Filozofija politike

 

Naziv kolegija:
Filozofija politike
Šifra ISVU:
43199
Šifra MOZVAG:
F103
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU
Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA -PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Perić, Zdravko
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima i razvojem filozofije politike s naglaskom na raznim oblicima političke zajednice, od polisa i republike do suvremene države i parlamentarne demokracije. Proučava se mjesto politike u filozofskoj podjeli znanosti na praktične i teoretske, društvenost čovjeka kao temelj politike, utemeljenje filozofije politika u Platona i Aristotela, podjela državnih ustava, povezanost etike i politike, Il Principe kao zrcalo vladara, privid i bitak u politici, uspjeh u politici, jedinstvo honestum i utile, osobine vladara, republikanizam i krepost građana.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • aktivno usvojiti, na razini definiranja i kontekstualiziranja, osnovne pojmove filozofije politike
  • objasniti aktualnost rasprava o različitim teorijama suvremenog društva
  • analizirati političke teorije
  • iskazati samostalnost u primjeni naučenog s obzirom na suvremeni politički kontekst

Sadržaj predmeta:

  • Filozofija politike u sklopu praktične filozofije
  • Osnovne teme i pitanja političke filozofije
  • Definicija, razvoj riječi i pojma politika
  • Pojam i određenje države
  • Polis i država
  • Povijest pojma politika
  • Platonovo utemeljenje filozofije politike
  • Aristotelova praktična filozofija i obilježja politike
  • Čovjek je političko biće
  • Aristotelova podjela državnih ustava
  • Povezanost etike i politike
  • Sadržaj Politike i pojedini državni oblici
  • Promjene ustava i uzorci pobuna
  • Renesansa Aristotelove praktične filozofije
  • Privid i bitak u politici
  • Uspjeh u politici
  • Jedinstvo honestum i utile
  • Osobine vladara
  • Rasprave o prvoj dekadi Tita Livija
  • Republikanizam i krepost građana

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanja slušanje izlaganja, analiza literature aktivno usvojiti, na razini definiranja i kontekstualiziranja, osnovne pojmove filozofije politike aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanja slušanje izlaganja, analiza literature objasniti aktualnost rasprava o različitim teorijama suvremenog društva aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanja slušanje izlaganja, analiza literature analizirati političke teorije aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanja slušanje izlaganja, analiza literature iskazati samostalnost u primjeni naučenog s obzirom na suvremeni politički kontekst aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 10%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Seminarski rad 0,5 30%
Usmeni ispit 0,5 60%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na pismenim seminarskim radovima te na završnom usmenom ispitu.

Usmeni ispit donosi 60% bodova, seminarski rad 30%, a aktivnost na nastavi 10% bodova.

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(usmeni ispit x 0,6) + (seminarski rad x 0,3) + (aktivnost u nastavi x 0,1).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

usmeni ispit – 4

seminarski rad – 5

aktivnost u nastavi - 5

 (4 x 0,6) + (5 x 0,3) + (5 x 0,1) = 2,4 + 1,5 + 0,5 = 4,4

Konačna ocjena 4,4 →  vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

  • Pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
  • Aktivno sudjelovanje u nastavi
  • Izrada referata ili pisanog rada
  • Polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra

 

 

Obavezna literatura:

Dva izvorna djela iz Filozofije politike: Platona, Aristotela, Cicerona, Augustina, Akvinskoga, Morusa, Križanića, Petrića, Machiavellija, Hobbesa, Lockea, Spinoze, Montesquieaua, Voltairea, Vicoa, Rousseaua, Kanta, Fichtea, Hegela, Tocquevillea, Nietzschea, Schmitta, Poppera, Arendt, Gadamera, Rittera, Rawlsa, Taylora.

Dopunska literatura:

  1. Ottmann, H. (2001. i d.). Geschichte des politischen Denkens, J. B. Metzler, Stuttgart -Weimar.
  2. Gutmann, A. & Thomson, D. (1997). Democracy and Disagreement, Harvard, University Press.
  3. Sandel, M. J. (2001). Democracy’s Discontent, Cambridge-London: Harvard University Press.
  4. Pažanin, A. (1973). Filozofija i politika, Zagreb: Liber.
  5. Pažanin, A. (1986). Moderna filozofija i politika, Zagreb: Informator/FPN.
  6. Baruzzi, A. (1993). Uvod u novovjekovnu političku filozofiju, Zagreb HSN.
  7. H. Maier, H. Rausch i H. Denzer (ur,). (1998). Klasici političkog mišljenja, Zagreb: Golden marketing.
  8. Ritter, J. (1987). Metafizika i politika, Zagreb: Informator/FPN.
  9. Volkmann-Schluck, K-H. (1977). Politička filozofija, Zagreb: Naprijed.
  10. Barišić, P. (1988). Dijalektika običajnosti, Zagreb: HFD.
  11. Posavec, Z. (1995). Sloboda i politika, Zagreb: HFD.
  12. Ravlić, S. (1996). Demokracija i sloboda, Zagreb: HFD.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: