Suvremena britanska književnost

Cilj je kolegija da se studenti upoznaju s povijesnim razvojem dominantnih književnih vrsta—s njihovim konvencijama i odlikama—unutar domaćeg ali i kontinentalnog kulturnog, religijskog i političkog okruženja; da studenti postanu svjesni promjena u odnosu prema konceptima autorstva, tekstualnosti i cenzure; da se uspješno koriste elektronskim i tiskanim istraživačkim alatima pri izradi pismenih radova i da razvijaju retoričke vještine.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• razlikovati odlike modernizma i postmodernizma u engleskoj književnosti i kulturi
• objasniti odlike distopije
• usporediti književna djela i kulturno/povijesno okruženje
• prihvatiti etičke norme pri izradi znanstvenih radova
• samostalno napisati seminarski rad

Predmet se bavi razvojem romana i poezije u britanskoj književnosti 20. stoljeća u kontekstu dvaju dominantnih kulturno-umjetničkih pravaca: modernizma i postmodernizma. Uvrštena su djela najznačajnijih romanopisaca ali poseban naglasak je na razvoju distopije. U poeziji se pak posebna pozornost posvećuje utjecaju mitologije i intertekstualnosti s jedne strane i njihovom potpunom negiranju s druge.

predavanja

Esej, Kontinuirana provjera znanja, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Referat

pismeno

Konačna ocjena sastoji se od rezultata usmenog izlaganja (30%) i pisanog rada (30%) tijekom semestra te završnog pisanog ispita (30%). Preostalih 10% je ocjena nekoliko kraćih kvizova i sudjelovanje u nastavi.

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati,  pristupiti pismenim ispitima, te pravovremeno predati pismene radove da bi ostvarili pravo na potpis.

Obvezna literatura:

1. The Norton Anthology of English Literature. 7th ed. Vol. II.  Edited by M. H. Abrams and Stephen Greenblatt. New York, London: W. W. Norton, 2000.
2. Booker, M. Keith. The Dystopian Impulse in Modern Literature. Fiction as Social Criticism. Greenwood Press, 1994. (odabrani ulomci)
3. Foucault, Michel. Discipline and Punish. The Birth of the Prison. Translated by A. Sheridan, Vintage Books, 1995. (odabrani ulomci)
4. Matek, Ljubica, and Pataki Šumiga, Jelena. “The (Ab)Use of Language in Twentieth Century British Dystopias.” Language, Literature, Power, edited by Biljana Mišić Ilić et al., Faculty of Philosophy in Niš, Serbia, 2023, pp. 359–70.

Lektira:

1. Burgess, Anthony. A Clockwork Orange. (bilo koje izdanje)
2. Huxley, Aldous. Brave New World. (bilo koje izdanje)
3. Lodge, David. How Far Can You Go? (bilo koje izdanje)
4. Orwell, George. 1984. (bilo koje izdanje)

1. Dopunska literatura:

    

2. A Glossary of Literary Terms. 7th ed. Edited by M. H. Abrams. Fort Worth: Harcourt Brace College Publishers, 1999.
3. Baudrillard, Jean. The Consumer Society: Myths and Structures. Sage, 1998.
4. Beauchamp, Gorman. “Technology in the Dystopian Novel.” MFS Modern Fiction Studies, vol. 32, no. 1, 1986, pp. 53–63.
5. Claeys, Gregory. “The Origins of Dystopia: Wells, Huxley and Orwell.” The Cambridge Companion to Utopian Literature, edited by Gregory Claeys, Cambridge UP, 2010, pp. 107–32.
6.  
7. Foucault, Michel. History of Sexuality. Vol. 1: An Introduction. Translated by R. Hurley, Pantheon Books, 1978.
8. Freud, Sigmund. Civilization and Its Discontents. Translated by J. Strachey, W. W. Norton & Company, 1962.
9. Gutting, Gary. Foucault. A Very Short Introduction. Oxford UP, 2005.
10. Hawkes, David. Ideology. London and New York: Routledge, 1996.
11. King, Angela. “The Prisoner of Gender: Foucault and the Disciplining of the Female Body.” Journal of International Women’s Studies, vol. 5, no. 2, 2004, pp. 29–39.
12. Sheehan, Paul. “Posthuman Bodies.” The Cambridge Companion to the Body in Literature, edited by David Hillman and Ulrika Maude, Cambridge UP, 2015, pp. 245–60.

Studenti na kraju semestra ispunjavaju anonimni upitnik i ocjenjuju sadržaje predmeta i uspješnost izvođenja nastave. Uvažavaju se i statistički pokazatelji uspješnosti: prolaznost, prosjek ocjena i zainteresiranost za upis predmeta.