Praktikum iz eksperimentalne psihologije I

 

Naziv kolegija:
Praktikum iz eksperimentalne psihologije I
Šifra ISVU:
174169
Šifra MOZVAG:
PS109
ECTS:
9
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Položen ispit iz predmeta Metodologija eksperimentalne psihologije
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Vidanec, Iva
0
75
0
Pavela Banai, Irena
0
75
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je Psihologijskog praktikuma I provođenjem psihologijskih individualnih i grupnih eksperimenata (1) upoznati studente s temeljnim načelima prikupljanja podataka u eksperimentalnim uvjetima, (2) uputiti ih u primjenu općih i posebnih psihologijskih metoda,  postupaka i tehnika i (3) uvježbati ih u samostalnoj interpretaciji prikupljenih podataka. Studenti trebaju usvojiti i temeljnu kritičnost u procjeni valjanosti rezultata na temelju planiranog i provedenog mjerenja, upotreba statističkih postupaka pri interpretaciji prikupljenih podataka. Studenti nadalje trebaju usvojiti strukturu i formalni oblik  pisanja znanstvenog i stručnog izvješća.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati istraživanje u kojem su sudjelovali u obliku znanstvenog izvještaja
  • primijeniti pravila za pisanje znanstvenih izvještaja propisana u psihologijskoj znanosti i struci
  • prepoznati metode i tehnike istraživanja u području proučavanja osjeta i percepcije
  • primijeniti znanje iz psihologijske statistike
  • povezati dobivene rezultate s teorijskim znanjima o osjetima i percepciji
  • kritički analizirati provedeno istraživanje i primijenjene metode te statističke postupke
  • demonstrirati samostalnost i odgovornost prema radu te obvezama kolegija

Sadržaj predmeta:

Metodologija ispitivanja osjeta i percepcije u rasponu od ispitivanja temeljnih procesa pri nastanku osjeta pa do složenijih procesa percepcije prostora i vremena. Vježbe: apsolutna i diferencijalna osjetljivost; provjera zakonitosti relativnog doživljavanja u području diferencijalne osjetljivosti; primjena teorije detekcije signala u ispitivanju osjetljivosti; utvrđivanje psihofizičkog odnosa; podražajni kontekst i percepcija svjetlina; doživljavanje boja; percepcija udaljenosti; konstantnost percepcije; lokalizacija izvora zvuka; ispitivanje procesa pažnje kao temelja uspješne percepcije; utjecaj očekivanja na točnost percepcije; perceptivna brzina i zatvorenost; ekstrasenzorna percepcija; perceptivne varke; percepcija kretanja; percepcija vremena. 

Vrste izvođenja nastave:

vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
samostalni istraživački zadatak, grupna rasprava aktivno sudjelovanje, sustavno opažanje, postavljanje i rješavanje problema opisati istraživanje u kojem su sudjelovali u obliku znanstvenog izvještaja esej, usmeni ispit
pisanje izvještaja samostalna uporaba literature, aktivno sudjelovanje primijeniti pravila za pisanje znanstvenih izvještaja propisana u psihologijskoj znanosti i struci esej, usmeni ispit
pisanje izvještaja sustavno opažanje i zaključivanje, aktivno sudjelovanje, analiza literature prepoznati metode i tehnike istraživanja u području proučavanja osjeta i percepcije esej, usmeni ispit
pisanje izvještaja samostalna uporaba literature primijeniti znanje iz psihologijske statistike esej, usmeni ispit
pisanje izvještaja samostalna uporaba i analiza literature, kritičko razmišljanje, aktivno sudjelovanje povezati dobivene rezultate s teorijskim znanjima o osjetima i percepciji esej, usmeni ispit
pisanje izvještaja sudjelovanje u eksperimentu, analiza literature, sustavno zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema kritički analizirati provedeno istraživanje i primijenjene metode te statističke postupke esej, usmeni ispit
pisanje izvještaja sudjelovanje u eksperimentu, analiza literature, sustavno zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema demonstrirati samostalnost i odgovornost prema radu te obvezama kolegija esej, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 6,19 100%
Pohađanje nastave 2,81 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studenti sudjeluju u ukupno sedam tematski odvojenih vježbi na kojima se provode istraživanja iz kojih se pišu sedam zasebnih izvještaja. Svaki izvještaj u striktno zadanom obliku se zasebno ocjenjuje, a konačna ocjena se formira kao prosjek svih ocjena tijekom nastave.

Ocjena iz kolegija može biti pozitivna samo ukoliko student ima manje od tri negativno ocjenjena izvještaja.

Ocjena nedovoljan (1) iz izvještaja se može ispraviti u slučaju da student ostvari ocjenu izvrstan (5) iz bilo kojeg izvještaja tijekom nastave. Jedna ocjena izvrstan zamjenjuje jednu ocjenu nedovoljan.

Student ne može pristupiti pisanju izvještaja, ako nije prisustvovao mjerenju.

Izvještaji se ocjenjuju ocjenom od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan), a ocjena svakog izvještaja se formira kao linearna kombinacija ocjene (također izražene na skali od 1 do 5) pojedinih elemenata izvještaja uz odgovarajuće pondere:

 

Uvod: 0.2; Rezultati: 0.3, Rasprava: 0.4, Literatura: 0.1.

 

Ponderi odgovaraju % važnosti pojedinog elementa Izvještaja (npr. najvažniji dio je Rasprava – nosi 40% ocjene).

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Student je ostvario ocjenu 2 iz prvog izvještaja,  5 iz drugog, 3 iz trećeg, 2 iz četvrtog, 1 iz petog, 2 iz šestog, 5 iz sedmog i 4 iz osmog izvještaja.

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (zbroj ocjena iz izvještaja / 8)

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3)

 

 

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Završna ocjena je prosjek ocjena iz sedam izvještaja. Ukoliko student nije zadovoljan završnom ocjenom, može pristupiti usmenom ispitu.

U tom slučaju se završna ocjena formira na način da ocjena iz pisanih izvještaja pridonosi s 60%, dok usmeni ispit doprinosi s 40%.

 

 

 

 

 

 

Obavezna literatura:

Goldstein, E. B. (2011). Osjeti i percepcija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap.

Rathus, S. A. (2001). Temelji psihologije. Naklada Slap.

Slišković, A. i Burić, I. (2020). Znanstveno istraživanje u psihologiji: vodič za početnike. Sveučilište u Zadru. Dostupno na https://morepress.unizd.hr/books/index.php/press/catalog/book/78

Sternberg, R. J. (2003). Kognitivna psihologija. Naklada Slap.

Petz, B. (2012). Petzova statistika - Osnovne statističke metode za nematematičare. Naklada Slap

Znanstveni radovi iz područja mjerenja

Dopunska literatura:

Pinel, J. P. J. (2002). Biološka psihologija. Naklada Slap.

Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Školska knjiga.

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: