| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| PSIHOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 1.g. |
ljetni |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Vidanec, Iva | 0 |
75 |
0 |
|
| Pavela Banai, Irena | 0 |
75 |
0 |
|
| Lisac, Helena | 0 |
75 |
0 |
Cilj je Psihologijskog praktikuma I provođenjem psihologijskih individualnih i grupnih eksperimenata (1) upoznati studente s temeljnim načelima prikupljanja podataka u eksperimentalnim uvjetima, (2) uputiti ih u primjenu općih i posebnih psihologijskih metoda, postupaka i tehnika i (3) uvježbati ih u samostalnoj interpretaciji prikupljenih podataka. Studenti trebaju usvojiti i temeljnu kritičnost u procjeni valjanosti rezultata na temelju planiranog i provedenog mjerenja, upotreba statističkih postupaka pri interpretaciji prikupljenih podataka. Studenti nadalje trebaju usvojiti strukturu i formalni oblik pisanja znanstvenog i stručnog izvješća.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Metodologija ispitivanja osjeta i percepcije u rasponu od ispitivanja temeljnih procesa pri nastanku osjeta pa do složenijih procesa percepcije prostora i vremena. Vježbe: apsolutna i diferencijalna osjetljivost; provjera zakonitosti relativnog doživljavanja u području diferencijalne osjetljivosti; primjena teorije detekcije signala u ispitivanju osjetljivosti; utvrđivanje psihofizičkog odnosa; podražajni kontekst i percepcija svjetlina; doživljavanje boja; percepcija udaljenosti; konstantnost percepcije; lokalizacija izvora zvuka; ispitivanje procesa pažnje kao temelja uspješne percepcije; utjecaj očekivanja na točnost percepcije; perceptivna brzina i zatvorenost; ekstrasenzorna percepcija; perceptivne varke; percepcija kretanja; percepcija vremena.
vježbe
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| samostalni istraživački zadatak, grupna rasprava | aktivno sudjelovanje, sustavno opažanje, postavljanje i rješavanje problema | opisati istraživanje u kojem su sudjelovali u obliku znanstvenog izvještaja | esej, usmeni ispit |
| pisanje izvještaja | samostalna uporaba literature, aktivno sudjelovanje | primijeniti pravila za pisanje znanstvenih izvještaja propisana u psihologijskoj znanosti i struci | esej, usmeni ispit |
| pisanje izvještaja | sustavno opažanje i zaključivanje, aktivno sudjelovanje, analiza literature | prepoznati metode i tehnike istraživanja u području proučavanja osjeta i percepcije | esej, usmeni ispit |
| pisanje izvještaja | samostalna uporaba literature | primijeniti znanje iz psihologijske statistike | esej, usmeni ispit |
| pisanje izvještaja | samostalna uporaba i analiza literature, kritičko razmišljanje, aktivno sudjelovanje | povezati dobivene rezultate s teorijskim znanjima o osjetima i percepciji | esej, usmeni ispit |
| pisanje izvještaja | sudjelovanje u eksperimentu, analiza literature, sustavno zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema | kritički analizirati provedeno istraživanje i primijenjene metode te statističke postupke | esej, usmeni ispit |
| pisanje izvještaja | sudjelovanje u eksperimentu, analiza literature, sustavno zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema | demonstrirati samostalnost i odgovornost prema radu te obvezama kolegija | esej, usmeni ispit |
Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave
pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kontinuirana provjera znanja | 6,19 | 100% |
| Pohađanje nastave | 2,81 | 0% |
Studenti sudjeluju u ukupno sedam tematski odvojenih vježbi na kojima se provode istraživanja iz kojih se pišu sedam zasebnih izvještaja. Svaki izvještaj u striktno zadanom obliku se zasebno ocjenjuje, a konačna ocjena se formira kao prosjek svih ocjena tijekom nastave.
Ocjena iz kolegija može biti pozitivna samo ukoliko student ima manje od tri negativno ocjenjena izvještaja.
Ocjena nedovoljan (1) iz izvještaja se može ispraviti u slučaju da student ostvari ocjenu izvrstan (5) iz bilo kojeg izvještaja tijekom nastave. Jedna ocjena izvrstan zamjenjuje jednu ocjenu nedovoljan.
Student ne može pristupiti pisanju izvještaja, ako nije prisustvovao mjerenju.
Izvještaji se ocjenjuju ocjenom od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan), a ocjena svakog izvještaja se formira kao linearna kombinacija ocjene (također izražene na skali od 1 do 5) pojedinih elemenata izvještaja uz odgovarajuće pondere:
Uvod: 0.2; Rezultati: 0.3, Rasprava: 0.4, Literatura: 0.1.
Ponderi odgovaraju % važnosti pojedinog elementa Izvještaja (npr. najvažniji dio je Rasprava – nosi 40% ocjene).
Student je ostvario ocjenu 2 iz prvog izvještaja, 5 iz drugog, 3 iz trećeg, 2 iz četvrtog, 1 iz petog, 2 iz šestog, 5 iz sedmog i 4 iz osmog izvještaja.
Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (zbroj ocjena iz izvještaja / 8)
Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3)
Završna ocjena je prosjek ocjena iz sedam izvještaja. Ukoliko student nije zadovoljan završnom ocjenom, može pristupiti usmenom ispitu.
U tom slučaju se završna ocjena formira na način da ocjena iz pisanih izvještaja pridonosi s 60%, dok usmeni ispit doprinosi s 40%.
Goldstein, E. B. (2011). Osjeti i percepcija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap.
Rathus, S. A. (2001). Temelji psihologije. Naklada Slap.
Slišković, A. i Burić, I. (2020). Znanstveno istraživanje u psihologiji: vodič za početnike. Sveučilište u Zadru. Dostupno na https://morepress.unizd.hr/books/index.php/press/catalog/book/78
Sternberg, R. J. (2003). Kognitivna psihologija. Naklada Slap.
Petz, B. (2012). Petzova statistika - Osnovne statističke metode za nematematičare. Naklada Slap
Znanstveni radovi iz područja mjerenja
Pinel, J. P. J. (2002). Biološka psihologija. Naklada Slap.
Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Školska knjiga.