| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| PSIHOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 1.g. |
ljetni |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Milić, Marija | 30 |
0 |
15 |
Cilj predloženog kolegija je upoznavanje studenata sa složenijim kognitivnim procesom mišljenja, te inteligencijom s različitim modelima i podjelama u području mišljenja. Apsolviranjem sadržaja predmeta studenti će steći temelj za praćenje nastave ostalih općih kolegija kao i iz niza primijenjenih kolegija na studiju psihologije.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Mišljenje: Taksonomija razina mišljenja. Kreativnost. Rješavanje problema. Prosuđivanja i donošenje odluka.
Inteligencija: Kratka povijest pristupa psihologiji inteligencije. Razvoj mentalnih testova. Mjerenje inteligencije. Faktorski modeli i struktura inteligencije. Razvoj i opadanje intelektualnih funkcija. Naslijeđe i okolina u razvoju inteligencije. Neurofiziološki korelati inteligencije. Elementarni kognitivni zadaci i klasično mjerena inteligencija. Dinamičko testiranje inteligencije. Višestruke inteligencije. Kompjutorizirano mjerenje inteligencije i prilagodljivo testiranje inteligencije. Emocionalna inteligencija. Inteligencija, kognitivni stilovi i učenje.
seminari i radionice
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| radionica, grupna rasprava, usmeno izlaganje | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, suradnja | definirati pojam mišljenja | aktivnost na nastavi, kolokvij, završni ispit |
| radionica, grupna rasprava, samostalno rješavanje zadataka, usmeno izlaganje | slušanje izlaganja, analiza literature, postavljanje i rješavanje problema, rasprava, suradnja | usporediti različite razine mišljenja | aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, završni ispit |
| usmeno izlaganje, radionica, grupna rasprava, zadatak čitanja i analize literature | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, suradnja, slušanje izlaganja | usporediti glavne teorije inteligencije | aktivnost studenata u nastavi, pismena provjera, kolokvij, završni ispit |
| seminarski rad, grupna rasprava | izrada i oblikovanje seminara, samostalna uporaba literature, prezentacija, rasprava, slušanje izlaganja | primijeniti osnovne principe logike i teorije vjerojatnosti na jednostavne zadatke | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| seminarski rad, grupna rasprava | izrada i oblikovanje seminara, samostalna uporaba literature, prezentacija, rasprava | objasniti probleme u istraživanju i mjerenju konstrukta | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| usmeno izlaganje, seminarski rad, grupna rasprava, usmeno izlaganje | izrada i oblikovanje seminara, samostalna uporaba literature, prezentacija, rasprava, slušanje izlaganja | usporediti klasične i novije teorije inteligencije | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| seminarski rad, grupna rasprava | izrada i oblikovanje seminara, samostalna uporaba literature, prezentacija, rasprava, slušanje izlaganja | procijeniti budućnost konstrukta inteligencije | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| radionica, grupna rasprava | izrada i oblikovanje seminara, samostalna uporaba literature, prezentacija, rasprava | prikazati ciklus rješavanja problema | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Seminarski rad
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kontinuirana provjera znanja | 2,2 | 80% |
| Kontinuirano praćenje | 0,2 | 0% |
| Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
| Seminarski rad | 0,5 | 20% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (provjere u obliku dva kolokvija) s ukupno 80 % udjela u konačnoj ocjeni te seminarski rad i izlaganje s 20 % udjela u konačnoj ocjeni.
Skala ocjenjivanja na kolokvijima je sljedeća: 51% - 62% = dovoljan (2), 63% - 75% = dobar (3), 76% - 88% = vrlo dobar (4), 89% do 100% = izvrstan (5).
Usmeni ispit
Student koji je zadovoljan svojom konačnom ocjenom (a ukoliko je pozitivno ocijenjen na oba kolokvija) ne mora izaći na usmeni ispit, a ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima
Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na kolokviju/kolokvijima i/ili konačnom ocjenom pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova.
Ocjene se izračunavaju na sljedeći način:
(ocjena iz prvog kolokvija x 0,40) + (ocjena iz drugog kolokvija x 0,40) + (ocjena iz seminara x 0,2)
Primjer izračunavanja ocjene:
Primjer izračunavanja ocjene:
ocjena iz seminarskog rada – 5
(4 x 0,40)+(2 x 0,40)+(5 x 0,2) = 3,4; Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3)
Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojim su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.
Ukoliko student ne pristupi kolokviju, iz tog kolokvija dobiva ocjenu nedovoljan (1). Nedolazak na kolokvij računa se kao izostanak. Student koji iz kolokvija dobije ocjenu nedovoljan (1) gradivo tog kolokvija polaže na usmenom ispitu u vrijeme ispitnih rokova.
Ukoliko student ne izloži seminarski rad u unaprijed određenom terminu, ocjenjuje se ocjenom nedovoljan (1).
Prepisivanje tijekom kolokvija/ispita kažnjava se oduzimanjem istog i za taj kolokvij/ispit student dobiva ocjenu nedovoljan (1).
Usmeni ispit
Student koji je zadovoljan svojom konačnom ocjenom (a ukoliko je pozitivno ocijenjen na oba kolokvija) ne mora izaći na usmeni ispit, a ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima
Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na kolokviju/kolokvijima i/ili konačnom ocjenom pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova.
Mayer, J.D., Salovey, P. (1999.) Što je to emocionalna inteligencija? U: P. Salovey & D:J: Sluyter. Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Educa, Zagreb