| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| PSIHOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 1.g. |
ljetni |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Milić, Marija | 30 |
0 |
15 |
Cilj predloženog kolegija je upoznavanje studenata sa složenim kognitivnim procesom učenja. Studenti će nakon apsolviranja kolegija biti upoznati s različitim oblicima učenja koji postoje i njihovim značajkama.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Učenje: Pristupi učenju, definicije i vrste učenja; Učenje uvjetovanjem: klasično i instrumentalno uvjetovanje; Kognitivne teorije učenja; Socijalne teorije učenja; Novija istraživanja učenja.
seminari i radionice, vježbe
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| radionica, grupna rasprava, analiza video-materijala, seminarsko izlaganje, usmeno izlaganje | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, suradnja, izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada | opisati i osnovne teorije i vrste učenja | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| seminarsko izlaganje, grupna rasprava, usmeno izlaganje | izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, rasprava, suradnja, slušanje izlaganja | povezati koncepte iz područja psihologije učenja s područjem kognitivne psihologije | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| radionica, grupna rasprava, zadatak čitanja i analize literature, analiza video-materijala, usmeno izlaganje, seminarsko izlaganje | izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, razgovor, slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, suradnja | objasniti biološku osnovu učenja | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| seminarsko izlaganje, grupna rasprava, usmeno izlaganje | izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada | prikazati proces primanja i obrade podataka u namjernom i sustavnom učenju | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| seminarsko izlaganje, grupna rasprava | izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada | integrirati teoriju motivacije u kontekst psihologije učenja | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| seminarsko izlaganje, grupna rasprava, demonstracija | izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, analiza primjera, | usporediti klasične i suvremene tehnike i metode učenja | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| radionica, grupna rasprava | analiza literature, aktivno sudjelovanje, rasprava | razviti vlastite strategije učenja na osnovu naučene teorijske osnove iz područja psihologije pamćenja | aktivnost studenata na nastavi |
Kontinuirano praćenje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad
usmeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kontinuirano praćenje | 0,2 | 0% |
| Pismeni ispit | 2,2 | 80% |
| Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
| Seminarski rad | 0,5 | 20% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (provjere u obliku dva kolokvija) s 25 % udjela u konačnoj ocjeni, seminarski rad i izlaganje s 20 % udjela u konačnoj ocjeni, te završni ispit s 30% 80% udjela u konačnoj ocjeni.
Skala ocjenjivanja je sljedeća: 60 % - 70% = dovoljan (2), 71% - 80% = dobar (3), 81% - 90% = vrlo dobar (4), 91% do 100% = izvrstan (5).
(ocjena iz prvog kolokvija x 0,25) + (ocjena iz drugog kolokvija x 0,25) + (ocjena iz seminara x 0,2)+(ocjena iz završnog ispita x 0,30,8)
Primjer izračunavanja ocjene:
Primjer izračunavanja ocjene:
kolokvij – 4
kolokvij – 2
ocjena iz seminarskog rada – 5
ocjena iz završnog ispita - 42
(4 x 0,25)+(2 x 0,25)+(5 x 0,2)+(42x 0,83) = 3,72,6; Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (34)
Usmeni ispit
Student koji je zadovoljan svojom konačnom ocjenom ne mora izaći na usmeni ispit, a ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima
Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na kolokviju/kolokvijima i/ili ocjenom na završnom ispitu pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan
Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojim su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.
Ukoliko student ne pristupi kolokviju iz tog kolokvija dobiva ocjenu nedovoljan (1). Nedolazak na kolokvij računa se kao izostanak. Ukoliko student ne izloži seminarski rad u unaprijed određenom terminu, ocjenjuje se ocjenom nedovoljan (1).
Prepisivanje tijekom kolokvija/ispita kažnjava se oduzimanjem istog i za taj kolokvij/ispit student dobiva ocjenu nedovoljan (1).
Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Hulse, S.H., Deese, J., Egeth, H. (1975). The psychology of learning. New York, NY: McGraw-Hill.
Hampson, R.J., Morris, P.E. (1996). Understanding Cognition. Oxford: Blackwell.
Klein, S.B., Mowrer, R.R. (1989). Contemporary learning theories: Instrumental conditioning theory and the impact of biological constraints on learning. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum.
Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja (poglavlje 3: Teorijski pristupi učenju i njihova primjena, str. 141-201): Zagreb: IEP-VERN.
Powell, R. A., Honey, P. L. i Symbaluk, D. G. (2013). Introduction to Learning and Behavior, 4th Edition. Belmont, USA: Cengage Learning.