Psihologija učenja

 

Naziv kolegija:
Psihologija učenja
Šifra ISVU:
42981
Šifra MOZVAG:
PS112
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Psihologija pamćenja i Osjeti i percepcija
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šincek, Daniela
0
0
0
Milić, Marija
0
15
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj predloženog kolegija je upoznavanje studenata sa složenim kognitivnim procesom učenja. Studenti će nakon apsolviranja kolegija biti upoznati s različitim oblicima učenja koji postoje i njihovim značajkama.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati i osnovne teorije i vrste učenja
  • povezati koncepte iz područja psihologije učenja s područjem kognitivne psihologije
  • objasniti biološku osnovu učenja
  • prikazati proces primanja i obrade podataka u namjernom i sustavnom učenju
  • integrirati teoriju motivacije u kontekst psihologije učenja
  • usporediti klasične i suvremene tehnike i metode učenja
  • razviti vlastite strategije učenja na osnovu naučene teorijske osnove iz područja psihologije pamćenja

Sadržaj predmeta:

Učenje: Pristupi učenju, definicije i vrste učenja; Učenje uvjetovanjem: klasično i instrumentalno uvjetovanje; Kognitivne teorije učenja; Socijalne teorije učenja; Novija istraživanja učenja.

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
radionica, grupna rasprava, analiza video-materijala, seminarsko izlaganje, usmeno izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, suradnja, izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada opisati i osnovne teorije i vrste učenja aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit
seminarsko izlaganje, grupna rasprava, usmeno izlaganje izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, rasprava, suradnja, slušanje izlaganja povezati koncepte iz područja psihologije učenja s područjem kognitivne psihologije aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit
radionica, grupna rasprava, zadatak čitanja i analize literature, analiza video-materijala,  usmeno izlaganje,  seminarsko izlaganje izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, razgovor, slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, suradnja objasniti biološku osnovu učenja aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit
seminarsko izlaganje, grupna rasprava, usmeno izlaganje izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada prikazati proces primanja i obrade podataka u namjernom i sustavnom učenju aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit
seminarsko izlaganje, grupna rasprava izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada integrirati teoriju motivacije u kontekst psihologije učenja aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit
seminarsko izlaganje, grupna rasprava, demonstracija izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, analiza primjera, usporediti klasične i suvremene tehnike i metode učenja aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit
radionica, grupna rasprava analiza literature, aktivno sudjelovanje, rasprava razviti vlastite strategije učenja na osnovu naučene teorijske osnove iz područja psihologije pamćenja aktivnost studenata na nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Pismeni ispit, Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,5 20%
Pismeni ispit 1 30%
Kontinuirana provjera znanja 1,2 50%
Kontinuirano praćenje 0,2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (provjere u obliku dva kolokvija) sa 50 % udjela u konačnoj ocjeni, seminarski rad i izlaganje s 20 % udjela u konačnoj ocjeni, te završni ispit s 30% udjela u konačnoj ocjeni.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 60 %  - 70% = dovoljan (2), 71%  - 80% = dobar (3), 81% - 90% = vrlo dobar (4), 91% do 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ocjene se izračunavaju na sljedeći način:

(ocjena iz prvog kolokvija x 0,25) + (ocjena iz drugog kolokvija x 0,25) + (ocjena iz seminara x 0,2)+(ocjena iz završnog  ispita x 0,3)

Primjer izračunavanja ocjene:

kolokvij – 4

kolokvij – 2

ocjena iz seminarskog rada – 5

ocjena iz završnog ispita -  4

(4 x 0,25)+(2 x 0,25)+(5 x 0,2)+(4x 0,3) = 3,7; Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojim su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 60 % (prolazna ocjena dovoljan).

Polaganje kolokvija i izlaganje seminarskog rada je obavezno. Ukoliko student ne pristupi kolokviju iz tog kolokvija dobiva ocjenu nedovoljan (1). Nedolazak na kolokvij računa se kao izostanak. Kolokvij/e koje student ne položi u vrijeme trajanja semestra, polaže u vrijeme ispitnih rokova. Ukoliko je student položio kolokvij, ne može izaći na ispravak kolokvija kako bi povećao ocjenu. Ukoliko student ne izloži seminarski rad u unaprijed određenom terminu, ocjenjuje se ocjenom nedovoljan (1).

Prepisivanje tijekom kolokvija/ispita kažnjava se oduzimanjem istog i za taj kolokvij/ispit student dobiva ocjenu nedovoljan (1).

Usmeni ispit

Student koji je zadovoljan svojom konačnom ocjenom ne mora izaći na usmeni ispit, a ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima

Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na kolokviju/kolokvijima i/ili ocjenom na završnom ispitu pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan. 

 

 

Obavezna literatura:

  1. Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. (poglavlje 6: Učenje). Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Smith, E., Nolen-Hoeksema, S., Fredrickson, B. L., Loftus, G. R., Bem, D. J. i Maren, s. (2007). Atkinson/ Hilgard Uvod u psihologiju.Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko: Naklada Slap

Dopunska literatura:

  1. Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Hulse, S.H., Deese, J., Egeth, H. (1975). The psychology of learning. New York, NY: McGraw-Hill.
  3. Hampson, R.J., Morris, P.E. (1996). Understanding Cognition. Oxford: Blackwell.
  4. Klein, S.B., Mowrer, R.R. (1989). Contemporary learning theories: Instrumental conditioning theory and the impact of biological constraints on learning. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum.
  5. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja (poglavlje 3: Teorijski pristupi učenju i njihova primjena, str. 141-201): Zagreb: IEP-VERN.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: