Biološka psihologija

Cilj kolegija je upoznati studente s biološkim osnovama ponašanja i psihičkih procesa te razumijevanjem povezanosti živčanog i endokrinog sustava u regulaciji motivacije, emocija, bioloških ritmova, spavanja, učenja, pamćenja, govora i razvoja mozga. Poseban naglasak stavlja se na primjenu suvremenih spoznaja biološke psihologije u razumijevanju psihološkog funkcioniranja i bioloških osnova psihičkih poremećaja.

Po završetku kolegija student će moći:

1. objasniti kako živčani i endokrini sustav zajednički reguliraju ponašanje i održavaju homeostazu;
2. objasniti neurobiološke mehanizme regulacije hranjenja, unosa tekućine, tjelesne temperature, seksualnog ponašanja, emocija, stresa i spavanja;
3. opisati neurobiološke osnove učenja, pamćenja, jezika i funkcionalne organizacije mozga
4. opisati biološke mehanizme najčešćih psihičkih poremećaja;
5. povezati spoznaje o razvoju mozga i suvremenim metodama istraživanja s razumijevanjem bioloških osnova psihološkog funkcioniranja.

Kolegij obuhvaća temeljne principe biološke psihologije i bioloških osnova ponašanja. Obrađuju se organizacija i funkcije živčanog i endokrinog sustava te njihova međusobna interakcija u održavanju homeostaze i regulaciji ponašanja. Poseban naglasak stavlja se na neurobiološke mehanizme motivacije i biotičkih potreba, uključujući regulaciju hranjenja, unosa tekućine, tjelesne temperature i seksualnog ponašanja, kao i na biološke osnove emocija, stresa, bioloških ritmova, budnosti i spavanja. Nadalje, razmatraju se neurobiološki mehanizmi učenja i pamćenja, funkcionalna organizacija mozga te neurobiološke osnove jezika i govora. Kolegij također obuhvaća razvoj mozga i ulogu genetskih i iskustvenih čimbenika u njegovu oblikovanju, pregled bioloških osnova najčešćih psihičkih poremećaja te suvremene metode istraživanja mozga i njihovu primjenu u biološkoj psihologiji.

predavanja, seminari i radionice, vježbe, obrazovanje na daljinu, terenska nastava, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat, Usmeno izlaganje

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata (priprema referata i izlaganje istog) te ocjena iz završnog ispita. 30% konačne ocjene nosi ocjena iz referata dok 70% konačne ocjene nosi ocjena iz završnog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjene:

Student je ostvario ocjenu 5 iz referata i 3 iz završnog ispita. Konačna ocjena se izračunava prema formuli

(referat x 0,3)+(ispit x 0,7)

U našem bi primjeru taj izračun izgledao ovako:

(5X0,3)+(3x0,7)=1,5+2,1=3,6=4

Konačna ocjena u ovom slučaju bila bi vrlo dobar (4)

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na ispit ukoliko zadovolji sljedeće uvjete: 1) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati; 2) pripremio je referat i održao usmeno izlaganje referata na vježbama

1. Pinel, J. R. (2001.). Biološka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Kalat, J. W. (najnovije dostupno izdanje). Biological Psychology. Cengage Learning.

1. Hove, M. J., & Martinez, S. A. (2024). Biological Psychology (Revised Edition). ROTEL Project.
2. Judaš, M. i Kostović, J. (1997.). Temelji neuroznanosti. Zagreb: MD