Pregled povijesti crkve

„Pregled povijesti Crkve“ treba pružiti uvid ili "mapu" razvoja kršćanske Crkve od najstarijih vremena do danas. Proučavati će se najvažniji događaji u povijesti kršćanstva te istraživati institucionalni i doktrinarni razvoj Crkve, ali i ostalih crkvi i zajednica.

Na kraju bi studenti trebali imati opći, tj. globalni uvid u povijest kršćanske i ostalih crkava i zajednica. Programski će se obraditi pregled crkvene povijesti od početaka do doba reformacije u XVI. vijeku te će se nastaviti proučavanjem povijesti Crkve od reformacije do suvremenog doba, uključujući i kratku povijest pravoslavne crkve, islama, judaizma i protestantskih crkava te ostalih vjerskih zajednica.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• stjecati spoznaje o povijesti crkve u hrvatskim zemljama te u svijetu kroz povijest
• razumijevati sadržajne elemente crkve i crkvene institucije u raznim drustvenim sustavima
• posjedovati znanje o crkvenoj liturgiji, o ustrojstvu, o crkvenim pojmovima
• posjedovati znanja o raznim crkvenim institucijama i crkvenim strategijama u Hrvatskoj

I. Kršćanska antika, 1-604. godine (od osnivanja do Konstantinova preokreta, 1-311., i od Konstantinova preokreta do Grgura Velikog, 311-504. godine),

II. Crkva (kršćanska) crkva u srednjem vijeku, 604-1500. godine (crkva u ranom srednjem vijeku, 604-1050., procvat crkve u razvijenom srednjem vijeku, 1050-1300., crkva u vrijeme raspadanja zapadnog jedinstva, 1300-1500.),

III. Crkva (kršćanska) u novom vijeku, 1500-2000. godine (Reformacija i katolička reforma, 1500-1789., crkva od francuske revolucije do I. svjetskog rata, 1789-1918., crkva od I. svjetskog rata do današnjeg vremena, 1918-2000.),

IV. Povijest reformacije (uzroci reformacije, Erazmus Desisderius (pravo ime: Geert Geerts) Rotterdamski i humanizam, Martin Luther i reformatori, Ulrich Zwingli i baptisti, Jean Calvin i reformacija u Genevi, Henrik VIII. i engleski crkveni raskol, Nastojanje crkvene reforme prije Tridentskog koncila i Tridenstski koncil, Crkva nakon velikog koncila, Protureformacija i inkvizicija, Novo doba svjetskog misijskog pokreta, crkva od baroka do prosvjetiteljstva, reformacija u novom dobu...)

V. Pravoslavlje, Islam i Judaizam (i ostale svjetske religije)

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 25% udjela u konačnoj ocjeni, završni pismeni ispit 55% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni.

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko student ipak iz aktivnosti na nastavi ili seminarskog rada dobije negativnu ocjenu dužan je polagati usmeni i pisani ispit iz cjelokupnog gradiva u vrijeme redovnih ispitnih rokova.

1. August Franzen, Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1993.
2. John Foster, Crkvena povijest, tomovi 1. i 2.
3. Hubert Jedin, Velika povijest Crkve, sv. I., Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1971

1. Jean Boisset, Kratka povijest protestantizma, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1985.