Hrvatsko proljeće

Cilj nastave je stjecanje temeljnih obavijesti i znanstveno utvrđenih znanja o događajima koji su prethodili Hrvatskom proljeću, međusobnom odnosu republika unutar Jugoslavije, političkom, gospodarskom i kulturnom položaju Hrvatske te posljedicama navedenih događaja na društveno-političko ozračje u Jugoslaviji.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti glavne događaje u Hrvatskoj/Jugoslaviji s kraja 60-tih i početka 70-tih godina 20. stoljeća
• na temelju dostupne literature, osobito memoara izravnih sudionika Hrvatskog proljeća, analizirati najvažnije segmente društvenih, političkih i gospodarskih uzroka i poljedica Hrvatskog proljeća
• definirati položaj Jugoslavije u vrijeme hladnog rata s obzirom na njenu neutralnost i geostrateški položaj u graničnom području između dvaju vojno0političkih blokova – sve u kontekstu Hrvatskog proljeća
• argumentirano raspravljati o događajima i pojavama značajnim za proučavano razdoblje nacionalne i svjetske povijesti
• kritički vrednovati najvažniju literaturu za problematiku obuhvaćenu kolegijem

Kolegij analizira događaje u Hrvatskoj/Jugoslaviji s kraja 60-ih i početka 70-ih godina 20. stoljeća poznatih pod sintagmom Hrvatsko proljeće. Uvodna predavanja temeljit će se na analizi događaja koji su prethodili Hrvatskom proljeću (smjena Aleksandra Rankovića, djelomična liberalizacija javnog mnijenja, studentski priosvjedi u Jugoslaviji i svijetu, ulazak mlađih kadrova u politiku…). U nastavku predavanja naglasak će biti na ulozi i međusobnom odnosu triju središnjica Hrvatskog proljeća: članovima SKH (Savka Dabčević Kučar, Miko Tripalo, Pero Pirker…), studentom pokretu i Matici hrvatskoj. Neizostavna je i analiza odnosa Josipa Broza Tita prema navedenim događajima i njegova uloga u nastanku i razvoju Hrvatskog proljeća te njegovom konačnom slomu. Na završnim predavanjima dat će se i kratak osvrt na međunarodni položaj Jugoslavije u hladnoratovskom razdoblju, reakciju međunarodne javnosti na događaje u Jugoslaviji i sl.

predavanja, seminari i radionice

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Pismeni ispit, Kontinuirano praćenje

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 25% udjela u konačnoj ocjeni, završni pismeni ispit 55% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni.

Primjer izračunavanja ocjene:

pismeni ispit – 4

seminarski rad – 5

aktivnost u nastavi - 4

 (4 x 0,55) + (5 x 0,2) + (4x 0,25) = 2,2 + 1 + 1 = 4,2

Konačna ocjena 4,2 →  vrlo dobar (4)             

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko student ipak iz aktivnosti na nastavi ili seminarskog rada dobije negativnu ocjenu dužan je polagati usmeni i pisani ispit iz cjelokupnog gradiva u vrijeme redovnih ispitnih rokova.

1. Savka Dabčević Kučar: ’71: hrvatski snovi i stvarnost, Zagreb, 1997.
2. Miko Tripalo: Hrvatsko proljeće, Zagreb, 2001.
3. Zdenko Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991, Zagreb, 2006.

1. Jure Bilić, ’71 koja je to godina, Zagreb, 1990.

Pokazatelji uspješnosti nastave su: redovito pohađanje i aktivnost na nastavi, kvaliteta studentskih prezentacija i pismenih radova, uspjeh na ispitu, evaluacija studenata.