Interkulturalna pedagogija

Upoznati multi-i inter-kulturalizam kao društvene pojave: njihovu genealogiju, postmoderne poticaje, globalizacijske utjecaje, širenja, kontraverze, otpore i perspektive multikulturalne demokracije. Kritičko propitivanje društvenih imlikacija interkulturalizma u obrazovanju.

Studenti trebaju dobiti uvid u predmet, sadržaj i metode rada u području interkulturanog odgoja, obrazovanja i pedagogije.  

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti predmet, sadržaj, metodologiju istraživanja i metode rada u području interkulturalnog odgoja i obrazovanja i interkulturalnoj pedagogiji
• objasniti multikulturalizam kao društveno-strukturnu pojavu i interkulturalne odnose kao praksu odgoja za demokratska i građanska prava
• povezati postmoderne, globalizacijske i demokratske procese (i praksu) s potrebom odgoja, obrazovanja i socijalizacije djece i mladih za suživot u suvremenom društvu
• iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama

Teorijska polazišta antropoloških, socioloških, demografskih, kulturoloških i politoloških pristupa multikulturalnim pojavama. Interkulturalizam na tragu postmodernih i globalizacijskih trendova i promjena. Interkulturalizam i identitet (ja – mi – oni) – predrasude, stereotipi, distance: povijesni, nacionalni, vjerski, kulturni, jezični - između pluralizma, izolacije i asimilacije. Odgoj i obrazovanje u multikulturalnim društvima: formalne institucije, mediji, slobodno vrijeme, turizam, poslovne komunikacije i dr. Interkulturalni odgoj kao pluralno razumijevanje, uvažavanje, snošljivost, prijateljstvo, mir i građansko pravo. Interkulturalno obrazovanje i komunikacija u konfliktnim i asimetričnim odnosima. Interkulturalna harmonizacija europskog obrazovanja. Interkulturalna pedagogija kao odgojno-obrazovna teorija i koncept transkulturalne pedagogije. Interkulturalna stanja i perspektive hrvatskog školstva. Interkulturalni kurikulum kao strategija obrazovne prakse: metodologija i struktura. Novi profil učitelja: interkulturalni medijator i socijalni integrator.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

usmeno i pismeno

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjene se izračunavaju na sljedeći način:

(seminarski rad x 0,4) + (ispit x 0,6).

Primjer izračunavanja ocjene:

aktivnost na nastavi - 4

seminarski rad – 4

završni pismeni ispit – 3.

(4 x 0,1) + (4 x 0,4) + (3 x 0,6) = 0,4 + 1,6 + 1,8 = 3,8

Konačna ocjena 3,8         →  Vrlo dobar (4)

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i obavljati aktivnosti zadane na nastavi te napisati i izložiti seminarski rad barem za ocjenu dovoljan (2).

1. Sablć, M. (2014.) Interkulturalizam u nastavi. Zagreb: Naklada Lijevak.
2. Bartulović, M., Kušević, B. (2016.) Što je interkuturalno obrazovanje. Zagreb: Centar za mirovno obrazovanje.
3. Izazovi interkulturalizma (1996.), "Društvena istraživanja“, br. 25-26, Zagreb.
4. Perotti, A. (1995.), Pledoaje za interkulturalni odgoj. Zagreb: Educa.

1. Katunarić, V. (1994.), Bogovi, elite, narodi. Zagreb: Antibarbarus.
2. Multicultural Reality and Perspectives in Croatia. (1997.), Ed. V. Katunarić. Zagreb: Interkultura.

Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.