Interkulturalna pedagogija

 

Naziv kolegija:
Interkulturalna pedagogija
Šifra ISVU:
59621
Šifra MOZVAG:
PDA305
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Livazović, Goran
0
0
0
Cikovac, Dean
0
0
60

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati multi-i inter-kulturalizam kao društvene pojave: njihovu genealogiju, postmoderne poticaje, globalizacijske utjecaje, širenja, kontraverze, otpore i perspektive multikulturalne demokracije. Kritičko propitivanje društvenih imlikacija interkulturalizma u obrazovanju.

Studenti trebaju dobiti uvid u predmet, sadržaj i metode rada u području interkulturanog odgoja, obrazovanja i pedagogije.  

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti predmet, sadržaj, metodologiju istraživanja i metode rada u području interkulturalnog odgoja i obrazovanja i interkulturalnoj pedagogiji
  • objasniti multikulturalizam kao društveno-strukturnu pojavu i interkulturalne odnose kao praksu odgoja za demokratska i građanska prava
  • povezati postmoderne, globalizacijske i demokratske procese (i praksu) s potrebom odgoja, obrazovanja i socijalizacije djece i mladih za suživot u suvremenom društvu
  • iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama

Sadržaj predmeta:

Teorijska polazišta antropoloških, socioloških, demografskih, kulturoloških i politoloških pristupa multikulturalnim pojavama. Interkulturalizam na tragu postmodernih i globalizacijskih trendova i promjena. Interkulturalizam i identitet (ja – mi – oni) – predrasude, stereotipi, distance: povijesni, nacionalni, vjerski, kulturni, jezični - između pluralizma, izolacije i asimilacije. Odgoj i obrazovanje u multikulturalnim društvima: formalne institucije, mediji, slobodno vrijeme, turizam, poslovne komunikacije i dr. Interkulturalni odgoj kao pluralno razumijevanje, uvažavanje, snošljivost, prijateljstvo, mir i građansko pravo. Interkulturalno obrazovanje i komunikacija u konfliktnim i asimetričnim odnosima. Interkulturalna harmonizacija europskog obrazovanja. Interkulturalna pedagogija kao odgojno-obrazovna teorija i koncept transkulturalne pedagogije. Interkulturalna stanja i perspektive hrvatskog školstva. Interkulturalni kurikulum kao strategija obrazovne prakse: metodologija i struktura. Novi profil učitelja: interkulturalni medijator i socijalni integrator.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti predmet, sadržaj, metodologiju istraživanja i metode rada u području interkulturalnog odgoja i obrazovanja i interkulturalnoj pedagogiji aktivnost na nastavi, seminarski rad, pismeni ispit
predavanje, rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti multikulturalizam kao društveno-strukturnu pojavu i interkulturalne odnose kao praksu odgoja za demokratska i građanska prava aktivnost na nastavi, seminarski rad, pismeni ispit
predavanje, rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava povezati postmoderne, globalizacijske i demokratske procese (i praksu) s potrebom odgoja, obrazovanja i socijalizacije djece i mladih za suživot u suvremenom društvu aktivnost na nastavi, seminarski rad, pismeni ispit
seminarsko izlaganje, rasprava suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama seminarski rad, pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 10%
Pismeni ispit 2 70%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 1 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjene se izračunavaju na sljedeći način:

(seminarski rad x 0,3) + (ispit x 0,7).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

aktivnost na nastavi - 4

seminarski rad – 4

završni pismeni ispit – 3.

(4 x 0,1) + (4 x 0,3) + (3 x 0,7) = 0,4 + 0,9 + 2,1 = 3,4

 

Konačna ocjena 3,4         →  Dobar (3)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i obavljati aktivnosti zadane na nastavi te napisati i izložiti seminarski rad barem za ocjenu dovoljan (2).

 

 

 

Obavezna literatura:

  1. Izazovi interkulturalizma (1996.), "Društvena istraživanja“, br. 25-26, Zagreb.
  2. Kalanj, R. (2004.), Globalizacija i postmodernost. Zagreb: Plotička kultura.
  3. Perotti, A. (1995.), Pledoaje za interkulturalni odgoj. Zagreb: Educa.
  4. Previšić, V. (1994.), Multi- i interkulturalizam kao odgojni pluralizam. U: Pluralizam u odgoju i školstvu. Zagreb: Katehetski salezijanski centar.
  5. Spajić-Vrkaš, V. (1997.), Globalna etika, kulturni pluralizam, demokracija. U: „Odgoj i obrazovanje u demokratskom društvu“. Zagreb: HPKZ.

 

Dopunska literatura:

  1. Katunarić, V. (1994.), Bogovi, elite, narodi. Zagreb: Antibarbarus.
  2. Multicultural Reality and Perspectives in Croatia. (1997.), Ed. V. Katunarić. Zagreb: Interkultura.
  3. Munjiza, E., Peko, A. (2004.), Gledišta mladih u multikulturalnoj istočnoj Slavoniji. Zagreb: Napredak 145(3)305.-319.
  4. Peko, A., Munjiza, E. (2002.), Polazišta u obrazovanju mladih za multikulturalnost u istočnoj Slavoniji. Zagreb: Napredak 3(1)178.-186.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.

Ostale informacije: