Uvod u lingvistiku za germaniste

 

Naziv kolegija:
Uvod u lingvistiku za germaniste
Šifra ISVU:
46323
Šifra MOZVAG:
NJ105
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pon, Leonard
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

  • upoznati studente s osnovnim konceptima i postavkama temeljnih lingvističkih disciplina;
  • osposobiti ih za razumijevanje lingvističke literature i njenu primjenu u samostalnom bavljenju lingvističkim sadržajima. 

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati različita lingvistička područja i predmet njihova proučavanja
  • opisati vrste jezičnoga posuđivanja
  • analizirati zadani jezični materijal s obzirom na vrstu jezičnog posuđivanja
  • opisati različite modele jezičnoga znaka
  • primijeniti generativnu i dependencijalnu teoriju u opisu jednostavnih primjera iz njemačkoga jezika
  • analizirati odabrani stručni članak koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija
  • izložiti probleme obrađene u odabranom stručnom članku koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija

Sadržaj predmeta:

Ovaj kolegij predstavlja uvod u  teorijske i metodološke temelje lingvistike. Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima i predmetom istraživanja lingvistike. U kolegiju se daje pregled sljedećih lingvističkih područja: semiotika, fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa, semantika i pragmatika. Teme koje se obrađuju su: jezik i njegova uloga u društvu, komunikacija, komunikacijska kompetencija, jezik kao sistem jezičnih znakova, oblik i  sadržaj jezičnog znaka, denotativno i konotativno značenje jezičnog znaka, promjene u jeziku, tipologija jezika,  kratki povijesni pregled razvoja njemačkog jezika, varijante njemačkog standardnog jezika, dijalekti u njemačkom jeziku, gramatičke teorije – normativna, deskriptivna, teorija valentnosti, generativna teorija, leksik, proširenje leksika, međujezično posuđivanje, tipovi rječnika, jezični činovi, implikature.  Navedeni  sadržaji obrađuju se na primjerima iz njemačkog jezika i dopunjuju vježbama.  Na seminaru studenti podnose referate o pročitanoj literaturi nakon čega se raspravlja o određenom lingvističkom problemu.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje aktivno slušanje, sustavno opažanje opisati različita lingvistička područja i predmet njihova proučavanja usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi
predavanje sustavno opažanje opisati vrste jezičnoga posuđivanja aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit
predavanje, analiza primjera, grupna rasprava sustavno opažanje, analiza jezičnog materijala uz primjenu odgovarajuće lingvističke terminologije analizirati zadani jezični materijal s obzirom na vrstu jezičnog posuđivanja pismeni ispit
predavanje, zadatak čitanja literature i analize primjera analiza literature, rasprava, opis i analiza jezičnih i drugih vrsta znakova opisati različite modele jezičnoga znaka usmeni ispit
predavanje, analiza primjera sustavno opažanje, analiza jezičnog materijala uz primjenu odgovarajuće lingvističke terminologije primijeniti generativnu i dependencijalnu teoriju u opisu jednostavnih primjera iz njemačkoga jezika aktivnost studenata u nastavi
samostalan rad studenata čitanje i analiza stručnog članka, izdvajanje ključnih ideja, pojmova i primjera analizirati odabrani stručni članak koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija referat
samostalan rad studenata priprema i održavanje usmenog izlaganja izložiti probleme obrađene u odabranom stručnom članku koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija referat

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1 35%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Referat 1,65 30%
Usmeni ispit 0,25 35%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna se ocjena utvrđuje na temelju bodova ostvarenih održavanjem referata, te polaganjem završnog pismenog i usmenog ispita. Iz referata se može ostvariti najviše 30 bodova, a na pismenom i usmenom ispitu može se ostvariti najviše po 35 bodova. Svi se ostvareni bodovi zbrajaju, a konačna se ocjena dodjeljuje prema sljedećoj skali: izvrstan (5): 93 – 100 bodova; vrlo dobar (4): 85 – 92 bodova; dobar (3): 77 – 84 bodova; dovoljan (2): 70 – 76 bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Uvjeti za dobivanje potpisa: (i) nazočnost studenta na najmanje 70% održanih nastavnih sati; (ii) održan referat u seminarskom dijelu nastave.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Horstmann, S. et al. (2020): Einführung in die Linguistik für DaF/DaZ. Paderborn: Ferdinand Schöningh.
  2. Petrović, V. (2001): Einführung in die Linguistik für Germanisten. Ein Arbeitsbuch. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet.

Dopunska literatura:

  1. Büntig, K-D. (1994): Einführung in die Linguistik.  Frankfurt: Athenäum.
  2. Glovacki-Bernardi, Z. et al. (2001): Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga.
  3. Glück, H. (ur.) (2000): Metzler Lexikon Sprache. Stuttgart. Weimar: Metzler.
  4. Pittner, K. (2016): Einführung in die germanistische Linguistik. Darmstadt: WBG.
  5. Vater, H. (2002): Einführung in die Sprachwissenschaft. München: Fink.       
  6. Izabrani članci iz časopisa (Deutsche Sprache, Zeitschrift für germanistische Linguistik, Zeitschrift für SprachwissenschaftSprachwissenschaft i drugi)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.

Ostale informacije: