Uvod u lingvistiku za germaniste

• upoznati studente s osnovnim konceptima i postavkama temeljnih lingvističkih disciplina;
• osposobiti ih za razumijevanje lingvističke literature i njenu primjenu u samostalnom bavljenju lingvističkim sadržajima. 

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• opisati različita lingvistička područja i predmet njihova proučavanja
• opisati vrste jezičnoga posuđivanja
• analizirati zadani jezični materijal s obzirom na vrstu jezičnog posuđivanja
• opisati različite modele jezičnoga znaka
• primijeniti generativnu i dependencijalnu teoriju u opisu jednostavnih primjera iz njemačkoga jezika
• analizirati odabrani stručni članak koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija
• izložiti probleme obrađene u odabranom stručnom članku koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija

Ovaj kolegij predstavlja uvod u  teorijske i metodološke temelje lingvistike. Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima i predmetom istraživanja lingvistike. U kolegiju se daje pregled sljedećih lingvističkih područja: semiotika, fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa, semantika i pragmatika. Teme koje se obrađuju su: jezik i njegova uloga u društvu, komunikacija, komunikacijska kompetencija, jezik kao sistem jezičnih znakova, oblik i  sadržaj jezičnog znaka, denotativno i konotativno značenje jezičnog znaka, promjene u jeziku, tipologija jezika,  kratki povijesni pregled razvoja njemačkog jezika, varijante njemačkog standardnog jezika, dijalekti u njemačkom jeziku, gramatičke teorije – normativna, deskriptivna, teorija valentnosti, generativna teorija, leksik, proširenje leksika, međujezično posuđivanje, tipovi rječnika, jezični činovi, implikature.  Navedeni  sadržaji obrađuju se na primjerima iz njemačkog jezika i dopunjuju vježbama.  Na seminaru studenti podnose referate o pročitanoj literaturi nakon čega se raspravlja o određenom lingvističkom problemu.

predavanja, seminari i radionice

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Konačna se ocjena utvrđuje na temelju bodova ostvarenih održavanjem referata, te polaganjem završnog pismenog i usmenog ispita. Iz referata se može ostvariti najviše 30 bodova, a na pismenom i usmenom ispitu može se ostvariti najviše po 35 bodova. Svi se ostvareni bodovi zbrajaju, a konačna se ocjena dodjeljuje prema sljedećoj skali: izvrstan (5): 93 – 100 bodova; vrlo dobar (4): 85 – 92 bodova; dobar (3): 77 – 84 bodova; dovoljan (2): 70 – 76 bodova.

Uvjeti za dobivanje potpisa: (i) nazočnost studenta na najmanje 70% održanih nastavnih sati; (ii) održan referat u seminarskom dijelu nastave.

1. Horstmann, S. et al. (2020): Einführung in die Linguistik für DaF/DaZ. Paderborn: Ferdinand Schöningh.
2. Petrović, V. (2001): Einführung in die Linguistik für Germanisten. Ein Arbeitsbuch. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet.

1. Büntig, K-D. (1994): Einführung in die Linguistik.  Frankfurt: Athenäum.
2. Glovacki-Bernardi, Z. et al. (2001): Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga.
3. Glück, H. (ur.) (2000): Metzler Lexikon Sprache. Stuttgart. Weimar: Metzler.
4. Pittner, K. (2016): Einführung in die germanistische Linguistik. Darmstadt: WBG.
5. Vater, H. (2002): Einführung in die Sprachwissenschaft. München: Fink.       
6. Izabrani članci iz časopisa (Deutsche Sprache, Zeitschrift für germanistische Linguistik, Zeitschrift für Sprachwissenschaft,  Sprachwissenschaft i drugi)

Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.