Uvod u lingvistiku za germaniste

 

Naziv kolegija:
Uvod u lingvistiku za germaniste
Šifra ISVU:
46323
Šifra MOZVAG:
NJ105
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pon, Leonard
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

  • upoznati studente s osnovnim konceptima i postavkama temeljnih lingvističkih disciplina;
  • osposobiti ih za razumijevanje lingvističke literature i njenu primjenu u samostalnom bavljenju lingvističkim sadržajima. 

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati različita lingvistička područja i predmet njihova proučavanja
  • opisati vrste jezičnoga posuđivanja
  • analizirati zadani jezični materijal s obzirom na vrstu jezičnog posuđivanja
  • opisati različite modele jezičnoga znaka
  • primijeniti generativnu i dependencijalnu teoriju u opisu jednostavnih primjera iz njemačkoga jezika
  • analizirati odabrani stručni članak koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija
  • izložiti probleme obrađene u odabranom stručnom članku koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija

Sadržaj predmeta:

Ovaj kolegij predstavlja uvod u  teorijske i metodološke temelje lingvistike. Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima i predmetom istraživanja lingvistike. U kolegiju se daje pregled sljedećih lingvističkih područja: semiotika, fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa, semantika i pragmatika. Teme koje se obrađuju su: jezik i njegova uloga u društvu, komunikacija, komunikacijska kompetencija, jezik kao sistem jezičnih znakova, oblik i  sadržaj jezičnog znaka, denotativno i konotativno značenje jezičnog znaka, promjene u jeziku, tipologija jezika,  kratki povijesni pregled razvoja njemačkog jezika, varijante njemačkog standardnog jezika, dijalekti u njemačkom jeziku, gramatičke teorije – normativna, deskriptivna, teorija valentnosti, generativna teorija, leksik, proširenje leksika, međujezično posuđivanje, tipovi rječnika, jezični činovi, implikature.  Navedeni  sadržaji obrađuju se na primjerima iz njemačkog jezika i dopunjuju vježbama.  Na seminaru studenti podnose referate o pročitanoj literaturi nakon čega se raspravlja o određenom lingvističkom problemu.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje aktivno slušanje, sustavno opažanje opisati različita lingvistička područja i predmet njihova proučavanja usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi
predavanje sustavno opažanje opisati vrste jezičnoga posuđivanja aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit
predavanje, analiza primjera, grupna rasprava sustavno opažanje, analiza jezičnog materijala uz primjenu odgovarajuće lingvističke terminologije analizirati zadani jezični materijal s obzirom na vrstu jezičnog posuđivanja pismeni ispit
predavanje, zadatak čitanja literature i analize primjera analiza literature, rasprava, opis i analiza jezičnih i drugih vrsta znakova opisati različite modele jezičnoga znaka usmeni ispit
predavanje, analiza primjera sustavno opažanje, analiza jezičnog materijala uz primjenu odgovarajuće lingvističke terminologije primijeniti generativnu i dependencijalnu teoriju u opisu jednostavnih primjera iz njemačkoga jezika aktivnost studenata u nastavi
samostalan rad studenata čitanje i analiza stručnog članka, izdvajanje ključnih ideja, pojmova i primjera analizirati odabrani stručni članak koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija referat
samostalan rad studenata priprema i održavanje usmenog izlaganja izložiti probleme obrađene u odabranom stručnom članku koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija referat

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Referat

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,1 0%
Aktivnost u nastavi 0,7 0%
Pismeni ispit 0,8 50%
Usmeni ispit 0,7 50%
Referat 0,7 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna se ocjena izvodi iz ocjena koje student ostvari iz četvrtog i petog navedenog elementa.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Uvjeti za dobivanje potpisa: (i) nazočnost studenta na najmanje 70% održanih nastavnih sati; (ii) održan referat u seminarskom dijelu nastave.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Linke, A., Nussbaumer, M., Portmann, P. R. (1991): Studienbuch Linguistik.. Tübingen. Niemayer.
  2. Petrović, V. (2001): Einführung in die Linguistik für Germanisten. Ein Arbeitsbuch. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet.
  3. Izabrani članci iz časopisa (Deutsche Sprache, Zeitschrift für germanistische Linguistik Zeitschrift für Sprachwissenschaft,  Sprachwissenschaft i drugi)

Dopunska literatura:

  1. Büntig, K-D. (1994): Einführung in die Linguistik.  Frankfurt: Athenäum.
  2. Glovacki-Bernardi, Z. et al..(2001): Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga.
  3. Glück, H. (ur.) (2000): Metzler Lexikon Sprache. Stuttgart. Weimar: Metzler.
  4. Gross, H. (1988): Einführung in die germanistische Linguistik. München: iudicium.
  5. Lewandowski, Th. (1976): Linguistisches Wörterbuch. Heidelberg: Quelle & Meyer.
  6. Pelz, H. (1978): Linguistik für Anfänger. Hamburg: Hoffmann und Campe.
  7. Vater, H. (2002): Einführung in die Sprachwissenschaft. München: Fink.     

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.

Ostale informacije: