Povijest jugoistočne Europe u ranom novom vijeku

 

Naziv kolegija:
Povijest jugoistočne Europe u ranom novom vijeku
Šifra ISVU:
174005
Šifra MOZVAG:
P403
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Vlašić, Anđelko
0
0
0
Lovaš, Eldina
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s povijesnim činjenicama, pojavama, procesima i uzročno-posljedičnim povezanostima karakterističnima za povijest jugoistoka Europe u razdoblju ranoga novoga vijeka te ih uvesti u metode kritičkog vrednovanja stručne i znanstvene literature za povijest naroda jugoistočne Europe u ranom novom vijeku.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • prisjetiti se važnih datuma, osoba i činjenica iz povijesti jugoistočne Europe u ranom novom vijeku
  • usporediti povijesne događaje iz povijesti jugoistočne Europe u ranom novom vijeku sa suvremenim prilikama
  • objasniti uzroke i posljedice važnih događaja u povijesti jugoistočne Europe u ranom novom vijeku
  • vrednovati pojedine povijesne pojave i procese karakteristične za povijest jugoistočne Europe u ranom novom vijeku
  • obraditi seminarsku temu
  • analizirati historiografski tekst

Sadržaj predmeta:

Politički, društveni i gospodarski razvoj Osmanskog Carstva u ranom novom vijeku, osmanska vojska, pregled osmanskih osvajanja Balkanskog poluotoka, upravno-teritorijalna organizacija Osmanskog Carstva, feudalizam osmanskoga tipa, položaj kršćana u Osmanskom Carstvu, utjecaj osmanske kulture i društvenih struktura na starosjedilačko stanovništvo, demografske promjene u jugoistočnoj Europi u ranom novom vijeku, obilježja političkog, društvenog i gospodarskog razvoja Bugarske, Rumunjske, Grčke, Albanije, Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine u ranom novom vijeku.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna metoda Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
Predavanje slušanje prisjetiti se važnih datuma, osoba i činjenica iz povijesti jugoistočne Europe u ranom novom vijeku kolokvij
seminarsko izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
samostalna analiza literature
slušanje
aktivno sudjelovanje u raspravi
usporediti povijesne događaje iz povijesti jugoistočne Europe u ranom novom vijeku sa suvremenim prilikama seminarski rad
aktivnost na nastavi
kolokvij
seminarsko izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
analiza primjera
samostalna analiza literature
slušanje
aktivno sudjelovanje u raspravi
objasniti uzroke i posljedice važnih događaja u povijesti jugoistočne Europe u ranom novom vijeku seminarski rad
aktivnost na nastavi
kolokvij
Rasprava samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
vrednovati pojedine povijesne pojave i procese karakteristične za povijest jugoistočne Europe u ranom novom vijeku aktivnost na nastavi
seminarsko izlaganje samostalna analiza literature
izlaganje
obraditi seminarsku temu seminarski rad
rasprava
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
rad na tekstu
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza izvora i literature
analizirati historiografski tekst aktivnost na nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokviji/pismeni ispit/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,2 10%
Kolokviji/pismeni ispit/usmeni ispit 1 50%
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarski rad 0,2 10%
Usmeni ispit 0,6 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit sastoji se od pismenog ispita, ukoliko student ne položi ispit putem kolokvija te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu, samostalno rješavati zadatke (seminarski zadaci, problemski zadaci, kvizovi i dr.), raspravljati i analizirati dokumentarne filmove na nastavnu temu, izaći na kolokvije.

 

 

Obavezna literatura:

Pavić, Milorad, Jugoistočna Europa pod osmanskom vlašću. Od pada Osmanskog Carstva do Svištovskog mira, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2014. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

Faroqhi, Suraiya, Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevica u Osmanskom Carstvu, Zagreb, 2009.

Andrić, Ivana, „Položaj Pećke patrijaršije u Osmankom Carstvu od 1557. do 1690. godine“, Povijesni prilozi 23, (2004), br. 27

Đurđev, Branislav, Jugoslavenske zemlje pod turskom vlašću (do kraja XVIII stoljeća), Školska knjiga, Zagreb, 1962.

Skupina autora, Historija naroda Jugoslavije, sv. II., Školska knjiga, Zagreb, 1959.

Jiriček, Konstantin, Historija Srba, sv. 2, Izdavačko poduzeće NR Srbije, Beograd, 1952.

Morin, Edgar, Misliti Europu, Duriex, Zagreb, 1995.

Matuz, Jozef, Osmansko Carstvo, Zagreb, 1992.

Inalcik, Halil, Osmansko carstvo: klasično doba 1300.-1600., Zagreb, 2002.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Prate se rezultati ispita za svaku generacijsku skupinu uz respektiranje mišljenja studenata o obimu i realizaciji programa, načinima realizacije te mogućnostima studenata da utječu na realizaciju.

Ostale informacije: