Teorija komunikacije 1

 

Naziv kolegija:
Teorija komunikacije 1
Šifra ISVU:
119360
Šifra MOZVAG:
MADK23
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
mađarski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - komunikološki smjer)
1.g.
zimski
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Labadi, Žombor
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Na kolegiju će studenti usvojiti temeljne pojmove i zakonitosti teorije informacije i komunikacije, kao i načine njihovog nastojanja i veza.  Potrebno ih je teoretski pripremiti za praktičnu primjenu društvenih komunikacijskih sustava. Kolegij će upoznati studente sa zakonitostima verbalnih i neverbalnih komunikacijskih sustava od pismenosti do razine aktualnih medijskih pojava. Osnovni cilj predmeta je ostvariti učinkovitu participaciju u raznim komunikacijskim oblicima.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • demonstrirati suvremenu terminologiju komunikacijske znanosti
  • opisati osnovne funkcije komunikacijskih sustava
  • prepoznati glavne vrste komunikacijskih znakova
  • prepoznati značajke uspješne komunikacije
  • demonstrirati vrste utjecaja i etiku njihove primjene
  • prepoznati razine komunikacijskih razmjena: asimilaciju, identifikaciju, interiorizaciju
  • komparirati komunikološke sustave
  • prepoznati važnije univerzalne i partikularne topoie u komunikaciji

Sadržaj predmeta:

Kolegij daje pregled temeljnih pojmova i ključnih modela komunikacije, s posebnim naglaskom na odnos govora, jezika i komunikacije. Obrađuju se dvije osnovne vrste informacija, proces kodiranja informacija te opažanje vizualnih i verbalnih podražaja, osobito percepcija slika. Studenti se upoznaju s oblicima verbalne i neverbalne komunikacije, ulogom metakomunikacije te univerzalnim i partikularnim obilježjima komunikacije u različitim kulturama. Posebna cjelina posvećena je pojmovima neposredne i posredne komunikacije, pitanju komunikacijske relevantnosti i temeljnim načelima uspješne komunikacije, kao i analizi smetnji u komunikacijskom procesu. Na kraju studenti uspoređuju različite komunikacijske modele i sustave te stečene teorijske pojmove primjenjuju kroz analizu studija slučaja, svakodnevnih i institucionalnih komunikacijskih situacija.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje, seminarsko izlaganje sustavno opažanje i zaključivanje demonstrirati suvremenu terminologiju komunikacijske znanosti aktivnost u nastavi, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje sustavno opažanje i zaključivanje opisati osnovne funkcije komunikacijskih sustava aktivnost u nastavi, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje sustavno opažanje i zaključivanje prepoznati glavne vrste komunikacijskih znakova aktivnost u nastavi, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, diskusija sustavno opažanje i zaključivanje, rasprava prepoznati značajke uspješne komunikacije aktivnost u nastavi, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, diskusija sustavno opažanje i zaključivanje, rasprava demonstrirati vrste utjecaja i etiku njihove primjene aktivnost u nastavi, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje sustavno opažanje i zaključivanje prepoznati razine komunikacijskih razmjena: asimilaciju, identifikaciju, interiorizaciju aktivnost u nastavi, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje sustavno opažanje i zaključivanje komparirati komunikološke sustave aktivnost u nastavi, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje sustavno opažanje i zaključivanje prepoznati važnije univerzalne i partikularne topoie u komunikaciji aktivnost u nastavi, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 0,6 33%
Pohađanje nastave 0,7 0%
Seminarski rad 0 33%
Usmeni ispit 1,1 33%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna ocjena proizlazi iz sljedećih elemenata: portfolio, kolokvij, usmeni ispit.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis ako ispuni uvjeta: tijekom nastave bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Médiabefolyásolás – Az új kislexikon. Századvég, Budapest, 2015. (kijelölt fogalmak)
  2. Kővágó György,  A kommunikáció elméleti és gyakorlati alapjai. Aula Kiadó, Budapest, 2009.
  3. Kovács Eszter, Az udvariasság pragmatikája  Facebook Messangeren / Hanga András, Lips Krisztián (szerk.), Kommunikációs terek, 2018.
  4. Erdélyi Margit, Kommunikáció és személyköziség. Nap Kiadó, Dunaszerdahely, 2015.

Dopunska literatura:

  1. Pléh Csaba, A társalgás pszichológiája, Libri Kiadó, Budapest, 2012.
  2. Kapitány Ágnes, Kapitány Gábor, Magyarságszimbólumok, EFI, Budapest, 2002.
  3. Balázs Géza: Sms-nyelv és -folklór, MSZT, Budapest, 2011.
  4. A vizuális kommunikáció folyamatai  (http://www.szinkommunikacio.hu/21_01.htm)
  5. Szóbeli befolyásolás I., Síklaki István (szerk.), Typotex Kiadó, Budapest, 2008.

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

 

Ostale informacije: