| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 3.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Ćurak, Silvija | 30 |
30 |
0 |
Cilj je upoznati studente s temeljnim jezičnim osobinama triju hrvatskih narječja, čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga. Također je cilj omogućiti studentu razumijevanje hrvatskih tekstova na dijalektu. Upoznati studentima sa suvremenom metodologijom dijalektološkoga rada: rad na terenu, rad na izradbi dijalektoloških karata, rad na tekstu.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Studij dijalektologije kao studij govornoga izraza polazi od terenskoga ispitivanja i lingvističkoga opisa što većega broja izoglosa pojedinih mjesnih govora kao osnovnih dijalektnih jedinica.
Hrvatska dijalektologija obuhvaća tri narječja: čakavsko, kajkavsko i štokavsko. Svako narječje predstavlja zbroj zajedničkih obilježja određenoga broja mjesnih govora. Hrvatska dijalektologija proučava sve govore kojima govore Hrvati.
Osnovu programa obuhvaća proučavanje triju hrvatskih narječja koja su sastavnice hrvatskoga jezika: čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga.
Proučavanje svakoga narječja temelji se na jezičnom prikazu strukture sustava. U tu se svrhu posebno obrađuje fonetika, fonologija, morfologija, tvorba i leksičko blago.
Program upoznaje studente s dijalektološkim nazivljem, terenskim istraživanjima, izradbom dijalektoloških atlasa.
predavanja, vježbe
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| predavanje | slušanje izlaganja, proučavanje literature, analiza primjera | imenovati osnovne značajke triju hrvatskih narječja | kolokvij, pismeni ispit |
| suradničko učenje, grupna rasprava | analiza primjera, razgovor | opisati jezične osobine kajkavskoga, čakavskoga i štokavskoga narječja | aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit |
| predavanje, grupna rasprava | analiza i uvježbavanje primjera, aktivno sudjelovanje | prepoznati tekstove napisane na sva tri hrvatska narječja | aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit |
| izlaganje, zadatak čitanja i analiza primjera | slušanje izlaganja, čitanje i analiza literature | imenovati način izradbe dijalektoloških karata | aktivnost studenata na nastavi |
| suradničko učenje, samostalni istraživački zadatak | sustavno opažanje, analiza primjera, prezentacija naučenog | primijeniti osnovne tehnike terenskoga istraživanja dijalekta | samostalno istraživanje, završno izvješće |
Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Usmeni ispit
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kontinuirana provjera znanja | 2 | 40% |
| Kontinuirano praćenje | 1 | 25% |
| Pohađanje nastave | 1 | 0% |
| Usmeni ispit | 1 | 35% |
U oblikovanju konačne ocjene za studente na dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 25% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 40% udjela u konačnoj ocjeni te završni usmeni ispit s 35% udjela u konačnoj ocjeni.
Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2).