Hrvatska dijalektologija

 

Naziv kolegija:
Hrvatska dijalektologija
Šifra ISVU:
75435
Šifra MOZVAG:
HJ107
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Kolenić, Ljiljana
30
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je upoznati studente s temeljnim jezičnim osobinama triju hrvatskih narječja, čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga. Također je cilj omogućiti studentu razumijevanje hrvatskih tekstova na dijalektu. Upoznati studentima sa suvremenom metodologijom dijalektološkoga rada: rad na terenu, rad na izradbi dijalektoloških karata, rad na tekstu.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • imenovati osnovne značajke triju hrvatskih narječja
  • opisati jezične osobine kajkavskoga, čakavskoga i štokavskoga narječja
  • prepoznati tekstove napisane na sva tri hrvatska narječja
  • imenovati način izradbe dijalektoloških karata
  • primijeniti osnovne tehnike terenskoga istraživanja dijalekta

Sadržaj predmeta:

Studij dijalektologije kao studij govornoga izraza polazi od terenskoga ispitivanja i lingvističkoga opisa što većega broja izoglosa pojedinih mjesnih govora kao osnovnih dijalektnih jedinica.

Hrvatska dijalektologija obuhvaća tri narječja: čakavsko, kajkavsko i štokavsko. Svako narječje predstavlja zbroj zajedničkih obilježja određenoga broja mjesnih govora. Hrvatska dijalektologija proučava sve govore kojima govore Hrvati.

Osnovu programa obuhvaća proučavanje triju hrvatskih narječja koja su sastavnice hrvatskoga jezika: čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga.

Proučavanje svakoga narječja temelji se na jezičnom prikazu strukture sustava. U tu se svrhu posebno obrađuje fonetika, fonologija, morfologija, tvorba i leksičko blago.

Program upoznaje studente s dijalektološkim nazivljem, terenskim istraživanjima, izradbom dijalektoloških atlasa.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, proučavanje literature, analiza primjera imenovati osnovne značajke triju hrvatskih narječja kolokvij, pismeni ispit
suradničko učenje, grupna rasprava analiza primjera, razgovor opisati jezične osobine kajkavskoga, čakavskoga i štokavskoga narječja aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, grupna rasprava analiza i uvježbavanje primjera, aktivno sudjelovanje prepoznati tekstove napisane na sva tri hrvatska narječja aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit
izlaganje, zadatak čitanja i analiza primjera slušanje izlaganja, čitanje i analiza literature imenovati način izradbe dijalektoloških karata aktivnost studenata na nastavi
suradničko učenje, samostalni istraživački zadatak sustavno opažanje, analiza primjera, prezentacija naučenog primijeniti osnovne tehnike terenskoga istraživanja dijalekta samostalno istraživanje, završno izvješće

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 2 40%
Kontinuirano praćenje 1 25%
Pohađanje nastave 1 0%
Usmeni ispit 1 35%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente na dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 25% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 40% udjela u konačnoj ocjeni te završni usmeni ispit s 35% udjela u konačnoj ocjeni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Brozović, Dalibor: Narječja hrvatskog jezika, u knjizi Hrvatski leksikon br. 2, Naklada Leksikon i Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 1997.
  2. Moguš, Milan: Čakavsko narječje, Školska knjiga 1977.
  3. Lončarić, Mijo: Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb 1996.
  4. Lukežić, Iva: Štokavsko narječje (Nacrt sveučilišnih predavanja), Radovi Zavoda za slavensku filologiju 32, Zagreb 1998., 194-204.
  5. Lisac, Josip: Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing-Tehnička knjiga 2003.

Dopunska literatura:

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: