Uvod u englesku i američku književnost

 

Naziv kolegija:
Uvod u englesku i američku književnost
Šifra ISVU:
145784
Šifra MOZVAG:
LIT106
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
engleski
Preduvjeti upisa:
nema preduvjeta
Odsjek:
ODSJEK ZA ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Oklopčić, Biljana
0
0
45

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studentice i studente s temeljnim konvencijama i odlikama pojedinih književnih vrsta, s književno-kritičkim pojmovima te s čitateljskim strategijama potrebnim za znanstvenu analizu književnog djela. Kolegij će omogućiti studenticama i studentima razviti vještine i navike profesionalnih čitatelja te im pomoći koristiti te vještine u izradi pisanih radova.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

  • razlikovati dominantne književne vrste i čitateljske strategije te njihove strukturne elemente, konvencije i odlike
  • definirati osnovne književno-znanstvene pojmove i kategorije
  • demonstrirati sposobnosti književno-kritičkog promišljanja i interpretacije pročitanih književnih djela
  • primijeniti pojedine čitateljske strategije u pisanoj i usmenoj analizi književnih djela
  • promicati načela rasne/etničke ravnopravnosti i jednakosti spolova
  • provoditi etička načela pri izradi pisanih radova
  • razviti vještine i navike kritičkog čitatelja.

Sadržaj predmeta:

Kolegij proučava osobine triju dominantnih književnih vrsta (proze, poezije i drame), različite čitateljske strategije (od formalizma do postkolonijalizma), interpretaciju književnih djela te metode pisane analize književnih djela. Analiza strukturnih elemenata proze – različiti oblici radnje, likovi, mjesto i vrijeme radnje, kulturni i povijesni kontekst, uloga i vrste pripovjedača, različiti oblici pripovijedanja (alegorija, simboli, ironija) – provodi se na većem broju pripovijedaka. Pripovijetka zauzima važno mjesto u anglo-američkoj književnoj tradiciji te je istodobno mikrokozmička preslika romana. Analiza druge dominantne književne vrste – poezije, utemeljena je na proučavanju njezine prirode, strukturnih elemenata, pjesničkih figura, oblika pjesničkog izričaja i različitih pjesničkih formi. U trećem dijelu kolegija analiziraju se strukturni elementi drame s posebnim naglaskom na razvoju, konvencijama i osobinama tragedije.

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA METODA PROCJENE
izlaganje
seminarska nastava
 
slušanje izlaganja
čitanje i analiza literature
pisanje
rasprava
sustavno opažanje i zaključivanje
razlikovati dominantne književne vrste i čitateljske strategije te njihove strukturne elemente, konvencije i odlike pismeni ispiti
aktivnost studenata u nastavi
izlaganje
seminarska nastava
slušanje izlaganja
čitanje i analiza literature
pisanje
rasprava
definirati osnovne književno-znanstvene pojmove i kategorije pismeni ispiti
aktivnost studenata u nastavi
seminarska nastava
grupna rasprava
 
čitanje i analiza literature
pisanje
rasprava
sustavno opažanje i zaključivanje
demonstrirati sposobnosti književno-kritičkog promišljanja i interpretacije pročitanih književnih djela pismeni ispiti
pismeni rad
kvizovi
aktivnost studenata u nastavi
seminarska nastava
grupna rasprava
 
čitanje i analiza literature
pisanje
rasprava
sustavno opažanje i zaključivanje
primijeniti pojedine čitateljske strategije u pisanoj i usmenoj analizi književnih djela pismeni ispiti
pismeni rad
kvizovi
aktivnost studenata u nastavi
seminarska nastava
grupna rasprava
 
pisanje
rasprava
 
promicati načela rasne/etničke ravnopravnosti i jednakosti spolova pismeni ispiti
pismeni rad
aktivnost studenata u nastavi
seminarska nastava čitanje i analiza literature
pisanje
provoditi etička načela pri izradi pisanih radova pismeni ispiti
pismeni rad
seminarska nastava
grupna rasprava
 
slušanje izlaganja
čitanje i analiza literature
pisanje
rasprava
sustavno opažanje i zaključivanje
razviti vještine i navike kritičkog čitatelja pismeni ispiti
pismeni rad
aktivnost studenata u nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Esej, Kontinuirana provjera znanja, Kvizovi

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,08 0%
Aktivnost u nastavi 0,2 5%
Esej 0,5 30%
Kontinuirana provjera znanja 1 60%
Kvizovi 0,22 5%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene.

Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60% ocjene iz svih elemenata praćenja i provjeravanja.

Primjer izračunavanja ocjene:

Po elementima vrednovanja to znači da student/ica može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova:

Kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija) – 60 bodova

Esej – 30 bodova

Kontinuirano praćenje (kvizovi) – 5 bodova

Aktivnost u nastavi – 5 bodova

Skala ocjenjivanja je sljedeća:

0-59,9 bodova – 1

60 – 69,9 bodova – 2

70 – 79,9 bodova  – 3

80 – 90,9 bodova  – 4

91 – 100 bodova  – 5

Studenti koji ne ostvare prag od 60% moraju pristupiti završnom, pisanom i usmenom, ispitu koji obuhvaća gradivo cijelog kolegija.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati, pristupiti kolokvijima, pisati kvizove i sudjelovati u nastavi te pravovremeno predati esej da bi ostvarili pravo na potpis.

Prepisivanje tijekom kolokvija/kviza kažnjava se oduzimanjem kolokvija/kviza bez mogućnosti ponovnog pisanja i za taj kolokvij/kviz student/ica dobiva ocjenu 0%. Isto pravilo vrijedi i za prepisani esej.

 

 

Obavezna literatura:

  1. The Bedford Introduction to Literature: Reading, Thinking, Writing. 6th ed. Edited by Michael Meyer. Boston, New York: Bedford/St. Martin’s, 2002.
  2. A Glossary of Literary Terms. 7th ed. Edited by M. H. Abrams. Fort Worth: Harcourt Brace College Publishers, 1999.
  3. Guerin, Wilfred L. et al. A Handbook of Critical Approaches to Literature. Fourth Edition. New York: Oxford UP, 1999.

Dopunska literatura:

  1. Hodges’ Harbrace Handbook. 14th ed. Edited by John C. Hodges et al. Fort Worth: Harcourt College Publishers, 2001.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: