Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost

Cilj predmeta je upoznati studente s osnovim premisama i idejama organizacije informacija, s teorijskim uporištima organizacije informacija, pristupima i problemima te sa značajnijim praktičnim iskustvima na osnovi kojih mogu bolje razumjeti teoriju i praksu, a poglavito:

• razumjeti temeljna načela organizacije informacija
• razumjeti teorijske postavke sadržajne (predmetne) analize i sinteze
• prepoznavati bibliografske jezike i strukturu bibliografskih zapisa

  Na vježbama studenti se pripremaju da:

• pronalaze osnovne elemente sadržajne i formalne obrade dokumenata

• ovladaju vještinom analize i sinteze

• prepoznaju i koriste klasifikacijske sheme i stručne tezauruse (nper. ASIST-ov tezaurus)

• samostalno pronalaze odgovarajuće oznake u klasifikacijskim shemama

• samostalno kombiniraju glavne brojeve i pomoćne oznake pomoću UDK sheme

Na seminarima se u skupinama obrađuju preporučeni tekstovi i o njima se raspravlja.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• identificirati osnovna obilježja informacijske znanosti
• tumačiti teorijske postavke sadržajne analize i sinteze
• razlikovati osnovne vrste dokumenata
• vrednovati bibliografske izvore
• analizirati strukturu bibliografskih zapisa
• identificirati pravce razvoja digitalnih knjižnica, mrežnih izvora i usluga
• analizirati profesionalna etička načela

Na predavanjima studenti se upoznaju s pojmom i ciljevima organizacije informacija i znanja. Tumači im se važnost informacije za proces odlučivanja u organizaciji i upućuje na sedam stepenica informacijske pismenosti: prepoznavanje informacijske potrebe, pronalaženje informacije, pristup informaciji, vrednovanje informacije, pohrana i organiziranje informacije, obrada informacije i dioba informacije; tipologija informacijskih potreba i izvora u raznolikim upravljačkim situacijama.

S obzirom na  raznolike pristupe i tumačenja pojmova znanje, informacija i organizacija informacija, u sklopu predmeta studenti će se prvo  upoznati s osnovnim pojmovima i terminologijom (dokument, informacija, katalog, datoteka, fond, zbirka, relevantnost, pertinentnost i dr.) te s općim i posebnim oznakama informacija i gradiva, bibliografskim jezicima i strukturom bibliografskih zapisa. (mr. Vinaj) Nadalje, studenti će se upoznati s teorijom i praksom predmetnih jezika, poglavito klasifikacije i klasifikacijskih sustava: Deweyjevom decimalnom klasifikacijom (Dewey Decimal Classification: DDC), Klasifikacijom Kongresne knjižnice (Library of Congress Classification: LCC) i Univerzalnom decimalnom klasifikacijom (Universal Decimal Classification: UDC), jer se s tim klasifikacijama najčešće susreću u domaćim i inozemnim knjižnicama, knjižarama, OPACima i organiziranim mrežnim prostorima. (prof. Aparac-Jelušić). Nadalje, obraditi će se teorija i neki praktični aspekti deskriptivne katalogizacije, napose elementi za identifikaciju i strukturu kataložnih i bibliografskih informacija. (mr. Vinaj)

U sklopu vježaba studenti upoznaju klasifikacijsku shemu UDK. Posebna se pažnja posvećuje strukturi UDK (univerzalnost, hijerarhičnost, aspektnost, sintetičnost) te upoznavanju UDK tablica. Vježbama na odabranim primjerima studenti se uvode u praktičan rad s UDK shemom. (asist. Faletar)

predavanja, seminari i radionice, vježbe

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Zadaci na predavanjima, Zadaci pod vježbama

usmeno i pismeno

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje: 20, zadaci na predavanjima: 26, zadaci na vježbama: 24,  seminari: 50, kontinuirano provjeravanje znanja: 80.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje,  zadaci na predavanjima, zadaci na vježbama i seminari ostvario je minimalno 60 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost.

Predavanja:

1. Estabrook, L. S. Library and information science. // Encyclopedia of Library and Information Science. 3rd ed.  Taylor & Francis, 2010. Str. 3287-3292.
2. Horvat, A.; Kolanović, J.; Zgaga, V. Croatia: libraries, archives and museums. // Encyclopedia of Library and Information Science. 3rd ed. Taylor & Francis, 2010.  Str. 1345-1355.
3. Rubin, R. E. Foundations of library and information science. New York ; London : Neal-Schuman, 2010. (Poglavlja 1, 3-4, 7)

Članci:

1. Badurina, B. Facebook i globalno selo…// Novosti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, 3(prosinac 2011), str. 24-25. Dostupno na: http://web.ffos.hr/oziz/novosti/izdanja/broj3.pdf (2013-02-19)
2. Blažević, D.; Horvat, A.; Pažameta, I. Kataložni zapis u publikaciji (CIP): dosadašnja iskustva i mogućnosti budućeg razvoja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 28, 1-4(1985), str. 21-29.
3. Boban, M. Pravo na privatnost i pravo na pristup informacijama u suvremenom informacijskom društvu. // Zbornik radova pravnog fakulteta u Splitu 49, 3(2012), str. 575-598.
4. Bosančić, B. Kako nastaje jedna teorija : (satirična 'informacijska' priča). // Novosti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, 4(prosinac 2012), str. 17-19. Dostupno na: http://web.ffos.hr/oziz/novosti/izdanja/broj4.pdf (2013-02-19)
5. Brown, D. Anđeli i demoni. Zagreb: V.B.Z., 2004. Str. 167-177, 180-184 (poglavlja 49., 50. i 52)
6. Buzina, T. Zadaci bibliografskog zapisa prema modelu entitet-odnos. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1-2(2000), 30-37.
7. Horvat, A. O zadaćama i strukturi knjižničnoga kataloga. // Obrada jezika i prikaz znanja. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1993. Str. 135-140.
8. Lešković, A.; Živković, D. Efemerna građa i sitni tisak: opseg pojmova u Hrvatskoj i svijetu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1/2(2011), str. 120-134.
9. Macan, B. Tehnologije Web 2.0 i njihova primjena u knjižnicama : iskustva Knjižnice Instituta „Ruđer Bošković“ s posebnim osvrtom na njezin blog. // Kemija u industriji 58, 5(2009), str. 226-228.
10. Pažur Vojvodić, I. Hrvatske knjižnice na društvenoj mreži Facebook. // 13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture / Willer, M. ; Faletar Tanacković, S. (ur.). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo , 2010. Str. 260-277.
11. Relja, R. ; Šuljug, Z. Novi oblici rada u umreženom društvu. // Informatologia 43, 2(2010), str. 143-149.
12. Willer, M. Standardizacija pohrane i pretraživanja u bibliotekarstvu: od tradicionalne rukopisne i tiskane građe do elektroničkih izvora i metapodatka. // Medijska istraživanja 3, 1-2(1997), str. 141-156.

Vježbe:

1. Jokić, M. Časopisi kao sredstvo komunikacije. // Sveučilišni vjesnik 44, 2/3(1998), str. 63-72.
2. Uvod u znanstveni rad u medicini. Zagreb: Medicinska naklada, 2000.
3. Žugaj, M. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada. Varaždin: Fakultet organizacije i informatike, 1997.
4. Kniewald, J. Metodika znanstvenog rada. Zagreb: Multigraf, 1993.

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnici vezani uz stupanj težine zadataka i odnos između predavanja, seminara i vježaba.