Hrvatski jezik za prevoditelje 1

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• razlikovati osobine funkcionalnih stilova hrvatskoga jezika
• rješavati pravopisne i gramatičke probleme prilikom prevođenja
• usvojiti načela normiranja leksika u hrvatskom jeziku (funkcionalni pristup nasuprot purističkom)
• razlikovati temeljne razine jezičnoga opisa i njihove osnovne jedinice
• analizirati jezične činjenice na svim razinama opisa
• opisati jezične činjenice primjerenim metodama i metajezikom
• odrediti temeljne lingvističke pojmove i njihovu važnost u jezičnom opisu
• argumentirati svoja rješenja određenih jezičnih pitanja i problema odgovarajućim metajezikom

Predmet Hrvatski jezik za prevoditelje usmjeren je osposobljavanju studenata za jezično korektno prevođenje engleskih tekstova, kako književnih, tako i administrativnih i znanstvenih. U tom su smislu temeljni sadržaji predmeta načelno podijeljeni u četiri cjeline: pravopisna norma, gramatička norma, leksička norma te stilistička norma. U dijelu predmeta koji pokrivaju predavanja studenti će biti upoznati s aktualnim problemima tih četiriju normi, s posebnim naglaskom na onim pitanjima kod kojih su greške u prevođenju najčešće. Pored pravopisa, to se u prvom redu odnosi na izbor riječi pri prevođenju, a gdje kontekst i značenje imaju presudnu ulogu u njihovu izboru. U dijelu posvećenom seminarima, odnosno vježbama, studenti će usvojena znanja praktično primjenjivati na prevedenim tekstovima iz domene svih četiriju funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika - novinskog, znanstvenog, administrativnog i književnoumjetničkog. Iz opisa sadržajnih odrednica ovoga predmeta proizlazi i temeljni cilj, a to je osposobiti studente za stilski što kvalitetnije te pravopisno i gramatički ispravne prijevode engleskih tekstova.

predavanja, vježbe

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi i ocjena iz završnog pismenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti na nastavi, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. Ukoliko student ne ostvari pozitivnu ocjenu iz aktivnosti na nastavi, ocjena iz završnog pismenog ispita čini 100% konačne ocjene.

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student je ostvario ocjenu 5 iz aktivnosti na nastavi i 3 iz završnog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (nast. x 0,3) + (isp. x 0,7).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako:

(5 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1,5 + 2,1 = 3,6 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispuni jedan uvjet:

1. bio je prisutan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

1. Babić, S.: Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, Zagreb, 1986.
2. Babić, S., Finka, B., Moguš, M.: Hrvatski pravopis, 4. izdanje, Zagreb, 1996.
3. Barić, E. i dr.: Hrvatska gramatika, Zagreb, 1995.
4. Katičić, R.: Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1986.
5. Katičić, R.: Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992.

1. Anić, V.: Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1994. te kasnija izdanja
2. Anić, V., Silić, J.: Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb, 2001.
3. Babić, S., Finka, B., Moguš, M.: Hrvatski pravopis, 5., 6. i 7. izdanje

Provođenje ankete sa studentima po završetku kolegija; analiza prolaznosti i uspjeha na ispitu