| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g., 2.g. |
zimski |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Gradečak, Tanja | 15 |
0 |
30 |
Cilj je kolegija upoznati studente s važnošću analize pogrešaka za pravilno usvajanje, učenje i podučavanje stranog jezika te podučiti ih metodama prikupljanja, analize i ispravljanja tipičnih i najčešćih pogrešaka kako kod učenika, tako i na vlastitom primjeru.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
U teorijskom dijelu kolegija studenti stječu spoznaje o važnosti analize pogrešaka kao metode u vrednovanju znanja u procesu učenja stranog jezika. Nadalje, upoznat će se s temeljnim kognitivnim procesima koji stoje u pozadini razvoja i uporabe međujezika te koje su praktične posljedice njegova razvoja u procesu usvajanja stranog jezika i u nastavi stranog jezika. Usporedbom procesa usvajanja materinskog i stranoga jezika analiziraju se sustavne i nesustavne pogreške tj. pogreške u jezičnoj kompetenciji i uporabi. Isto tako će se proučiti utjecaj međujezičnih pogrešaka kao posljedice međusobne interferencije dvaju jezika, unutarjezičnih pogrešaka kao posljedice pogrešne primjene lingvističkih pravila te razvojnih pogrešaka kao posljedice pogrešnog usustavljivanja znanja o stranom jeziku na trenutno stanje znanja jezika učenika. Analizom pogrešaka u njihovom sinkronijskom statusu, tj. u određenom trenutku u procesu učenja jezika naučit će se donositi zaključke o mogućim smjerovima razvoja tih pogrešaka u njihovom dijakronijskom statusu, tj. u određenom vremenskom razdoblju u procesu učenja te koje su smjernice i metode njihova ispravljanja. Također će se uočavati potencijalne pogreške u strategijama podučavanja koje su dovele do pogrešaka u jezičnoj uporabi. Analizom vlastitih pogrešaka i dovođenjem u vezu s mogućim uzrocima njihova nastanka studenti će naučiti metode samoispravka kao jednog od koraka u učenju stranog jezika.
U praktičnom će se dijelu kolegija na već postojećem korpusu pismenih zadataka učenika engleskog jezika prikupljati korpus, kako prototipnih, tako i najfrekventnijih jezičnih pogrešaka koje će se zatim klasificirati prema tipovima (morfološke, sintaktičke, semantičke i pragmatičke prirode) i istražit će se njihovi potencijalni uzroci. Uspoređivat će se tipovi pogrešaka po dobnim skupinama učenika te po stupnju znanja stranog jezika te će se formirati tipične gramatičke strukture koje predstavljaju problem, kako pri učenju, tako i pri podučavanju engleskog kao stranog jezika. Studenti će istražiti koji su mogući načini ispravljanja tipičnih i najčešćih pogrešaka. Usporedbom različitih nastavnih materijala i nastavnih programa uočit će se moguće slabe točke u nastavnom procesu koje dovode do najčešćih ili tipičnih pogrešaka te metode njihova ispravljanja.
predavanja, seminari i radionice
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| predavanje, grupna rasprava, analiza primjera i tekstova | slušanje izlaganja, sustavno praćenje, učenje po modelu, analiza literature | objasniti pojam međujezika i njegova obilježja | pisani ispit |
| predavanje, grupna rasprava, analiza primjera i tekstova | slušanje predavanja, sustavno praćenje, opažanje modela, analiza literature, simulacija, analiza primjera, aktivno sudjelovanje u raspravi | usporediti načine ispravljanja jezičnih pogrešaka u učeničkom međujeziku | pisani ispit, samostalno istraživanje, seminarski rad, usmeno izlaganje |
| predavanje, grupna rasprava, analiza primjera i tekstova | slušanje predavanja, sustavno praćenje, opažanje modela, analiza literature, simulacija, analiza primjera, aktivno sudjelovanje u raspravi | prepoznati pogreške kao posljedice međujezičnih, unutarjezičnih i razvojnih pogrešaka | pisani ispit, samostalno istraživanje, seminarski rad, usmeno izlaganje |
| predavanje, grupna rasprava, analiza primjera i tekstova | slušanje predavanja, sustavno praćenje, opažanje modela, analiza literature, simulacija, analiza primjera, aktivno sudjelovanje u raspravi | prepoznati dijakronijske i sinkronijske uzroke pogrešaka | pisani ispit, samostalno istraživanje, seminarski rad, usmeno izlaganje |
| predavanje, grupna rasprava, analiza primjera i tekstova | slušanje predavanja, sustavno praćenje, opažanje modela, analiza literature, simulacija, analiza primjera, aktivno sudjelovanje u raspravi | kvantitativno i kvalitativno analizirati prikupljene korpuse s pogreškama | pisani ispit, samostalno istraživanje, seminarski rad, usmeno izlaganje |
| grupna rasprava, analiza primjera i tekstova | opažanje modela, analiza literature, simulacija, analiza primjera, aktivno sudjelovanje u raspravi | prosuditi važnost samoanalize vlastitih pogrešaka | samostalno istraživanje, seminarski rad, usmeno izlaganje |
| predavanje, grupna rasprava, analiza primjera i tekstova | slušanje predavanja, sustavno praćenje, opažanje modela, analiza literature, simulacija, analiza primjera, aktivno sudjelovanje u raspravi | primijeniti načine ispravljanja jezičnih pogrešaka | pisani ispit, samostalno istraživanje, seminarski rad, usmeno izlaganje |
| predavanje, grupna rasprava, analiza primjera i tekstova | slušanje predavanja, sustavno praćenje, opažanje modela, analiza literature, simulacija, analiza primjera, aktivno sudjelovanje u raspravi | prepoznati kritične točke u nastavnim materijalima i programima | samostalno istraživanje, seminarski rad, usmeno izlaganje |
Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeno izlaganje
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kontinuirana provjera znanja | 1 | 60% |
| Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
| Seminarski rad | 1 | 30% |
| Usmeno izlaganje | 0,25 | 10% |
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova.
Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova:
Kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija (30%+30%)) – 60 bodova
Pisani seminarski rad – 30 bodova
Usmeno izlaganje – 10 bodova
Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 70 ocjenskih bodova ili 70% ocjene .
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 70% - 76,9% = dovoljan (2), 77% - 83.9% = dobar (3), 84% - 92,9,9% = vrlo dobar (4), 93% - 100% = izvrstan (5). Ukoliko je student ocijenjen negativnom ocjenom iz kolokvija, mora pisati cjeloviti zavrìni ispit.Konačna se ocjena dobiva zbrajanjem postotaka kolokvija, pismenog seminarskog rada i izlaganja.
Studenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati. Ako student izostane više od 30%, neće dobiti potpis. Prepisivanje tijekom pisanja kolokvija ili pismenog ispita kažnjava se negativnom ocjenom (0%) bez mogućnosti nadoknade.
Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.