Školska pedagogija

 

Naziv kolegija:
Školska pedagogija
Šifra ISVU:
59622
Šifra MOZVAG:
PDA301
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Miliša, Zlatko
30
0
0
Spasenovski, Nemanja
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati različite teorije i na njima zasnovane koncepcije škole, osnovni pojmovi vezani uz školu, kritika i perspektiva škole, proces mijenjanja škole.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • definirati teorije škole i imenovati različite vrste škola
  • opisati odgojno-obrazovni proces u školskim institucijama s aspekta povijesti školstva
  • usporediti usmene i pismene raspravu o različitim odgojno-obrazovnim modelima
  • analizirati školsku arhitekturu i namještaj u didaktičko–metodičkoj organizaciji nastave
  • klasificirati različite pojedinačne aktivnosti škole u logičke cjeline/kategorije
  • vrednovati ulogu školske okoline u općoj pedagogizaciji škole

Sadržaj predmeta:

Teorije škole, povijesni nastanak i razvoj škole, školstvo u suvremenom društvu, kritika škole. Vrste škola. Odgojno-obrazovni proces. Subjekti odgojno-obrazovnog procesa, organizacija odgojno-obrazovnog procesa. Školski prostor i oprema. Školska zgrada, okoliš škole. Školska higijena. Školske svečanosti i rituali. Suradnja škole i obitelji. Rukovođenje školom.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature definirati teorije škole i imenovati različite vrste škola aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit
zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature opisati odgojno-obrazovni proces u školskim institucijama s aspekta povijesti školstva aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit
seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera dramska prezentacija, dijaloška metoda, simulacija, sustavno opažanje usporediti usmene i pismene raspravu o različitim odgojno-obrazovnim modelima seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
suradničko učenje, radionica, seminarsko izlaganje sustavno opažanje, slušanje izlaganja, analiza literature analizirati školsku arhitekturu i namještaj u didaktičko–metodičkoj organizaciji nastave samostalno istraživanje/projektna aktivnost
grupna rasprava i analiza video-materijala/ pedagoške dokumentacije suradnja, aktivno sudjelovanje klasificirati različite pojedinačne aktivnosti škole u logičke cjeline/kategorije aktivnost studenata u nastavi
samostalni istraživački zadatak odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature vrednovati ulogu školske okoline u općoj pedagogizaciji škole prezentacija rada, usmeni i pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 15%
Pismeni/usmeni ispit 2,1 60%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,9 25%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. 

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene. Prepisivanje tijekom ispita kažnjava se oduzimanjem ispita bez mogućnosti ponovnog pisanja i za taj ispit student dobiva ocjenu 0%.

 

 

 

Obavezna literatura:

  1. Bognar. L., Štumpfol, B. (1998.), Model osnovne škole. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak.
  2. Hentig, H. (1997.), Humana škola, Škola mišljena na nov način. Zagreb: Educa.
  3. Gossen, D., Anderson, J. (1996.), Stvaranje uvjeta za kvalitetne škole. Zagreb: Alineja.
  4. Pivac, J. (1995.), Škola u svijetu promjena. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta.

Dopunska literatura:

  1. Janković, P., Rodić, R. (2002.), Školska pedagogija. Sombor: Učiteljski fakultet.
  2. Matijević,M. (2001.), Alternativne škole, Didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex.
  3. Neill, A. S. (1999.), Škola Samerhill, Novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Sara 93.
  4. Stoll, L., Fink, D. (2000.), Mijenjajmo naše škole, Kako unaprijediti djelotvornost i kvalitetu škola. Zagreb: Educa.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.

Ostale informacije: