Teorija jezika

 

Naziv kolegija:
Teorija jezika
Šifra ISVU:
43170
Šifra MOZVAG:
HJ01
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mikić Čolić, Ana
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

  • upoznavanje s temeljnim jezikoslovnim pojmovima,
  • upućivati na temeljnu općejezičnu literaturu,
  • razvijati logičko mišljenje i poticati samostalnu primjenu jezičnoteorijskih spoznaja,
  • stvoriti teorijski okvir koji se dovodi u vezu s drugim jezikoslovnim kolegijima tijekom studija.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati temeljne jezične pojmove,
  • izdvojiti jezične porodice i predstavnike,
  • razlikovati strukturne tipove jezika,
  • analizirati morfemski sastav riječi,
  • napraviti komponencijalnu analizu punoznačnih riječi,
  • samostalno primjenjivati jezičnoteorijske spoznaje i općejezičnu literaturu,
  • razlikovati pristupe u opisu jezika (filološki, poredbeno-povijesni, strukturalistički, generativni),
  • prepoznati jezična načela u komunikaciji.

Sadržaj predmeta:

Jezik: svojstva; podrijetlo; glotogeneza, neverbalni kod i njegovo ujezičenje; lingvistika i njezin predmet; semiologija i lingvistika: ljudska simbolička djelatnost i jezik; razvoj i vrste pisma; jezični znak (F. de Saussure i L. Hjelmslev) – djelovanje jezika kao sustava znakova; jezik i govor: jezik kao struktura; Coseriuova trihotomija: sustav – norma – govor; uloge jezika: jezik – mišljenje – stvarnost (Sapir-Whorf); jezične funkcije; općejezični zakoni: načelo jezične ekonomije; zališnost; raščlanjivost; jezično stvaralaštvo; iz povijesti lingvistike; klasifikacija jezika; jezik kultura; razine jezičnoga opisa: fonologija i fonetika, morfologija, sintaksa, generativna gramatika, semantika, leksikologija; sociolingvistika; pragmalingvistika

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature definirati temeljne jezične pojmove pismeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature izdvojiti jezične porodice i predstavnike pismeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
sustavno opažanje i zaključivanje, slušanje izlaganja, dijaloška metoda razlikovati strukturne tipove jezika pismeni ispit
aktivnost u nastavi
kolokvij
seminarsko izlaganje
samostalni zadatak
slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature analizirati morfemski sastav riječi pismeni ispit
kolokvij
aktivnost u nastavi
seminarsko izlaganje
samostalni zadatak
slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, analiza primjera napraviti komponencijalnu analizu punoznačnih riječi aktivnost u nastavi
kolokvij
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, samostalna uporaba literature samostalno primjenjivati jezičnoteorijske spoznaje i općejezičnu literaturu pismeni ispit
kolokvij
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, čitanje i analiza literature razlikovati pristupe u opisu jezika (filološki, poredbeno-povijesni, strukturalistički, generativni) pismeni ispit
aktivnost u nastavi
predavanje slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, sustavno opažanje i zaključivanje prepoznati jezična načela u komunikaciji pismeni ispit
aktivnost u nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Kontinuirana provjera znanja 1 0%
Pismeni ispit 2 60%
Pohađanje nastave 1,6 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz dvaju usmenih kolokvija i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz dvaju kolokvija, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

 

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađati nastavu, sudjelovati u raspravi na seminarima, položiti 2 kolokvija, položiti ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Zrinjka Glovacki-Bernardi, August Kovačec, Milan Mihaljević, Dieter W. Halwachs, Karl, Sornig, Christine Penzinger, Richard Schrodt, Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
  2. Andrè Martinet, Osnove opće lingvistike, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.
  3. Ferdinand de Saussure, Tečaj opće lingvistike, ArTresor naklada i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2000.
  4. Dubravko Škiljan, Pogled u lingvistiku, IV. izmijenjeno izdanje, Naklada Benja, Rijeka, 1994.
  5. Pavao Tekavčić, Uvod u lingvistiku, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979.

Dopunska literatura:

  1. Dalibor Brozović, Standardni jezik, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
  2. Noam Chomsky, Jezik i problemi znanja, Filozofski faklultet, Zagreb, 1991.
  3. Eugenio Coseriu, Teorija jezika i opća lingvistika, Disput, Zagreb, 2011.
  4. Zrinjka Glovacki-Bernardi, O tekstu, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
  5. Pierre Guiraud, Semiologija, Bigz, Beograd, 1975. (5. poglavlje »Društveni kodovi«, str. 89–105)
  6. Roman Jakobson, O jeziku, Disput, Zagreb, 2008.
  7. Radoslav Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1992. (poglavlje »Identitet jezika«, str. 35–54)
  8. Bertil Malmberg, Fonetika, Ivor, Zagreb, 1995. (Uvod; 5. poglavlje »Suglasnici«, str. 39–52).
  9. Jasna Melvinger, Leksikologija, Pedagoški fakultet, Osijek, 1984. (poglavlje: »Semantički odnosi unutar riječi«, str. 25–37).
  10. Milan Mihaljević, Generativna sintaksa i semantika, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1998.
  11. Anita Peti-Stantić (ur.), Identitet jezika jezikom izrečen, Srednja Europa, Zagreb, 2008. (poglavlja: Damir Kalogjera, »Identiteti, standardizirani i nestandardizirani«; Ranko Matasović, »Jezik i identitet svugdje, osim na Balkanu«; Dubravko Šiljan, »Unutrašnje i vanjsko priznanje jezika«)
  12. Neda Pintarić, Razvitak neverbalnog koda, Suvremena lingvistika, br. 43–44, Zagreb, 1997, str. 251–265.
  13. Josip Silić, Od rečenice do teksta, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb,1984.
  14. Josip Užarević, Pismo i smjer, Suvremena lingvistika, br. 34, Zagreb, 1992, str. 308–331.
  15. Škarić, Ivo, Č i Đ, Govor, br. 2, 2000, str. 81–93.
  16. Škiljan, Dubravko U pozadini znaka, Školska knjiga, Zagreb, 1985. (I. poglavlje: »Dvije, tri ili jedna semiologija«, str. 7–17)
  17. Dubravko Škiljan, Jezična politika, Naprijed, Zagreb, 1988. (poglavlje »Teorijski pristup«, str. 7–40).
  18. Škiljan, Dubravko, Dijalog s antikom, Latina et Graeca, Zagreb, 1992. (poglavlja »Herodotova priča o najstarijem narodu i jeziku«, str. 7–12; »Jedno moguće čitanje Platonova Kratila«, str. 13–18)
  19. Mirna Velčić, Uvod u lingvistiku teksta, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Redovitost pohađanja nastave, aktivnost na seminaru, uočavanje i određivanje problema

Ostale informacije: