Teorija jezika

• upoznavanje s temeljnim jezikoslovnim pojmovima,
• upućivati na temeljnu općejezičnu literaturu,
• razvijati logičko mišljenje i poticati samostalnu primjenu jezičnoteorijskih spoznaja,
• stvoriti teorijski okvir koji se dovodi u vezu s drugim jezikoslovnim kolegijima tijekom studija.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati temeljne jezične pojmove,
• izdvojiti jezične porodice i predstavnike,
• razlikovati strukturne tipove jezika,
• analizirati morfemski sastav riječi,
• napraviti komponencijalnu analizu punoznačnih riječi,
• samostalno primjenjivati jezičnoteorijske spoznaje i općejezičnu literaturu,
• razlikovati pristupe u opisu jezika (filološki, poredbeno-povijesni, strukturalistički, generativni),
• prepoznati jezična načela u komunikaciji.

Jezik: svojstva; podrijetlo; glotogeneza, neverbalni kod i njegovo ujezičenje; lingvistika i njezin predmet; semiologija i lingvistika: ljudska simbolička djelatnost i jezik; razvoj i vrste pisma; jezični znak (F. de Saussure i L. Hjelmslev) – djelovanje jezika kao sustava znakova; jezik i govor: jezik kao struktura; Coseriuova trihotomija: sustav – norma – govor; uloge jezika: jezik – mišljenje – stvarnost (Sapir-Whorf); jezične funkcije; općejezični zakoni: načelo jezične ekonomije; zališnost; raščlanjivost; jezično stvaralaštvo; iz povijesti lingvistike; klasifikacija jezika; jezik kultura; razine jezičnoga opisa: fonologija i fonetika, morfologija, sintaksa, generativna gramatika, semantika, leksikologija; sociolingvistika; pragmalingvistika

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz dvaju usmenih kolokvija i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz dvaju kolokvija, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito pohađati nastavu, sudjelovati u raspravi na seminarima, položiti 2 kolokvija, položiti ispit.

1. Zrinjka Glovacki-Bernardi, August Kovačec, Milan Mihaljević, Dieter W. Halwachs, Karl, Sornig, Christine Penzinger, Richard Schrodt, Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
2. Andrè Martinet, Osnove opće lingvistike, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.
3. Ferdinand de Saussure, Tečaj opće lingvistike, ArTresor naklada i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2000.
4. Dubravko Škiljan, Pogled u lingvistiku, IV. izmijenjeno izdanje, Naklada Benja, Rijeka, 1994.
5. Pavao Tekavčić, Uvod u lingvistiku, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979.

1. Dalibor Brozović, Standardni jezik, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
2. Noam Chomsky, Jezik i problemi znanja, Filozofski faklultet, Zagreb, 1991.
3. Eugenio Coseriu, Teorija jezika i opća lingvistika, Disput, Zagreb, 2011.
4. Zrinjka Glovacki-Bernardi, O tekstu, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
5. Pierre Guiraud, Semiologija, Bigz, Beograd, 1975. (5. poglavlje »Društveni kodovi«, str. 89–105)
6. Roman Jakobson, O jeziku, Disput, Zagreb, 2008.
7. Radoslav Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1992. (poglavlje »Identitet jezika«, str. 35–54)
8. Bertil Malmberg, Fonetika, Ivor, Zagreb, 1995. (Uvod; 5. poglavlje »Suglasnici«, str. 39–52).
9. Jasna Melvinger, Leksikologija, Pedagoški fakultet, Osijek, 1984. (poglavlje: »Semantički odnosi unutar riječi«, str. 25–37).
10. Milan Mihaljević, Generativna sintaksa i semantika, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1998.
11. Anita Peti-Stantić (ur.), Identitet jezika jezikom izrečen, Srednja Europa, Zagreb, 2008. (poglavlja: Damir Kalogjera, »Identiteti, standardizirani i nestandardizirani«; Ranko Matasović, »Jezik i identitet svugdje, osim na Balkanu«; Dubravko Šiljan, »Unutrašnje i vanjsko priznanje jezika«)
12. Neda Pintarić, Razvitak neverbalnog koda, Suvremena lingvistika, br. 43–44, Zagreb, 1997, str. 251–265.
13. Josip Silić, Od rečenice do teksta, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb,1984.
14. Josip Užarević, Pismo i smjer, Suvremena lingvistika, br. 34, Zagreb, 1992, str. 308–331.
15. Škarić, Ivo, Č i Đ, Govor, br. 2, 2000, str. 81–93.
16. Škiljan, Dubravko U pozadini znaka, Školska knjiga, Zagreb, 1985. (I. poglavlje: »Dvije, tri ili jedna semiologija«, str. 7–17)
17. Dubravko Škiljan, Jezična politika, Naprijed, Zagreb, 1988. (poglavlje »Teorijski pristup«, str. 7–40).
18. Škiljan, Dubravko, Dijalog s antikom, Latina et Graeca, Zagreb, 1992. (poglavlja »Herodotova priča o najstarijem narodu i jeziku«, str. 7–12; »Jedno moguće čitanje Platonova Kratila«, str. 13–18)
19. Mirna Velčić, Uvod u lingvistiku teksta, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

Redovitost pohađanja nastave, aktivnost na seminaru, uočavanje i određivanje problema