Subjektivna dobrobit

 

Naziv kolegija:
Subjektivna dobrobit
Šifra ISVU:
173709
Šifra MOZVAG:
PID70
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Križanić, Valerija
15
15
15

 

Ciljevi i zadaci:

  • upoznati studente s različitim gledištima na subjektivnu dobrobit, različitim metodama istraživanja ovog područja te empirijskim nalazima o varijablama povezanim sa subjektivnom dobrobiti.
  • potaknuti studente na promišljanje i raspravu o individualnim i grupnim razlikama u definiranju subjektivne dobrobiti
  • na temelju empirijskih nalaza o čimbenicima koji pridonose osnaživanju pojedinca, promicati rad na sebi, sa svrhom razvijanja vještina samoregulacije subjektivne dobrobiti

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • razaznati univerzalnosti i specifičnosti u različitim pristupima definiciji subjektivne dobrobiti
  • argumentirati korisnost pojedinih metoda u istraživanjima subjektivne dobrobiti
  • analizirati doprinos različitih čimbenika osjećaju sreće
  • imenovati biološke korelate komponenata subjektivne dobrobiti
  • obrazložiti različite mehanizme djelovanja društvenog konteksta na subjektivnu dobrobit
  • predložiti konstruktivne strategije za uvježbavanje neke od vještina samoregulacije subjektivne dobrobiti

Sadržaj predmeta:

  • različiti pristupi definiciji subjektivne dobrobiti
  • metodologija istraživanja subjektivne dobrobiti
  • prediktori i posljedice sreće, optimalna razina
  • biološke osnove i društveni kontekst subjektivne dobrobiti
  • adaptacija i model održivog osjećaja sreće

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
usmeno izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature, dijaloška metoda, opažanje i analiza primjera (vježba u okviru domaće zadaće) razaznati univerzalnosti i specifičnosti u različitim pristupima definiciji subjektivne dobrobiti kolokvij (esej), usmeni ispit, analiza vježbe u okviru domaće zadaće
usmeno izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature argumentirati korisnost pojedinih metoda u istraživanjima subjektivne dobrobiti aktivnost studenata na nastavi, kolokvij (esej), usmeni ispit
usmeno izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature analizirati doprinos različitih čimbenika osjećaju sreće aktivnost studenata na nastavi, kolokvij (esej), usmeni ispit
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature samostalna uporaba literature imenovati biološke korelate komponenata subjektivne dobrobiti usmeni ispit
usmeno izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature obrazložiti različite mehanizme djelovanja društvenog konteksta na subjektivnu dobrobit aktivnost studenata na nastavi, kolokvij (esej), usmeni ispit
radionica analiza literature, dijaloška metoda, izrada projekta (primjena naučenoga), suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno, izvršavanje obveza, rasprava predložiti konstruktivne strategije za uvježbavanje neke od vještina samoregulacije subjektivne dobrobiti projektna aktivnost–prezentacija radionice (pismeno i provedbom na nastavi), aktivnost studenata na nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1 50%
Kolokvij 0,5 25%
Usmeni ispit 0,5 25%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kolokvija, aktivnosti u realizaciji nastavnih zadataka te usmenog ispita: 25 % konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija, 50 % konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u realizaciji nastavnih zadataka,  a 25% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Student je ostvario ocjenu 3 iz kolokvija, ocjenu 5 iz aktivnosti u realizaciji nastavnih zadataka i ocjenu 4 iz usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kolokvij x 0,25) + (aktivnosti u realizaciji nastavnih zadataka x 0,5) + (usmeni ispit x 0,25)

U navedenom primjeru, ukupna ocjena se računa na sljedeći način: (3 x 0,25) + (5 x 0,5) + (4 x 0,25) = 0,75 + 2,5 + 1,0 = 4,25

Konačna ocjena u ovom primjeru bi bila vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni sljedeće uvjete:

  1. Predani svi izvještaji o provedenim vježbama u okviru domaćih zadaća
  2. Sudjelovanje u nastavnim aktivnostima najmanje 70 % nastavne satnice predviđene studijskim programom

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Kontinuirano praćenje uradaka na nastavnim zadatcima, redovite konzultacije, mentorsko-savjetodavni i praktični rad sa studentima tijekom održavanja nastave, na temelju uočenog kroz kontinuirano praćenje napredovanja studenata. Povratne informacije studenata prikupljaju se redovito tijekom semestra te na temelju njih tijekom nastavnog procesa po potrebi pojedini elementi nastavnog rada prilagođavaju iskazanim potrebama studenata. Razina ostvarenih ishoda na temelju uradaka na kolokviju i usmenom ispitu; studentska anketa.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Kim-Prieto, C., Diener, E., Tamir, M., Scollon, C., & Diener, M. (2005). Integrating the diverse definitions of happiness: a Time - sequential framework of subjective well-being. Journal of Happiness Studies, 6, 261 – 300.
  2. Lyubomirsky, S., Sheldon, K. M., & Schkade, D. (2005). Pursuing Happiness: The Architecture of Sustainable Change.  Review of General Psychology, 9(2), 111-131.
  3. Rijavec, M., Miljković, D.,  & Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija: znanstveno istraživanje ljudskih snaga i sreće. Zagreb: IEP-D2.
  4. Ryan, R., Deci, E.L. (2001). On happiness and human potentials: A review of research on hedonic and eudaimonic well-being. Annual Review of Psychology, 52, 141-166.
  5. Strack, F., Argyle, M., & Schwarz, N. (1991). Subjective well-being: An interdisciplinary perspective.  Elmsford, NY, US: Pergamon Press.
  6. Tadić, M. (201). Pregled nekih istraživanja u kontekstu subjektivne dobrobiti. Društvena istraživanja, 19 (1-2), 117-136.

Dopunska literatura:

  1. Csikszentmihalyi, M. (2006). Flow - Očaravajuća obuzetost - psihologija optimalnog iskustva. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Krizmanić, M., & Kolesarić, V. (2003). Tolerancija u svakidašnjem životu. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Peterson, C., & Seligman, M. E. P. (2004). Character Strengths and Virtues: A Handbook and Classification. Oxford: Oxford University Press.
  4. Reeve, J. (2010). Razumijevanje motivacije i emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  5. Shmotkin, D. (2005). Happiness in the Face od Adversity: Reformulating the Dynamic and Modular Bases of Subjective Well-Being. Review of General Psychology, 9(4), 291-325.
  6. Snyder, C.R., & Lopez, S.J. (2005). Handbook of Positive Psychology. Oxford: Oxford University Press.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Razina ostvarenih ishoda učenja utvrđivat će se vrjednovanjem studentskih uradaka na kolokviju te uspjehom na usmenom ispitu.

Zadovoljstvo studenata pratit će se anonimnim evaluacijama na kraju semestra.

Ostale informacije: