Upotreba računala u psihologiji

Upoznati studente s mogućnostima korištenja informatičke tehnologije u znanstvenoj i primijenjenoj psihologiji. Osposobiti polaznike za samostalno pretraživanje izvora znanstvenih informacija, te izbor prikladne programske podrške.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• pripremiti podatke za računalnu obradu varijabli u računalnom programu spss
• provesti osnovne deskriptivne i moguće inferencijalne statističke analize
• interpretirati rezultate provedenih statističkih analiza
• samostalno odabrati adekvatne statističke analize za neku grupu podataka
• osvijestiti važnost prikladnog odabira statističkih analiza podataka

Primjena računala u psihodijagnostici: mogućnosti zadavanja podražaja;  kompjutersko adaptivno testiranje (CAT); Anketiranje putem računala, CATI sustav, primjena informatičke tehnologije pri provođenju ankete; Pretraživanje baza podataka putem računala; Primjena računala u edukaciji i nastavi, programirano učenje pomoću računala, sustavi za učenje na daljinu, multimedijska prezentacija; Primjena računala pri radu s osobama s posebnim potrebama; programi za slijepe i slabovidne osobe; Mogućnosti upotrebe Interneta: psihologijski sadržaji na WEB-u, psihodijagnostika, savjetovanje; Primjena računala pri provođenju eksperimenta; Ekspertni sustavi i umjetna inteligencija; Pregled specifičnih programskih aplikacija s primjenom u psihologijskim istraživanjima (psihometrija, metodologija, učenje).

predavanja, vježbe

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene za studente na kolegiju Upotreba računala u psihologiji uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku dva kolokvija) pri čemu 1. kolokvij ima 25% udjela u konačnoj ocjeni, a 2. kolokvij 45% udjela u konačnoj ocjeni te završni ispit (pismeni i usmeni)

Aktivni studenti mogu ostvariti dodatnih 3% na ukupni postotak ostvaren na preostalim elementima praćenja i ispitivanja. Kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, rješavanje zadataka na predavanjima/vježbama) nije dio ukupne ocjene već dodatak na ukupni postotak! Dodatak od 3% za aktivnost ostvaruju svi studenti koji su tijekom nastave bili aktivni na najmanje 50% svih održanih sati. Aktivnost studenata se bilježi svaki nastavni sat.

Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente na kolegiju Upotreba računala u psihologiji:

• Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: 0.25 x 1. kolokvij + 0.45 x 2. Kolokvij + 0.3 x završni ispit + 3% (aktivnost)
• Skala ocjenjivanja je sljedeća: 61% - 70,9%  = dovoljan (2), 71% - 80,9%  = dobar (3), 81% - 90,9%   = vrlo dobar (4), 91% - 100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni pohađati 70% nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan)

Dodatne informacije:

• Studenti s obavezni pristupiti kolokvijima u dogovoreno vrijeme. Ukoliko student ne pristupi jednom ili dvama kolokvijima ili ne ostvari minimalno 61% ima priliku za popravni kolokvij u terminima ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija.
• Popravni kolokvij je kolokvij iz cijelog gradiva.
• Popravni ispit ne služi za popravljanje ocjene iz kolegija i na njega se ne može izaći kako bi se sakupili dodatni bodovi i povećala ocjena iz kolegija.
• Prepisivanje tijekom ispita kažnjava se oduzimanjem ispita i za taj ispit student dobiva ocjenu 0%.

Usmeni ispit

• Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan.

1. Suler, J. (2004.). The Psychology of Cyberspace, http://www.rider.edu/~suler/ psycyber/psycyber.html
2. Van der Linden, W. J., Glas, C. A. W. (2000.) Computerized Adaptive Testing: Theory and Practice. Assessment Systems Corporation.
3. WEB stranica kolegija s linkovima vezanim uz pojedine nastavne teme
4. Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012.). Petzova statistika. Jastrebarsko: "Naklada Slap".

1. Jacko, J. A. & Sears, A. (2003.). The Human Computer Interaction Handbook. Mahwah, NJ: Erlbaum.
2. Kolesarić, V. i Tomašić Humer J. (2016.). Veličina učinka. Osijek: Filozofski fakultet