Pedagogija ranog odgoja i obrazovanja

 

Naziv kolegija:
Pedagogija ranog odgoja i obrazovanja
Šifra ISVU:
204768
Šifra MOZVAG:
PDA204
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lukaš, Mirko
30
0
0
Bogatić, Katarina
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Stjecanje znanja o suvremenim teorijskim pristupima i praksama ranog odgoja i obrazovanja.

Usvajanje znanja o učincima odgoja i obrazovanja djece u institucionalnim kontekstima.

Razvijanje sposobnosti identifikacije, kritičkog promišljanja, kreiranja i vrednovanja predškolskih programa.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • interpretirati teorije i prakse odgoja i obrazovanja djece u institucionalnom i obiteljskom kontekstu na primjeru suvremene literature i analize programa ranog odgoja i obrazovanja;
  • analizirati kritički teorije (pristupe, perspektive) i prakseranog i predškolskogodgoja i obrazovanja;
  • upotrijebiti znanja o igri, učenju i razvoju u dizajniranjupredškolskihprograma;
  • samo-procjenjivati profesionalnu djelatnost, osobne „teorije“ i znanja o odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu;
  • iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost u radu prema sadržaju kolegija i obvezama.

Sadržaj predmeta:

Pedagogija ranog djetinjstva kao sustav znanstvenih činjenica, istraživačkih metoda i znanstvenih teorija o odgoju u ranom djetinjstvu.

Odgoj, obrazovanje, razvoj i socijalizacija.

Društvena i kulturna uvjetovanost ranog odgoja i obrazovanja u obitelji i izvan obiteljskom kontekstu.

Učenje i obrazovanje u ranom djetinjstvu: socijalna i komunikacijska dimenzija učenja djece, okruženje učenja, roditelji i predškolski profesionalci u učenju i poučavanju, suvremeni teorijski pristupi i istraživanja o učenju i poučavanju djece. Igra u predškolskoj (ranoj) edukaciji: pedagogija dječje igre, suvremena istraživanja igre u institucionalnom kontekstu, igra i kreativnost, uloge odraslih. Kurikulum/program rane edukacije: teorijske osnove suremenih predškolskih programa, vrste programa, metodologija izradbe i praćenje programa, istraživanja.

Obitelj i predškolski (rani) odgoj i obrazovanje: promjene u obitelji-dekontekstualizacija i diskontinuitet odgoja, partnerstvo obitelj - dijete - predškolska institucija – kontinuitet odgoja, uloge roditelja i predškolskih profesionalaca .

Predškolska/rana i školska edukacija: položaj, uloge i iskustva djece (diskontinuitet i(ili) kontinuitet), priprema i spremnost djece za školsko učenje, partnerstvo predškolskih i školskih profesionalaca.

Praćenje i proučavanje djece: važnost i načini praćenja i proučavanja, analiza prikupljenih podataka, uporaba rezultata u edukacijskoj praksi.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna  aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 . Metoda procjene
Predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, grupna rasprava, samostalni  seminarski zadaci, rad na tekstu, terenska nastava, zadatak čitanja i analize primjera. Slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, razgovor (dijaloška metoda), sustavno opažanje i zaključivanje. Interpretirati teorije i prakse odgoja i obrazovanja djece u institucionalnom  i obiteljskom  kontekstu na primjeru suvremene literature i analize programa ranog odgoja i obrazovanja; Pismeni ispit, usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi.
Predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, samostalni seminarski zadaci, rad na tekstu, terenska nastava, grupna rasprava, zadatak čitanja i analizeprimjera, analiza videomaterijala. Slušanje izlaganja, rasprava, analiza  literature, odgovorno izvršavanje obveza, razgovor (dijaloška metoda), primjena naučenoga, analiza primjera, sustavno opažanje i zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema. Analizirati kritički teorije (pristupe, perspektive) i prakseranog i predškolskogodgoja i obrazovanja; Pismeni ispit, usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi.
Predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, samostalni seminarski zadaci, terenska nastava, suradničko učenje. Slušanje izlaganja, analiza literature, odgovorno izvršavanje  obveza, primjena naučenoga, prezentacija naučenoga, pismeno izražavanje, simulacija, oblikovanje predškolskog programa, sustavno opažanje i zaključivanje. Upotrijebiti znanja o igri, učenju i razvoju u dizajniranju predškolskih programa; Usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi.
Predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, grupna rasprava, rad na tekstu, terenska nastava. Slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature, primjena naučenoga, sustavno opažanje i zaključivanje. Samo-procjenjivati profesionalnu djelatnost, osobne „teorije“ i znanja o odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu. Pismeni ispit, usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi.
Diskusija, zadatak čitanja i analize sadržaja Diskusija, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera. Iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost u radu prema sadržaju kolegija i obvezama Aktivnost studenata na nastavi.

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,3 10%
Pismeni ispit 0,6 50%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Usmeni ispit 0,6 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Student može postići maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

 

(pismeni ispit x 0,5) + (usmeni ispit x 0,4) + (aktivnost u nastavi x 0,1).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

pismeni ispit – 4

usmeni ispit – 3

aktivnost u nastavi – 5

(4 x 0,5) + (3 x 0,4) + (5 x 0,1) = 2 + 1,2 + 0,5 = 3,7

Konačna ocjena 3,7 →  vrlo dobar (4)             

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u nastavi te pristupiti pismenom i usmenom ispitu.

 

 

Obavezna literatura:

Babić, N., Irović, S. (2003). Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i edukacijskoj praksi. U: N. Babić, S. Irović (ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja (str. 13-34). Osijek: Visoka učiteljska škola.

Babić, N., Irović, S. (2004). Djeca i odrasli u igri. U: N. Babić, S. Irović (ur.), Rastimo zajedno: zbornik radova (str. 15-24). Osijek: Centar za predškolski odgoj, Visoka učiteljska škola.

Babić, N., Irović, S., Krstović, J. (1997). Vrijednosni sustav odraslih, odgojna praksa i razvojni učinci. Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 6 (4-5), 551-575.

Babić, N., Kuzma, Z. (2000). Kontinuitet/diskontinuitet u razvoju djetetove autonomije. U: N. Babić, S. Irović (ur.), Interakcija odrasli-dijete i autonomija djeteta (str. 24-39). Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera, Visoka učiteljska škola, Rijeka: Sveučilište, Visoka učiteljska škola.

Maleš, D. (2011). Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za pedagogiju.

Woodhead, M. (2006). Changing perspectives on early childhood: theory, research and policy. Background paper prepared for the Education for All Global Monitoring Report 2007 Strong foundations: early childhood care and education. UNESCO. Dostupno na poveznici: http://unesdoc.unesco.org/images/0014/001474/147499e.pdf

Dopunska literatura:

Dahlberg, G., Moss, P., Pence, A. (2007). Beyond Quality in Early Childhood Education and Care: Languages of Evaluation. 2nd edition. London: Routledge.

Fitzgerald, D., Maconochie, H. (2018). Early Childhood Studies: A student's guide. London: Sage Publications.

McLachlan, C., Fleer, M., Edwards, S. (2010). Early Childhood Curriculum: Planning, assessment and implementation. Cambridge: Cambridge University Press.

Milanović, M., Stričević, I., Maleš, D., Sekulić-Majurec, A. (2000). Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Targa.

Pramling-Samuelsson, I., Fleer, M. (2009). Play and Learning in Early Childhood Settings. Dordrecht: Springer.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.

Ostale informacije: