Pedagogija ranog odgoja i obrazovanja

 

Naziv kolegija:
Pedagogija ranog odgoja i obrazovanja
Šifra ISVU:
45960
Šifra MOZVAG:
PDA204
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lukaš, Mirko
0
0
0
Šergo, Vjeran
0
0
45

 

Ciljevi i zadaci:

Teorijska i praktična kompetencija studenata iz područja predškolske edukacije: znanja i sposobnosti za različite profesionalne uloge u edukacijskim okruženjima, za artikulaciju osobne "filozofije" edukacije i znanja i sposobnosti za kontinuiranu refleksiju i kritično promišljanje predškolske prakse i teorije.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • analizirati teorije i prakse odgoja i obrazovanja djece u institucionalnom i obiteljskom kontekstu na primjeru suvremene literature i analize programa ranog odgoja i obrazovanja
  • kritički procijeniti teorije (pristupe, perspektive) i prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
  • upotrijebiti znanja o igri, učenju i razvoju u dizajniranju predškolskih programa
  • staviti u odnos osobne „teorije“ i znanja o odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu
  • samoprocjenjivati vlastitu profesionalnu djelatnost

Sadržaj predmeta:

Pedagogija ranog djetinjstva kao sustav znanstvenih činjenica, istraživačkih metoda i znanstvenih teorija o odgoju u ranom djetinjstvu.

Odgoj, obrazovanje, razvoj i socijalizacija.

Društvena i kulturna uvjetovanost ranog odgoja i obrazovanja u obitelji i izvan obiteljskom kontekstu.

Učenje i obrazovanje u ranom djetinjstvu: socijalna i komunikacijska dimenzija učenja djece, okruženje učenja, roditelji i predškolski profesionalci u učenju i poučavanju, suvremeni teorijski pristupi i istraživanja o učenju i poučavanju djece. Igra u predškolskoj (ranoj) edukaciji: pedagogija dječje igre, suvremena istraživanja igre u institucionalnom kontekstu, igra i kreativnost, uloge odraslih. Kurikulum/program rane edukacije: teorijske osnove suremenih predškolskih programa, vrste programa, metodologija izradbe i praćenje programa, istraživanja.

Obitelj i predškolski (rani) odgoj i obrazovanje: promjene u obitelji-dekontekstualizacija i diskontinuitet odgoja, partnerstvo obitelj - dijete - predškolska institucija – kontinuitet odgoja, uloge roditelja i predškolskih profesionalaca .

Predškolska/rana i školska edukacija: položaj, uloge i iskustva djece (diskontinuitet i(ili) kontinuitet), priprema i spremnost djece za školsko učenje, partnerstvo predškolskih i školskih profesionalaca.

Praćenje i proučavanje djece: važnost i načini praćenja i proučavanja, analiza prikupljenih podataka, uporaba rezultata u edukacijskoj praksi.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, grupna rasprava, samostalni seminarski zadaci, rad na tekstu, terenska nastava, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, razgovor (dijaloška metoda), sustavno opažanje i zaključivanje analizirati teorije i prakse odgoja i obrazovanja djece u institucionalnom i obiteljskom kontekstu na primjeru suvremene literature i analize programa ranog odgoja i obrazovanja pismeni ispit, usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, samostalni seminarski zadaci, rad na tekstu, terenska nastava, grupna rasprava, zadatak čitanja i analize primjera, analiza video materijala slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature, odgovorno izvršavanje obveza, razgovor (dijaloška metoda), primjena naučenoga, analiza primjera, sustavo opažanje i zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema kritički procijeniti teorije (pristupe, perspektive) i prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja pismeni ispit, usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, samostalni seminarski zadaci, terenska nastava, suradničko učenje slušanje izlaganja, analiza literature, odgovorno izvršavanje obveza, primjena naučenoga, prezentacija naučenoga, pismeno izražavanje, simulacija, oblikovanje predškolskog programa, sustavno opažanje i zaključivanje upotrijebiti znanja o igri, učenju i razvoju u dizajniranju predškolskih programa usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi
predavanje, grupna rasprava, rad na tekstu, terenska nastava, samostalni seminarski zadaci, analiza video materijala slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature, razgovor (dijaloška metoda), primjena naučenoga, analiza primjera, sustavo opažanje i zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema staviti u odnos osobne „teorije“ i znanja o odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu aktivnost studenata na nastavi, usmeni ispit
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, grupna rasprava, rad na tekstu, terenska nastava slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature, primjena naučenoga, sustavno opažanje i zaključivanje samoprocjenjivati vlastitu profesionalnu djelatnost pismeni ispit, usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Pismeni ispit 1,2 50%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Usmeni ispit 1,2 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir pismeni i usmeni ispit: 50% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog ispita, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita.

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student je ostvario ocjenu 3 iz pismenog ispita i 4 iz usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (pis. x 0,5) + (usm. x 0,5).

U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako:

(3 x 0,5) + (4 x 0,5) = 1,5 + 2 = 3,5 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlodobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Babić, N. , Irović, S., Krstović, J. (1997.), Vrijednosni sustav odraslih, odgojna praksa i razvojni učinci, Društvena istraživanja, Vol 6, 4-5, 551.-577.
  2. Babić, N., Kuzma, Z. (2000.), Kontinuitet/diskontinuitet u razvoju djetetove autonomije. U: N. Babić, S. Irović (Ur.), Interakcija odrasli – dijete i autonomija djeteta (24 – 39). Osijek: Sveučilište J. J.Strossmayera, Visoka učiteljska škola, Rijeka: Sveučilište, Visoka učiteljska škola.
  3. Irović, A., Krstović, J. (2000.), Vrijednosni sustav roditelja/odgojitelja i autonomija djeteta. U: N. Babić, S.  Irović (Ur.), Interakcija odrasli – dijete i autonomija djeteta (7-23). Osijek: Sveučilište J.J.Strossmayera, Visoka učiteljska škola, Rijeka: Sveučilište, Visoka učiteljska škola.
  4. Babić, N., Irović, S. (2001.), Učenje i poučavanje u predškolskim programima u svjetlu konstruktivizma, Napredak, Vol.141, 1, 39 – 50.
  5. Babić, N., Irović, S. (2003.), Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i edukacijskoj praksi. U: N. Babić, S. Irović (Ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja (13-34). Osijek: Visoka učiteljska škola.
  6. Babić, N., Irović, S. (2004.), Djeca i odrasli u igri. U: N. Babić, S. Irović, Z. Redžep-Borak (Ur.), Rastimo zajedno (15-24). Osijek: Centar za predškolski odgoj , Visoka učiteljska škola; 15-24.
  7. Miljak, A. (1996.), Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja: model izvor, Zagreb: Persona.
  8. Šagud, M. (2002.), Odgajatelj u dječjoj igri, Zagreb: Školske novine.
  9. Maleš, D. (2011.) , Nove paradigme ranog odgoja, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za pedagogiju.

 

Dopunska literatura:

  1. Babić, N. (2000.), Odrasli i dijete u procesu učenja i poučavanja. U: E. Slunjski (Ur.), Učiti zajedno s djecom – učiti (str.91-97). Čakovec: Dječji centar i Visoka učiteljska škola.
  2. Jasper, J. (2002.), Razgovori s obitljima – perspektive i procesi.  Zagreb: Alinea.
  3. Milanović, M., Stričević, I., Maleš, D., Sekulić – Majurec, A. (2000.), Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Targa.
  4. Montessori, M. (2003.), Dijete – tajna djetinjstva. Jastrebarsko: Naklada Skap.
  5. Slunjski, E. (2001.), Integrirani predškolski kurikulum: rad djece na projektima. Zagreb: Mali profesor.

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.

Ostale informacije: