| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| PEDAGOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Bogatić, Katarina | 30 |
0 |
15 |
|
| Livazović, Goran | 0 |
0 |
0 |
Stjecanje znanja o suvremenim teorijskim pristupima i praksama ranog odgoja i obrazovanja.
Usvajanje znanja o učincima odgoja i obrazovanja djece u institucionalnim kontekstima.
Razvijanje sposobnosti identifikacije, kritičkog promišljanja, kreiranja i vrednovanja predškolskih programa.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Pedagogija ranog djetinjstva kao sustav znanstvenih činjenica, istraživačkih metoda i znanstvenih teorija o odgoju u ranom djetinjstvu.
Odgoj, obrazovanje, razvoj i socijalizacija.
Društvena i kulturna uvjetovanost ranog odgoja i obrazovanja u obitelji i izvan obiteljskom kontekstu.
Učenje i obrazovanje u ranom djetinjstvu: socijalna i komunikacijska dimenzija učenja djece, okruženje učenja, roditelji i predškolski profesionalci u učenju i poučavanju, suvremeni teorijski pristupi i istraživanja o učenju i poučavanju djece. Igra u predškolskoj (ranoj) edukaciji: pedagogija dječje igre, suvremena istraživanja igre u institucionalnom kontekstu, igra i kreativnost, uloge odraslih. Kurikulum/program rane edukacije: teorijske osnove suremenih predškolskih programa, vrste programa, metodologija izradbe i praćenje programa, istraživanja.
Obitelj i predškolski (rani) odgoj i obrazovanje: promjene u obitelji-dekontekstualizacija i diskontinuitet odgoja, partnerstvo obitelj - dijete - predškolska institucija – kontinuitet odgoja, uloge roditelja i predškolskih profesionalaca .
Predškolska/rana i školska edukacija: položaj, uloge i iskustva djece (diskontinuitet i(ili) kontinuitet), priprema i spremnost djece za školsko učenje, partnerstvo predškolskih i školskih profesionalaca.
Praćenje i proučavanje djece: važnost i načini praćenja i proučavanja, analiza prikupljenih podataka, uporaba rezultata u edukacijskoj praksi.
predavanja, seminari i radionice
| 2.1. Nastavna aktivnost | 2.2. Aktivnost studenta | 2.3. Ishod učenja | 2.4 . Metoda procjene |
| Predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, grupna rasprava, samostalni seminarski zadaci, rad na tekstu, terenska nastava, zadatak čitanja i analize primjera. | Slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, razgovor (dijaloška metoda), sustavno opažanje i zaključivanje. | Interpretirati teorije i prakse odgoja i obrazovanja djece u institucionalnom i obiteljskom kontekstu na primjeru suvremene literature i analize programa ranog odgoja i obrazovanja; | Pismeni ispit, usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi. |
| Predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, samostalni seminarski zadaci, rad na tekstu, terenska nastava, grupna rasprava, zadatak čitanja i analizeprimjera, analiza videomaterijala. | Slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature, odgovorno izvršavanje obveza, razgovor (dijaloška metoda), primjena naučenoga, analiza primjera, sustavno opažanje i zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema. | Analizirati kritički teorije (pristupe, perspektive) i prakseranog i predškolskogodgoja i obrazovanja; | Pismeni ispit, usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi. |
| Predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, samostalni seminarski zadaci, terenska nastava, suradničko učenje. | Slušanje izlaganja, analiza literature, odgovorno izvršavanje obveza, primjena naučenoga, prezentacija naučenoga, pismeno izražavanje, simulacija, oblikovanje predškolskog programa, sustavno opažanje i zaključivanje. | Upotrijebiti znanja o igri, učenju i razvoju u dizajniranju predškolskih programa; | Usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi. |
| Predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, grupna rasprava, rad na tekstu, terenska nastava. | Slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature, primjena naučenoga, sustavno opažanje i zaključivanje. | Samo-procjenjivati profesionalnu djelatnost, osobne „teorije“ i znanja o odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu. | Pismeni ispit, usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi. |
| Diskusija, zadatak čitanja i analize sadržaja | Diskusija, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera. | Iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost u radu prema sadržaju kolegija i obvezama | Aktivnost studenata na nastavi. |
Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,3 | 10% |
| Pismeni ispit | 0,6 | 50% |
| Pohađanje nastave | 1,5 | 0% |
| Usmeni ispit | 0,6 | 40% |
Student može postići maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.
Ocjena se izračunava na sljedeći način:
(pismeni ispit x 0,5) + (usmeni ispit x 0,4) + (aktivnost u nastavi x 0,1).
Primjer izračunavanja ocjene:
Primjer izračunavanja ocjene:
pismeni ispit – 4
usmeni ispit – 3
aktivnost u nastavi – 5
(4 x 0,5) + (3 x 0,4) + (5 x 0,1) = 2 + 1,2 + 0,5 = 3,7
Konačna ocjena 3,7 → vrlo dobar (4)
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u nastavi te pristupiti pismenom i usmenom ispitu.
Višnjić Jevtić, A. (Ur.) (2024). Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja - sveučilišni udžbenik. Alfa i UFZG. (Odabrana poglavlja)
Babić, N., Irović, S. (2003). Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i edukacijskoj praksi. U: N. Babić, S. Irović (ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja (str. 13-34). Visoka učiteljska škola.
Babić, N., Irović, S. (2004). Djeca i odrasli u igri. U: N. Babić, S. Irović (ur.), Rastimo zajedno: zbornik radova (str. 15-24). Centar za predškolski odgoj, Visoka učiteljska škola.
Babić, N., Irović, S., Krstović, J. (1997). Vrijednosni sustav odraslih, odgojna praksa i razvojni učinci. Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 6 (4-5), 551-575.
Babić, N., Kuzma, Z. (2000). Kontinuitet/diskontinuitet u razvoju djetetove autonomije. U: N. Babić, S. Irović (ur.), Interakcija odrasli-dijete i autonomija djeteta (str. 24-39). Sveučilište J. J. Strossmayera, Visoka učiteljska škola, Rijeka: Sveučilište, Visoka učiteljska škola.
Maleš, D. (2011). Nove paradigme ranog odgoja. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za pedagogiju.
Woodhead, M. (2006). Changing perspectives on early childhood: theory, research and policy. Background paper prepared for the Education for All Global Monitoring Report 2007 Strong foundations: early childhood care and education. UNESCO. Dostupno na poveznici: http://unesdoc.unesco.org/images/0014/001474/147499e.pdf
Dahlberg, G., Moss, P., Pence, A. (2007). Beyond Quality in Early Childhood Education and Care: Languages of Evaluation. 2nd edition. London: Routledge.
Fitzgerald, D., Maconochie, H. (2018). Early Childhood Studies: A student's guide. London: Sage Publications.
McLachlan, C., Fleer, M., Edwards, S. (2010). Early Childhood Curriculum: Planning, assessment and implementation. Cambridge: Cambridge University Press.
Milanović, M., Stričević, I., Maleš, D., Sekulić-Majurec, A. (2000). Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Targa.
Pramling-Samuelsson, I., Fleer, M. (2009). Play and Learning in Early Childhood Settings. Dordrecht: Springer.
Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.