Praktikum iz eksperimentalne psihologije II

 

Naziv kolegija:
Praktikum iz eksperimentalne psihologije II
Šifra ISVU:
66768
Šifra MOZVAG:
PS203
ECTS:
7
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Položen ispit iz Metodologije eksperimentalne psihologije, Uvoda u psihologijsku statistiku, Biološka psihologija, Percepcija i pamćenje (kolegija s ovim nazivom nema-Postoje Psihologija pamćenja, te Osjeti i percepcija).
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ručević, Silvija
0
0
0
Vučković, Sandra
0
75
0

 

Ciljevi i zadaci:

Poznavanje metodologije prikupljanja, analize i prezentacije psihologijskih podataka na primjerima demonstracijskih vježbi iz područja učenja i pamćenja. Proširenje teorijskih znanja u području učenja i pamćenja.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • razviti svjesnost o ulozi ispitanika u psihološkim eksperimentima
  • primijeniti pravila za pisanje znanstvenih izvještaja propisana u psihologijskoj znanosti i struci
  • prepoznati metode i tehnike istraživanja u području proučavanja učenja i pamćenja
  • identificirati relevantne izvore informacija
  • povezati metodološke principe s teorijskim znanjima o učenju i pamćenju
  • kritički analizirati provedeno istraživanje i primijenjene metode i statističke postupke

Sadržaj predmeta:

Stjecanje psihomotornih vještina. Mjerenje brzine psihomotornih reakcija. Ispitivanje spretnosti ruke i prstiju. Mjerenje okulomotorne koordinacije. Simboličko učenje. Metode mjerenja učinka učenja. Smislenost sadržaja i uspješnost pamćenja. Efekt mjesta u seriji. Interferencija. Transfer. Kratkoročno pamćenje. Priroda dugoročnog pamćenja. Usvajanje pojmova. Mnemotehnike. Vrsta senzornih informacija i učenje. Povratna informacija i učinak u učenju. Motivacija i učenje. Asocijacije. Mentalni set. Kognitivne sheme. Modeliranje ponašanja tehnikama klasičnog i instrumentalnog kondicioniranja.

Vrste izvođenja nastave:

vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
samostalni istraživački zadatak, grupna rasprava sustavno opažanje, aktivno sudjelovanje razviti svjesnost o ulozi ispitanika u psihološkim eksperimentima esej
pisanje izvještaja samostalna uporaba literature, aktivno sudjelovanje primijeniti pravila za pisanje znanstvenih izvještaja propisana u psihologijskoj znanosti i struci esej
pisanje izvještaja sustavno opažanje i zaključivanje, aktivno sudjelovanje, analiza literature prepoznati metode i tehnike istraživanja u području proučavanja učenja i pamćenja esej
pisanje izvještaja samostalna uporaba literature identificirati relevantne izvore informacija esej
pisanje izvještaja samostalna uporaba i analiza literature, aktivno sudjelovanje povezati metodološke principe s teorijskim znanjima o učenju i pamćenju esej, usmeni ispit
pisanje izvještaja aktivno sudjelovanje, postavljanje i rješavanje problema kritički analizirati provedeno istraživanje i primijenjene metode i statističke postupke esej, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Istraživanje, Pismeni izvještaji s vježbi, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Istraživanje 1 0%
Pismeni izvještaji s vježbi 4,5 100%
Pohađanje nastave 1,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studenti sudjeluju u ukupno sedam tematski odvojenih vježbi na kojima se provode istraživanja iz kojih se pišu sedam zasebnih izvještaja. Svaki izvještaj u striktno zadanom obliku se zasebno ocjenjuje, a konačna ocjena se formira kao prosjek svih ocjena tijekom nastave.

Ocjena iz kolegija može biti pozitivna samo ukoliko student ima manje od tri negativno ocjenjena izvještaja.

Ocjena nedovoljan (1) iz izvještaja se može ispraviti u slučaju da student ostvari ocjenu izvrstan (5) iz bilo kojeg izvještaja tijekom nastave. Jedna ocjena izvrstan zamjenjuje jednu ocjenu nedovoljan.

Ocjena izvrstan ne može ispraviti ocjenu nedovoljan ukoliko student nije pristupio ili mjerenju ili pisanju izvještaja.

Student ne može pristupiti pisanju izvještaja, ako nije prisustvovao mjerenju.

Primjer izračunavanja ocjene:

Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: zbroj ocjena iz izvještaja / 7
 

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Nedolazak na pisanje izvještaja ili vježbu se ocjenjuje ocjenom nedovoljan, osim u iznimnim slučajevima u kojima je nedolazak može tolerirati uz opravdan razlog. Tri ocjene nedovoljan na kraju nastave automatski označavaju ukupnu ocjenu nedovoljan iz kolegija. Jedna ocjena nedovoljan iz izvještaja se može ispraviti ocjenom izvrstan u narednim izvještajima. U slučaju neopravdanog izostanka, ocjena nedovoljan se ne može ispraviti.

Studenti koji na kraju nastave iz kolegija žele popraviti ocjenu, imaju mogućnost odlaska na usmeni ispit u kojem mogu ocjenu povisiti maksimalno za jednu ocjenu. Pravo na usmeni ispit imaju oni studenti koji imaju manje od tri negativno ocjenjena izvještaja.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: Školska knjiga.
  2. Rathus, S.A. (2001). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Zarevski, P. (2001). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  4. Sternberg, R.J. (2003). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  5. Znanstveni radovi iz područja mjerenja

Dopunska literatura:

  1. Galić, S. (2002). Neuropsihologijska procjena: testovi i tehnike. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Znanstveni radovi iz područja mjerenja

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: