Fonetika i fonologija njemačkog jezika

Cilj kolegija je da studenti svladaju teorijske osnove fonetike i fonologije njemačkog jezika. Ta znanja će im kao budućim nastavnicima biti potrebna za praktičan rad s učenicima jer čitanje i izgovor kod usmenog izražavanja na stranom jeziku spadaju u osnovne vještine kojima učenike treba naučiti.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• opisati osnovne značajke njemačkog fonološkog sustava
• opisati u osnovnim crtama proces nastanka glasa (osnove artikulacije)
• opisati svaki njemački fonem s obzirom na distinktivna obilježja
• pravilno odrediti mjesto naglaska za svaku njemačku riječ
• razlikovati tipove intonacije

Pismo i govor kao dva pojavna oblika jezika, predmeti istraživanja fonetike i fonologije i njihovo mjesto među ostalim gramatičkim disciplinama, povijest njemačke fonetike i fonologije; fonetski opis: zvuk i glas, fiziološke osnove govora, artikulacijska i akustička fonetika; glasovne varijante: fon – fonem – alofon, distinktivna obilježja fonema, kombinatorika; glas i njegov zapis: fonem – transkript – slovo; njemački fonološki sustav, opis pojedinih samoglasnika i suglasnika; glas i slog, vrste slogova u njemačkom jeziku, pravila rastavljanja riječi na slogove u njemačkom jeziku; naglašeni i nenaglašeni slog(ovi), glavni i sporedni akcent(i); osnove fonologije njemačke rečenice: akcent(i) u rečenici, neutralni i kontrastivni akcent, intonacija, ostala suprasegmentalna obilježja (jačina, pauze, tempo, ritam); usporedba njemačkog i hrvatskog glasovnog sustava i osnovnih fonoloških pravila, komparativna fonologija njemačke i hrvatske rečenice (glavne sličnosti i razlike).

predavanja

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U završnoj ocjeni pisani ispit sudjeluje sa 60%, a usmeni ispit sa 40 %. Student će tijekom nastave moći pisati kolokvije, u slučaju položenih kolokvija student ne mora izići na pisani ispit, nego samo na usmeni.

Student je ostvario ocjenu 3 iz kolokvija ili pisanog ispita i 5 iz usmenog ispita.
Konačna ocjena izračunava se prema formuli (kol. x 0,6) + (usm. x 0,4). U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (3 x 0,6) + (5 x 0,4) = 1,8 +2 = 3,8. Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% nastavnih sati.

1. Siegfried Gehrmann: Deutsche Phonetik in Theorie und Praxis. Zagreb: Školska knjiga, 1995, str. 17-60.

Jedno poglavlje po izboru iz jedne od sljedećih knjiga:

1. Gottfried Meinhold / Eberhard Stock: Phonologie der deutschen Gegenwartssprache. Leipzig: Bibliographisches Institut, 1982.
2. Maria Schubiger: Einführung in die Phonetik. Berlin / New York: Walter de Gruyter, 1977.
3. Rudolf Rausch / Ilka Rausch: Deutsche Phonetik für Ausländer. Leipzig etc.: Langenscheidt – Verlag Enzyklopädie, 1998.
4. Klaus J. Kohler: Einführung in die Phonetik des Deutschen. Berlin: Schmidt, 1977.
5. Željka Matulina-Jerak: Phonetik der deutschen Sprache. Zadar: Filozofski fakultet, 1991.
6. Otmar Werner: Phonemik des Deutschen. Stuttgart: Metzler, 1972.
7. Helga Dieling: Phonetik im Fremdsprachenunterricht Deutsch. Berlin etc.: Langenscheidt, 1992.
8. Velimir Petrović: Einführung in die Linguistik für Germanisten. Osijek: Pedagoški fakultet, 2001, poglavlje 9.: Phonetik und Phonologie (str. 105-122).

Povremene kratke usmene provjere znanja, anketa među studentima i drugi oblici povratne informacije (npr. individualne konzultacije).