Fonetika i fonologija njemačkog jezika

Cilj kolegija je da studenti svladaju teorijske osnove fonetike i fonologije njemačkog jezika. Ta znanja će im kao budućim nastavnicima biti potrebna za praktičan rad s učenicima jer čitanje i izgovor kod usmenog izražavanja na stranom jeziku spadaju u osnovne vještine kojima učenike treba naučiti.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• opisati osnovne značajke njemačkog fonološkog sustava
• opisati u osnovnim crtama proces nastanka glasa (osnove artikulacije)
• opisati svaki njemački fonem s obzirom na distinktivna obilježja
• pravilno odrediti mjesto naglaska za svaku njemačku riječ
• razlikovati tipove intonacije

Pismo i govor kao dva pojavna oblika jezika, predmeti istraživanja fonetike i fonologije i njihovo mjesto među ostalim gramatičkim disciplinama, povijest njemačke fonetike i fonologije; fonetski opis: zvuk i glas, fiziološke osnove govora, artikulacijska i akustička fonetika; glasovne varijante: fon – fonem – alofon, distinktivna obilježja fonema, kombinatorika; glas i njegov zapis: fonem – transkript – slovo; njemački fonološki sustav, opis pojedinih samoglasnika i suglasnika; glas i slog, vrste slogova u njemačkom jeziku, pravila rastavljanja riječi na slogove u njemačkom jeziku; naglašeni i nenaglašeni slog(ovi), glavni i sporedni akcent(i); osnove fonologije njemačke rečenice: akcent(i) u rečenici, neutralni i kontrastivni akcent, intonacija, ostala suprasegmentalna obilježja (jačina, pauze, tempo, ritam); usporedba njemačkog i hrvatskog glasovnog sustava i osnovnih fonoloških pravila, komparativna fonologija njemačke i hrvatske rečenice (glavne sličnosti i razlike).

predavanja

Kolokvij/pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Konačna se ocjena temelji na postignuću iz pismenog dijela (iz dvaju kolokvija ili pismenog ispita) te usmenog ispita nakon uspješno položenog pismenog dijela.

Ocjena za pismeni dio temelji se na postignuću iz dvaju kolokvija koja će se pisati tijekom semestra ili uobičajenom pismenom ispitu nakon odslušanog kolegija u slučaju da jedan od kolokvija ne bude pozitivan.

Zbroj ostvarenih postotaka na kolokvijima, pri čemu oba kolokvija moraju biti položena s minimalno 69%, daje završni postotak prema kojem se izvodi ocjena za pismeni dio prema sljedećoj skali: 69-74: 2; 75-84: 3; 85-92: 4; 93-100: 5.

Studenti koji ne uspiju preko kolokvija položiti tijekom semestra moći će pristupiti završnom pismenom ispitu koji mora biti položen s minimalno 69%, a ocjena za pismeni dio izvodi se prema sljedećoj skali: 69-74: 2; 75-84: 3; 85-92: 4; 93-100: 5.

Nakon uspješno položenog pismenog ispita student mora pristupiti usmenom ispitu.

Kolokviji/pismeni ispit nose 60% konačne ocjene, a usmeni ispit 40%.

Student je ostvario ocjenu 3 iz kolokvija ili pisanog ispita i 5 iz usmenog ispita.
Konačna ocjena izračunava se prema formuli (kol. x 0,6) + (usm. x 0,4). U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (3 x 0,6) + (5 x 0,4) = 1,8 +2 = 3,8. Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% nastavnih sati.

1. Siegfried Gehrmann: Deutsche Phonetik in Theorie und Praxis. Zagreb: Školska knjiga, 1995, str. 17-60.

Jedno poglavlje po izboru iz jedne od sljedećih knjiga:

1. Gottfried Meinhold / Eberhard Stock: Phonologie der deutschen Gegenwartssprache. Leipzig: Bibliographisches Institut, 1982.
2. Maria Schubiger: Einführung in die Phonetik. Berlin / New York: Walter de Gruyter, 1977.
3. Rudolf Rausch / Ilka Rausch: Deutsche Phonetik für Ausländer. Leipzig etc.: Langenscheidt – Verlag Enzyklopädie, 1998.
4. Klaus J. Kohler: Einführung in die Phonetik des Deutschen. Berlin: Schmidt, 1977.
5. Željka Matulina-Jerak: Phonetik der deutschen Sprache. Zadar: Filozofski fakultet, 1991.
6. Otmar Werner: Phonemik des Deutschen. Stuttgart: Metzler, 1972.
7. Helga Dieling: Phonetik im Fremdsprachenunterricht Deutsch. Berlin etc.: Langenscheidt, 1992.
8. Velimir Petrović: Einführung in die Linguistik für Germanisten. Osijek: Pedagoški fakultet, 2001, poglavlje 9.: Phonetik und Phonologie (str. 105-122).

Povremene kratke usmene provjere znanja, anketa među studentima i drugi oblici povratne informacije (npr. individualne konzultacije).