Didaktika

 

Ciljevi i zadaci:

Ciljevi:

  • upoznati osnovne didaktičke pojmove o obrazovanju i nastavi,
  • razvijati kompetencije za pripremu, organizaciju, realizaciju i (samo)evaluaciju nastavnog procesa,
  • poticati aktivnu nastavu i doživotno učenje, cjelovit razvoj učenika i individualni pristup,
  • upoznati makro i mikro organizaciju škole, školski kurikulum i alternativne oblike rada,
  • povezivati stečenja znanja, vještine i sposobnosti sa životom i školskom praksom te pratiti iskustva praktičara (akcijska istraživanja).

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • pravilno interpretirati temeljne pojmove didaktike, različite didaktičke teorije, pravce i modele,
  • razlikovati odgojne, obrazovne i funkcionalne zadatke nastave usmjerene na cjelovit razvoj učenika,
  • analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikularni pristup i suvremenu obrazovnu tehnologiju,
  • osmisliti nastavni sat primjenom adekvatne nastavne metode usmjerene na kognitivno, metakognitivno i samoregulirajuće učenje,
  • izraditi materijal za samostalno učenje,
  • opisati tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika u tradicionalnoj i suvremenoj nastavi,
  • provestii jednostavnije istraživačke zadatke iz područja didaktike.

Sadržaj predmeta:

Osnovni pojmovi. Didaktika, obrazovanje, odgoj, nastava, edukacija, naobrazba, izobrazba, školovanje.

Nastava kao komunikacija. Interaktivnost nastave. Neverbalna nastavna komunikacija. Cilj ili ciljevi nastavne komunikacije. Bipolarnost nastave. Koncept kurikuluma. Svrha, ciljevi i zadaće obrazovanja i nastave. Opći ciljevi obrazovanja, individualni ciljevi, praćenje ostvarivanja ciljeva obrazovanja. Taksonomijsko određivanje ciljeva. Ciljevi i zadaće nastave.

Sadržajna utemeljenost nastave. Školski kurikulum. Nacionalni kurikulum. Nastavni plan i program. Opseg, dubina i slijed obrazovnog programa. Praćenje programskog oblikovanja sadržaja.Organizacijska utemeljenost nastave. Nastavni izvori. Nastavne metode. Nastavne tehnike. Društveno radni oblici u nastavi. Čelni rad, skupni rad, rad u paru, individualni i individualizirani rad. Suradničko učenje. Projektna nastava. Tijek nastavnoga procesa. Pripremanje, prijam i obradba sadržaja, vježbanje, ponavljanje, vrednovanje. Snimanje i analiza nastave. Vrednovanje obrazovanja.

Nastavni sustavi. Pojmovna određenja i vrste. Predavačka i predavačko-prikazivačka nastava. Katehetička i majeutička nastava. Egzemplarna nastava. Problemska nastava. Mentorska nastava. Programirana nastava. Simulacija i igra u nastavi. Individualizirana nastava. Od nastavnikova poučavanja do učenikova samostalnog učenja. Osposobljavanje učenika za samoobrazovanje. Poučavanje i učenje izvan škole. Instrukcija i obučavanje. Samoorganizirano učenje.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
rad na tekstu – analiza različitih teorijskih polazišta, pravaca i modela
slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, rješavanje zadataka pravilno interpretirati temeljne pojmove didaktike, različite didaktičke teorije, pravce i modele aktivnost studenata u nastavi
praktični rad
pismeni ispit
usmeni ispit
predavanje, rad na tekstu – Bloomova taksonomija
integrativno učenje
rješavanje zadataka
povezivanje kognitivnoga, afektivnoga i psihomotoričkog područja razvoja, definiranje ciljeva i ishoda učenja razlikovati odgojne, obrazovne i funkcionalne zadatke nastave usmjerene na cjelovit razvoj učenika aktivnost studenata u nastavi
praktični rad
pismeni ispit
usmeni ispit
upoznavanje bazičnih dokumenata odgoja i obrazovanja (digitalna verzija: HKO, HNOS, NOK) analiziranje ciljeva, zadatka, sadržaja, metoda i načina vrednovanja unutar ciklusa obrazovanja, područja i predmeta analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikularni pristup i suvremenu obrazovnu tehnologiju aktivnost studenata u nastavi
praktični rad
pismeni ispit
usmeni ispit
predavanje
rad na tekstu i analiza primjera iz prakse
slušanje izlaganja, analiza primjera, rješavanje zadataka – metodičko oblikovanje nastave (multimodalno i interdisciplinarno) osmisliti nastavni sat primjenom adekvatne nastavne metode usmjerene na kognitivno, metakognitivno i samoregulirajuće učenje praktični rad
kontinuirana procjena znanja
seminarski rad
predavanje
analiza radnih mapa i zbirki radova (portfolio)
slušanje izlaganja, analiza literature, operacionalizacija zadataka (individualni i skupni rad) izraditi materijal za samostalno učenje praktični rad
kontinuirana procjena znanja
predavanje
rad na tekstu
primjeri sumativnoga i formativnog vrednovanja
slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, rješavanje zadataka: procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika (inicijalno, tijekom učenja, na kraju) opisati tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika u tradicionalnoj i suvremenoj nastavi
osmisliti ehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika (inicijalno, tijekom učenja, na kraju)
aktivnost studenata u nastavi
praktični rad
pismeni ispit
usmeni ispit
primjeri znanstvenih i stručnih članaka te akcijskih istraživanja nastavnika definiranje jednostavnijega istraživačkog zadatka/problema te ga prema etapama akcijskog istraživanja ostvariti unutar grupe (sudjelujuće, razvojno istraživanje)
  1.  
aktivnost studenata u nastavi
praktični rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1,5 0%
Kontinuirana provjera znanja 1 0%
Pisani ispit 1,5 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz kontinuirane provjere znanja i pismenoga ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja i seminarskoga rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz pismenoga  ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Uz pohađanje nastave, u oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnosti na nastavi vezane za kritički osvrt, pripremu za nastavni sat, seminarski rad te pismeni ispit: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskih aktivnosti, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog ispita.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Bognar, L., Matijević, M. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
  2. Cindrić, M., Miljković, D., Strugar, V. (2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2.
  3. Desforges, C. (2001). Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa (odabrana poglavlja).
  4. Gudjons, H., (1994). Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb: Educa (Poglavlja: Učenje i didaktika, str. 171.-204).
  5. Jelavić, F. (1995). Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada Slap (odabrana poglavlja).
  6. Klafki i sur.(1992). Didaktičke teorije. Zagreb: Educa.
  7. Matijević, M., Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na učenika: prinosi razvoju metodika nastavnih predmeta u srednjim školama. Zagreb: Školske novine.

Dopunska literatura:

  1. Harmin, M., Toth, M. (2006). Inspiring Active Learning: a complete handbook for today`s teachers. Alexandria: ASCD.
  2. Matijević, M., Topolovčan, T. (2017). Multimedijska didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
  3. Mattes, W. (2007). Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike. Zagreb: Naklada Ljevak.
  4. Marzano, R. J., Pickering, D. J., Pollock, J. E. (2006). Nastavne strategije: kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija. Zagreb: Educa.
  5. Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.
  6. Meyer, H. (2005). Što je dobra nastava? Zagreb: Erudita.
  7. Terhart, E. (2001). Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Kontinuirana komunikacija nastavnika sa studentima, kontinuirana i završna evaluacija studenata i nastavnika na kraju nastave te anonimna studentska anketa na razini Fakulteta i Rektorata.

Ostale informacije: