Didaktika

Ciljevi:

• upoznati osnovne didaktičke pojmove o obrazovanju i nastavi,
• razvijati kompetencije za pripremu, organizaciju, realizaciju i (samo)evaluaciju nastavnog procesa,
• poticati aktivnu nastavu i doživotno učenje, cjelovit razvoj učenika i individualni pristup,
• upoznati makro i mikro organizaciju škole, školski kurikulum i alternativne oblike rada,
• povezivati stečenja znanja, vještine i sposobnosti sa životom i školskom praksom te pratiti iskustva praktičara (akcijska istraživanja).

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• pravilno interpretirati temeljne pojmove didaktike, različite didaktičke teorije, pravce i modele,
• razlikovati odgojne, obrazovne i funkcionalne zadatke nastave usmjerene na cjelovit razvoj učenika,
• analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikularni pristup i suvremenu obrazovnu tehnologiju,
• osmisliti nastavni sat primjenom adekvatne nastavne metode usmjerene na kognitivno, metakognitivno i samoregulirajuće učenje,
• izraditi materijal za samostalno učenje,
• opisati tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika u tradicionalnoj i suvremenoj nastavi,
• provestii jednostavnije istraživačke zadatke iz područja didaktike.

Osnovni pojmovi. Didaktika, obrazovanje, odgoj, nastava, edukacija, naobrazba, izobrazba, školovanje.

Nastava kao komunikacija. Interaktivnost nastave. Neverbalna nastavna komunikacija. Cilj ili ciljevi nastavne komunikacije. Bipolarnost nastave. Koncept kurikuluma. Svrha, ciljevi i zadaće obrazovanja i nastave. Opći ciljevi obrazovanja, individualni ciljevi, praćenje ostvarivanja ciljeva obrazovanja. Taksonomijsko određivanje ciljeva. Ciljevi i zadaće nastave.

Sadržajna utemeljenost nastave. Školski kurikulum. Nacionalni kurikulum. Nastavni plan i program. Opseg, dubina i slijed obrazovnog programa. Praćenje programskog oblikovanja sadržaja.Organizacijska utemeljenost nastave. Nastavni izvori. Nastavne metode. Nastavne tehnike. Društveno radni oblici u nastavi. Čelni rad, skupni rad, rad u paru, individualni i individualizirani rad. Suradničko učenje. Projektna nastava. Tijek nastavnoga procesa. Pripremanje, prijam i obradba sadržaja, vježbanje, ponavljanje, vrednovanje. Snimanje i analiza nastave. Vrednovanje obrazovanja.

Nastavni sustavi. Pojmovna određenja i vrste. Predavačka i predavačko-prikazivačka nastava. Katehetička i majeutička nastava. Egzemplarna nastava. Problemska nastava. Mentorska nastava. Programirana nastava. Simulacija i igra u nastavi. Individualizirana nastava. Od nastavnikova poučavanja do učenikova samostalnog učenja. Osposobljavanje učenika za samoobrazovanje. Poučavanje i učenje izvan škole. Instrukcija i obučavanje. Samoorganizirano učenje.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz kontinuirane provjere znanja i pismenoga ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja i seminarskoga rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz pismenoga  ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Uz pohađanje nastave, u oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnosti na nastavi vezane za kritički osvrt, pripremu za nastavni sat, seminarski rad te pismeni ispit: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskih aktivnosti, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog ispita.

1. Bognar, L., Matijević, M. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
2. Cindrić, M., Miljković, D., Strugar, V. (2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2.
3. Desforges, C. (2001). Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa (odabrana poglavlja).
4. Gudjons, H., (1994). Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb: Educa (Poglavlja: Učenje i didaktika, str. 171.-204).
5. Jelavić, F. (1995). Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada Slap (odabrana poglavlja).
6. Klafki i sur.(1992). Didaktičke teorije. Zagreb: Educa.
7. Matijević, M., Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na učenika: prinosi razvoju metodika nastavnih predmeta u srednjim školama. Zagreb: Školske novine.

1. Harmin, M., Toth, M. (2006). Inspiring Active Learning: a complete handbook for today`s teachers. Alexandria: ASCD.
2. Matijević, M., Topolovčan, T. (2017). Multimedijska didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
3. Mattes, W. (2007). Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike. Zagreb: Naklada Ljevak.
4. Marzano, R. J., Pickering, D. J., Pollock, J. E. (2006). Nastavne strategije: kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija. Zagreb: Educa.
5. Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.
6. Meyer, H. (2005). Što je dobra nastava? Zagreb: Erudita.
7. Terhart, E. (2001). Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

Kontinuirana komunikacija nastavnika sa studentima, kontinuirana i završna evaluacija studenata i nastavnika na kraju nastave te anonimna studentska anketa na razini Fakulteta i Rektorata.