Njemačka lirika 20. stoljeća

Cilj kolegija je u predavačkom dijelu dati povijesni i poetološki pregled razvitka njemačke lirike od smjene s 19. na 20. stoljeće, preko ekspresionizma, Weimarske Republike, 3. Reicha, razdoblja 1945-1968, 1968-1990 i zadnjeg desetljeća prošlog stoljeća.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• opisati stilističke formacije njemačke lirike od naturalizma do postmoderne lirike
• nabrojati istaknute predstavnike i naslove najpoznatijih lirskih pjesama svake stilističke formacije lirike
• u lirskim tekstovima prepoznavati stilistička obilježja njemačke lirike u 20. stoljeću
• interpretirati lirske pjesme u povijesnom kontekstu, usmeno i pismeno
• uspoređivati njemačku i hrvatsku liriku u 20. stoljeću
• samostalno vrednovati djela njemačke lirike 20. stoljeća

RAZDOBLJE 1900.-1945.

Početak ovoga razdoblja karakteriziran je raskidom s ispovjednom lirikom i lirskom revolucijom koju predvodi Arno Holz. Lirika se dalje razvija u smjeru esteticizma (Hofmannsthal, George), ali progovara i o socijalnim temama (Dehmel). Slijedi epoha ekspresionističke lirike (Heym, Trakl, Benn, Lichtenstein, van Hoddis, Werfel, Wolfenstein), a nakon nje lirika nove objektivnosti (Neue Sachlichkeit). Zanimljiv je i krug pjesnika koji tematizira prirodu (prvenstveno Loerke), kao i lirika otpora i prilagodbe Trećem reichu. Egzilantskom lirikom zaokružit ćemo ovo razdoblje.

RAZDOBLJE 1945.-2000.

Bavit ćemo se lirikom u ruševinama (Trümmerlyrik), lirikom koja se vraća tradiciji, zatim hermetičkom i eksperimentalnom lirikom te konkretnom poezijom. U političku liriku ovoga razdoblja mogu se ubrojiti radnička lirika, lirika za vrijeme studentskih pobuna te lirika DDR-a u 60-im i 70-im godinama. Kasnije nailazimo na liriku svakodnevice te liriku nove subjektivnosti. Na kraju ćemo se posvetiti postmodernim tendencijama i montažnom lirikom.

Pripremljen je reader s lirskim i poetološkim tekstovima, koji ima karakter antologije. U seminarskom dijelu kolegija studenti samostalno odabiru tekstove koje će interpretirati i prezentirati u vidu referata. Moguće je pisati i seminarske radove.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kolokviji/pismeni ispit/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeno izlaganje

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz usmenog izlaganja (30 % konačne ocjene), seminarskog rada (40 % konačne ocjene) i pisanog kolokvija ili završnog usmenog ispita (30 % konačne ocjene).

Skala je ocjenjivanja u pisanom kolokviju je sljedeća: (55 %-62 %) = dovoljan (2), (63 %-79 %) = dobar (3), (80 %-89 %) = vrlo dobar (4), (90 %-100 %) = izvrstan (5).

Kriteriji za ocjenjivanje seminarskog rada i usmenog izlaganja dostupni su na Moodle stranici kolegija.

Seminarski rad će proći dvostruko ocjenjivanje, tj. ocijenit će ga dva nastavnika iz područja njemačke književnosti. Završna ocjena iz seminarskog rada bit će dogovorna ocjena dvaju nastavnika. Primjer zapisnika o dvostrukom ocjenjivanju koji će ispunjavati dva nastavnika dostupan je na Moodle stranici.

.

Studentima će biti ponuđen kolokvij teorije tijekom nastavnog semestra. Student koji položi pisani kolokvij, ne mora pristupiti završnom usmenom ispitu. Student koji ne položi pisani kolokvij, mora pristupiti završnom pisanom ispitu.

Student ostvaruje pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je redovito nazočio i sudjelovao nastavi, ima pozitivno ocjenjeno izlaganje u sklopu nastave i seminarski rad predan najkasnije 10 radnih dana prije ispitnog roka.

Lektira:

1. Wilma von Vukelich: «Spuren der Vergangenheit», Südostdeutsches Kulturwerk, München 1992;
2. Roda Roda: «Geschichten aus Slavonien», Südostdeutsches Kulturwerk, München 1999
3. Victor von Reisner: «Sjećanje na Slavoniju», Ogranak Matice hrvatske, Osijek 2002
4. Skripta književnih tekstova dostupnih na Moodle stranici

Sekundarna literatura:

1. Vlado Obad: «Roda Roda und die deutschsprachige Literatur aus Slavonien», Böhlau Verlag, Wien 1996;
2. »Roda Roda» (Hrsg. Vlado Obad), ZGB, Beiheft 4, Zagreb 1996
3. Karlo Firinger: «Prvih 85 godina osječkog kazališta», u «Spomen-knjiga o pedesetoj obljetnici Narodnog kazališta u Osijeku», Osijek 1957;
4. Tomo Matić: «Kazalište u starom Osijeku», u knjizi T. Matića «Iz hrvatske književne baštine», Zagreb 1970
5. Rotraut Hackermüller "Roda Roda - Einen Handkuss der Gnädigsten. Bildbiographie" 1986. Herold

1. Hoffmann, Dieter 2002: Arbeitsbuch Deutschsprachige Lyrik 1880-1916. Tübingen, Basel: Francke.
2. Hoffmann, Dieter 2001: Arbeitsbuch Deutschsprachige Lyrik 1916-1945. Tübingen, Basel: Francke
3. Hoffmann, Dieter 1998: Arbeitsbuch Deutschsprachige Lyrik seit 1945. Tübingen, Basel: Francke
4. Moodle skripta lirskih djela dostupna na moodle stranici

1. Nikola Batušić: «Uloga njemačkog kazališta u Zagrebu u hrvatskom kulturnom životu od 1840 do 1860», Rad JAZU, Zagreb 1968;
2. »Deutsche Literatur Ostmittel- und Südosteuropas“ (Hrsg. Anton Schwob), Südostdeutsches Kulturwerk, München 1992
3. Mirjana Stančić "Verschüttete Literatur. Deutschsprachige Dichtung auf dem Gebiet des ehemaligen Jugoslawien von 1800 bis 1945., Böhlau-Verlag;
4. Maroje Mihovilović "Mi djeca Solferina" 2017 Profil

Po potrebi

1. internom anonimnom evaluacijskom anketom i kratkim nenajavljenim testovima od strane izvođača kolegija;

2. eksternom anonimnom evaluacijskom anketom od strane voditelja katedre ili prodekana za nastavu.