Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 2.g. |
ljetni |
obavezan |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Jug, Stephanie | 30 |
0 |
0 |
|
Mandić, Marijana | 0 |
0 |
15 |
Cilj kolegija je u predavačkom dijelu dati povijesni i poetološki pregled razvitka njemačke lirike od smjene s 19. na 20. stoljeće, preko ekspresionizma, Weimarske Republike, 3. Reicha, razdoblja 1945-1968, 1968-1990 i zadnjeg desetljeća prošlog stoljeća.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
RAZDOBLJE 1900.-1945.
Početak ovoga razdoblja karakteriziran je raskidom s ispovjednom lirikom i lirskom revolucijom koju predvodi Arno Holz. Lirika se dalje razvija u smjeru esteticizma (Hofmannsthal, George), ali progovara i o socijalnim temama (Dehmel). Slijedi epoha ekspresionističke lirike (Heym, Trakl, Benn, Lichtenstein, van Hoddis, Werfel, Wolfenstein), a nakon nje lirika nove objektivnosti (Neue Sachlichkeit). Zanimljiv je i krug pjesnika koji tematizira prirodu (prvenstveno Loerke), kao i lirika otpora i prilagodbe Trećem reichu. Egzilantskom lirikom zaokružit ćemo ovo razdoblje.
RAZDOBLJE 1945.-2000.
Bavit ćemo se lirikom u ruševinama (Trümmerlyrik), lirikom koja se vraća tradiciji, zatim hermetičkom i eksperimentalnom lirikom te konkretnom poezijom. U političku liriku ovoga razdoblja mogu se ubrojiti radnička lirika, lirika za vrijeme studentskih pobuna te lirika DDR-a u 60-im i 70-im godinama. Kasnije nailazimo na liriku svakodnevice te liriku nove subjektivnosti. Na kraju ćemo se posvetiti postmodernim tendencijama i montažnom lirikom.
Pripremljen je reader s lirskim i poetološkim tekstovima, koji ima karakter antologije. U seminarskom dijelu kolegija studenti samostalno odabiru tekstove koje će interpretirati i prezentirati u vidu referata. Moguće je pisati i seminarske radove.
predavanja, seminari i radionice
NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
predavanje | slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije | opisati stilističke formacije njemačke lirike od naturalizma do postmoderne lirike | usmeni ispit |
predavanje | slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije | nabrojati istaknute predstavnike i naslove najpoznatijih lirskih pjesama svake stilističke formacije lirike | usmeni ispit |
predavanje | slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije | u lirskim tekstovima prepoznavati stilistička obilježja njemačke lirike u 20. stoljeću | usmeni ispit |
seminar | analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, pojedinačno čitanje tekstualnih primjera, izlaganje seminarskih radova | interpretirati lirske pjesme u povijesnom kontekstu, usmeno i pismeno | kontinuirano praćenje uspjeha u nastavi seminara s jednopredmetnima |
seminar | analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje | uspoređivati njemačku i hrvatsku liriku u 20. stoljeću | kontinuirano praćenje uspjeha u nastavi seminara s jednopredmetnima, usmeni ispit |
predavanje i seminar | slušanje izlaganja, rasprave | samostalno vrednovati djela njemačke lirike 20. stoljeća | usmeni ispit |
Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeno izlaganje
usmeno i pismeno
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0 | 0% |
Pismeni ispit | 0,78 | 30% |
Pohađanje nastave | 1,12 | 0% |
Seminarski rad | 1,3 | 40% |
Usmeno izlaganje | 0,8 | 30% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz usmenog izlaganja (30 % konačne ocjene), seminarskog rada (40 % konačne ocjene) i završnog pisanog ispita (30 % konačne ocjene).
Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55 %-62 %) = dovoljan (2), (63 %-79 %) = dobar (3), (80 %-89 %) = vrlo dobar (4), (90 %-100 %) = izvrstan (5).
Pravo izlaska na završni usmeni ispit student ostvaruje ukoliko je ima pozitivnu ocjenu iz kontinuiranog praćenja (radnih zadataka i domaće zadaće).
Studenti u pravilu izlaze na završni usmeni ispit. Prema dogovoru s nositeljicom kolegija, studenti mogu raditi projektni rad ili pisati seminarski. Isti će im se priznati umjesto Usmenog ispita ukoliko kvalitetom i uloženim obimom rada budu odgovarali predviđenom opterećenju.
Lektira:
Sekundarna literatura:
Po potrebi
1. internom anonimnom evaluacijskom anketom i kratkim nenajavljenim testovima od strane izvođača kolegija;
2. eksternom anonimnom evaluacijskom anketom od strane voditelja katedre ili prodekana za nastavu.