Primijenjena socijalna psihologija I

Studenti će razumijeti specifičnosti metodologije primijenjenih istraživanja, te moći kritički analizirati primjere aktualnih istraživanja.

Razumjet će povezanost bazične socijalno-psihološke teorije i primijenjenog pristupa u rješavanju aktualnih društvenih pitanja. Studenti će biti senzibilizirani za interdisciplinarnu suradnju i osvijestiti potrebu za multidisciplinarnim pristupom aktualnim društvenim pitanjima.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• zastupati mišljenje o prikladnosti određenih metoda i tehnika u primijenjenim istraživanjima
• opisati specifične metode primijenjenih istraživanja u socijalnoj psihologiji
• kritički analizirati primjere aktualnih istraživanja primijenjene socijalne psihologije
• opravdati važnost teorijske osnove i multidisciplinarnog pristupa u aktualnim primijenjenim istraživanjima
• izraditi nacrt primijenjenog istraživanja iz područja socijalne psihologije

Predmet je posvećen produbljivanju znanja o mogućnostima i područjima primjene socijalno-psiholoških spoznaja i zakonitosti, ponajprije u suočavanju i rješavanju raznolikih društvenih problema. Stoga predmet omogućava dovoljnu fleksibilnost i mogućnost prilagodbe sadržaja i teme kolegija. Tako će se uvijek obraditi nekoliko najznačajnijih područja primjene znanja iz socijalne psihologije, a detaljinije produbiti sadržaji ovisno o interesima studenata, ali i o aktualnostima društvenih zbivanja.

Dat će se pregled specifičnosti metodologije primijenjenih istraživanja, te proraditi ogledni primjeri aktualnih istraživanja u nas i u svijetu. Naglasit će se interdisciplinarnost područja i nužnost suradnje s drugim disciplinama u pristupu relevantnim društvenim pitanjima.

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja (samostalan uradak u obliku kolokvija), Kvizovi, Pohađanje nastave

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60% ocjene.

Kvizovi se određuju kao prosjek bodova iz svih kvizova (bodovi se prevode u 10% npr, ako kviz ima 5 bodova, svaki bod se ponderira sa 2; ukoliko tijekom godine bude sedam kvizova, ukupa broj ponderiranih bodova se dijeli sa sedam).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ocjena se izračunava zbrajanjem bodova iz praćenih elemenata. U nastavku je razrada bodovanja pojedinih zadataka:

1. kvizovi – 10 bodova
   • na početku svakog predavanja će se provesti kratak kviz (nekoliko ZOT-a koji nose obično do 5 bodova, a na temelju prethodnog predavanja)
   • originalni bodovi se pondeiriraju tako da svaki kviz nosi 10 bodova  - računa se prosjek svih kvizova
   • ukoliko student ne pristupi kvizu, iz njega dobija 0 bodova
   • u predavanju nakon prvog kolokvija nema kviza
2. izrada evaluacije programa/aktivnosti – 70 bodova
   • studenti će, u grupama po četiri studenta (nastavnik raspoređuje u grupe i na programe), po principu društveno korisnog učenja, pratiti neki program/projekt u udrugamai institucijama (u kojima će, radi boljeg razumijevanja, bar 10 sati volontirati tijekom semestra, a za što će dodatno dobiti volonterske sate). Zadatak u okviru kolegija je osmisliti i izraditi evaluaciju (dijela) programa/projekta (procesnu i/ili evaluaciju učinka) sukladno uputama iz UNICEFovih priručnika i uputama voditelja programa, provesti evaluaciju i napisati evaluacijski izvještaj.
   • Kvaliteta evaluacijskog izvještaja (65 bod)
     • 5/0 bod – poštovanje rokova, uređenje izvještaja, opisani svi dijelovi, izvještaj oblikovan sukladno pravilima evalucije programa i psihologijske struke

Indikator: svi zadaci predani/izvršeni do zadanog roka, u potpunosti, sukladno pravilima

• 5 bodova – kvaliteta pripreme za evaluaciju
  • 5 bodova – proučeni svi elementi programa/projekta koji se prate, utvrđene zadane smjernice za praćenje, povezane s vodičima za provođenje evaluacija
  • 2 boda -  studenti su se djelomično upoznali s elementima programa/projekta, djelomično su im poznate smjernice za praćenje, ne mogu povezati
  • 0 bodova – elementi nisu izrađeni ili su izrađeni na vrlo površnoj razini

Indikator: grupa najkasnije do 15. 4. predaje tablicu koja prikazuje ključne elemente programa/projekta i mogućih indikatora njihove uspješnosti (odobrenu od mentora u organizaciji)

• 5 bodova – odabir i oblikovanje materijala za evaluaciju
  • 5 bodova – izrađeni i potpuno definirani te pripremljeni svi materijali za evaluaciju (odobreni od mentora u organizaciji)
  • 2 bodova -  materijali trebaju doradu, mentori interveniraju i popravljaju
  • 0 bodova – elementi nisu izrađeni ili su izrađeni na vrlo površnoj razini

Indikator: grupa najkasnije do 30. 4. predaje materijale (ankete, ispite znanja/vještina, liste označavanja ponašanja) (odobrenu od mentora u organizaciji)

• 10 bodova – provedba evaluacije
  • 10 bodova – evaluacija provedena
  • 5 bodova -  postoje određene poteškoće u provedbi evaluacije
  • 0 bodova – elementi nisu izrađeni ili su izrađeni na vrlo površnoj razini

Indikator: grupa najkasnije do 15. 5. predaje potvrda mentora u organizaciji da su proveli evaluaciju

• 10 bodova – obrada podataka
  • 10 bodova – provedena prikladna obrada podataka kojim se daje procjena svih ključnih elemenata praćenog programa/projekta
  • 5 bodova -  analize odabrane i provedene na osrednjoj razini,  za neke elemente nedostaju procjene
  • 0 bodova – obrada nije izrađena ili je izrađena na vrlo površnoj razini

Indikator: grupa najkasnije do 15. 6.. predaje (u okviru završnog izvještaja) obrađene podatke

•  30 bodova - kvaliteta završnog evaluacijskog izvještaja
  • 30 bodova –  vrlo kvalitetan izvještaj, primjereno odabrani i prikazani svi dijelovi evaluacije
  • 15 bodova – osrednja kvaliteta, odabrani elementi  nisu uvijek primjereni
  • 0 bodova – nije izvršeno ili irelevantno
• međusobna procjena članova grupe – aktivnosti i doprinos radu grupe (5 bodova)
  • završno procjenjujete sve članove svoje radne grupe na skali školskih ocjena, pojedinčevi bodovi su prosjek ocjena koje je dobio

1. kolokviji - Tijekom semestra će se održati dva kolokvija  (T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje, kraća esejska pitanja) – svaki kolokvij nosi 10 bodova (ukupno 20)
   • prvi će se održati u 8. tjednu nastave i obuhvatit će gradivo s predavanja do 7- tjedna nastave (uključuje i to predavanje)
   • drugi će se održati u 15. tjednu nastave  (uključuje ostatak predavanja)
   • neće biti organizirano ponavljanje kolokvija!
   • Studenti koji padnu  kolokvij  (imaju manje od 6 bodova) moraju pisati pismeni ispit koji uključuje gradivo iz cijelog semestra

Formiranje ocjene

Maksimalno je moguće ostvariti 100 bodova (%)  na temelju kojih se formira ocjena.

90-100% - odličan

80-89,99% - vrlo dobar

70-79,99% - dobar

60-69,99% - dovoljan

• Pristupanje kolokvijima je obavezno. Ispravci kolokvija se održavaju u ispitnim rokovima.
• Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te je izradio seminarski rad i prijedlog primijenjenog istraživanja.

Usmeni ispit

• Student koji je zadovoljan svojom konačnom ocjenom ne mora izaći na usmeni ispit, a ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima
• Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na navedenim elementima pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan. 

1. Aronson, E. Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate
2. Brown, R. (2006). Grupni procesi:dinamika unutar i između grupa. Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. Buunk, A. P., & Van Vugt, M. (2007). Applying social psychology: From problems to solutions. London: Sage Publications
4. Hewstone, M. i Stroebe, H. (2002). Socijalna psihologija: europske perspektive. Jastrebarsko: Naklada Slap.
5. Myers, D. (1993). Social psychology. New York:McGrew-Hill.
6. Semin, G.R. & Fiedler, K. (1996). Applied social psychology. SAGE Pubs.
7. UNICEF (2009). Guide to the Evaluation of Psychosocial Programming in Emergencies. http://www.cpcnetwork.org/wp-content/uploads/2014/04/UNICEF-Evaluation-of-Psychosocial-Programs-2009.pdf

UNICEF (2011). Inter-Agency Guide to the Evaluation of Psychosocial Programmes in Humanitarian Crises. https://resourcecentre.savethechildren.net/pdf/5334.pdf/

Članci iz tekuće znanstvene periodike.