Primijenjena socijalna psihologija I

 

Naziv kolegija:
Primijenjena socijalna psihologija I
Šifra ISVU:
50685
Šifra MOZVAG:
PS504
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - DIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šincek, Daniela
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Studenti će razumijeti specifičnosti metodologije primijenjenih istraživanja, te moći kritički analizirati primjere aktualnih istraživanja.

Razumjet će povezanost bazične socijalno-psihološke teorije i primijenjenog pristupa u rješavanju aktualnih društvenih pitanja. Studenti će biti senzibilizirani za interdisciplinarnu suradnju i osvijestiti potrebu za multidisciplinarnim pristupom aktualnim društvenim pitanjima.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • zastupati mišljenje o prikladnosti određenih metoda i tehnika u primijenjenim istraživanjima
  • opisati specifične metode primijenjenih istraživanja u socijalnoj psihologiji
  • kritički analizirati primjere aktualnih istraživanja primijenjene socijalne psihologije
  • opravdati važnost teorijske osnove i multidisciplinarnog pristupa u aktualnim primijenjenim istraživanjima
  • izraditi nacrt primijenjenog istraživanja iz područja socijalne psihologije

Sadržaj predmeta:

Predmet je posvećen produbljivanju znanja o mogućnostima i područjima primjene socijalno-psiholoških spoznaja i zakonitosti, ponajprije u suočavanju i rješavanju raznolikih društvenih problema. Stoga predmet omogućava dovoljnu fleksibilnost i mogućnost prilagodbe sadržaja i teme kolegija. Tako će se uvijek obraditi nekoliko najznačajnijih područja primjene znanja iz socijalne psihologije, a detaljinije produbiti sadržaji ovisno o interesima studenata, ali i o aktualnostima društvenih zbivanja.

Dat će se pregled specifičnosti metodologije primijenjenih istraživanja, te proraditi ogledni primjeri aktualnih istraživanja u nas i u svijetu. Naglasit će se interdisciplinarnost područja i nužnost suradnje s drugim disciplinama u pristupu relevantnim društvenim pitanjima.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, seminarsko izlaganje, analiza znanstvenih i stručnih radova, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, dijaloška metoda zastupati mišljenje o prikladnosti određenih metoda i tehnika u primijenjenim istraživanjima aktivnost studenata u nastavi i grupnoj raspravi, seminarski rad
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature opisati specifične metode primijenjenih istraživanja u socijalnoj psihologiji aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, pismeni ispit
analiza znanstvenih i stručnih radova, grupna rasprava, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, dijaloška metoda kritički analizirati primjere aktualnih istraživanja primijenjene socijalne psihologije aktivnost studenata u nastavi i grupnoj raspravi
predavanje, seminarsko izlaganje, analiza znanstvenih i stručnih radova, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature opravdati važnost teorijske osnove i multidisciplinarnog pristupa u aktualnim primijenjenim istraživanjima aktivnost studenata u nastavi i grupnoj raspravi, kolokvij, pismeni ispit
suradničko učenje, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak izrada projektnog zadatka izraditi nacrt primijenjenog istraživanja iz područja socijalne psihologije zadaci izvedbe, izlaganje i prezentacija

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Kontinuirana provjera znanja, Kvizovi

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarski rad 0,5 20%
Kontinuirana provjera znanja 0,75 30%
Kvizovi 0,25 10%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 140 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 84 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kvizovi: 14 ocjenskih bodova, seminar: 28 ocjenskih bodova, izrada prijedloga primijenjenog istraživanja – 56 ocjenskih bodova, kontinuirano provjeravanje znanja - kolokviji: 42 ocjenska boda (21 ocjenski bod po kolokviju).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 84,00-97,99 ocjenskih bodova (60%-69,99%) = dovoljan (2), 98,00-111,99 ocjenskih bodova (70%-79,99%) = dobar (3), 112,00-125,99 ocjenskih bodova (80%-89,99%) = vrlo dobar (4), 126-140 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ocjena se izračunava zbrajanjem bodova iz praćenih elemenata. U nastavku je razrada bodovanja pojedinih zadataka:

  • kvizovi - 14 bodova
    • kriteriji bodovanja:
      • na početku svakog predavanja će se provesti kratak kviz (jedno pitanje iz područja prošlotjednog predavanja) za koji se može dobiti jedan bod      
  • seminari– 28 bodova
    • elementi koji se ocjenjuju (uz prezentaciju potrebno dostaviti i sve materijale koji su korišteni)
      1. kvaliteta materijala (3 boda) – kriteriji bodovanja:

3 boda – odabrani relevantni materijali

0 bodova – zadatak nije napravljen, materijali nisu relevantni

  1. kvaliteta uratka (25 bodova)

25 bodova –  izuzetno kvalitetno odabrani i primjereno obrađeni radovi

12  bodova – odabrani radovi nisu reprezentativni ili nisu dovoljno kvalitetno obrađeni

0 bodova – zadatak nije izvršen

  • izrada prijedloga primijenjenog istraživanja – 56 bodova
    • prilagođenost odabranog nacrta problemu (51 bod)
      1. 1/0 bod – vizualno uređenje seminara
      2. 50 bodova – kvaliteta izrađenog seminara
        • 50 bodova –  vrlo kvalitetan seminar, primjereno odabrani i tema i problemi i hipoteze te svi dijelovi metode, obraćena dužna pažnja etičkim pitanjima
        • 25 bodova – osrednja kvaliteta, odabrani elementi (tema i problemi i hipoteze te svi dijelovi metode, etička pitanja) nisu uvijek primjereni
        • 0 bodova – nije izvršeno ili irelevantno
    • međusobna procjena članova grupe – aktivnosti i doprinos radu grupe (5 bodova – završno procjenjujete sve članove svoje radne grupe na skali školskih ocjena, pojedinčevi bodovi su prosjek ocjena koje je dobio)
  • kolokviji
    • Tijekom semestra će se održati dva kolokvija  (T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje, kraća esejska pitanja) – svaki kolokvij nosi 21 bod (ukupno 42)
      • prvi će se održati 20. travnja i obuhvatit će gradivo s predavanja do 13. travnja (uključuje i to predavanje)
      • drugi će se održati 08. lipnja  (uključuje ostatak predavanja)
      • neće biti organizirano ponavljanje kolokvija!
      • Ocjenu iz kolokvija možete odbiti, no tada pristupate pismenom ispitu koji uključuje gradivo iz cijelog semestra
      • Studenti koji padnu  kolokvij  (imaju manje od 12 bodova) moraju pisati pismeni ispit koji uključuje gradivo iz cijelog semestra

Formiranje ocjene

Maksimalno je moguće ostvariti 140 bodova koji se preračunavaju u postotke na temelju kojih se formira ocjena.

90-100% - odličan

80-89,99% - vrlo dobar

70-79,99% - dobar

60-69,99% - dovoljan

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

  • Pristupanje kolokvijima je obavezno. Ispravci kolokvija se održavaju u ispitnim rokovima.
  • Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te je izradio seminarski rad i prijedlog primijenjenog istraživanja.

Usmeni ispit

  • Student koji je zadovoljan svojom konačnom ocjenom ne mora izaći na usmeni ispit, a ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima
  • Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na navedenim elementima pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan. 

 

 

Obavezna literatura:

  1. Aronson, E. Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate
  2. Brown, R. (2006). Grupni procesi:dinamika unutar i između grupa. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Buunk, A. P., & Van Vugt, M. (2007). Applying social psychology: From problems to solutions. London: Sage Publications
  4. Hewstone, M. i Stroebe, H. (2002). Socijalna psihologija: europske perspektive. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  5. Myers, D. (1993). Social psychology. New York:McGrew-Hill.
  6. Semin, G.R. & Fiedler, K. (1996). Applied social psychology. SAGE Pubs.

Dopunska literatura:

Članci iz tekuće znanstvene periodike.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: