Psihologija obrazovanja II

 

Naziv kolegija:
Psihologija obrazovanja II
Šifra ISVU:
50682
Šifra MOZVAG:
PS405
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - DIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Kurtović, Ana
0
0
0
Vrdoljak, Gabrijela
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta razumijevanje odnosa između poučavanja i ishoda učenja, te osposobljavanje studenata za primjenu nekih psiholoških mjernih instrumenata za procjenu školskog postignuća i poticanje razvoja strategija učenja i vještina poučavanja.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • usporediti različite tipove učeničke motivacije
  • predložiti načine poticanja intrinzične motivacije kod učenika
  • usporediti različite načine provjeravanja, vrednovanja i ocjenjivanja učeničkog znanja
  • opisati dimenzije i vrste nastavne klime u razredu
  • opisati uzroke vrste nediscipline u razredu
  • usporediti metode uspostavljanja i provođenja discipline u razredu
  • prezentirati odabrani znanstveni članak iz zadanog područja

Sadržaj predmeta:

Razred i stilovi rukovođenja razredom. Školska disciplina. Škola i roditelji. Pristupi poučavanju. Metode poučavanja (poučavanje posebnim sadržaja kao npr. čitanja, matematike i prirodnih znanosti). Planiranje poučavanja. Procjenjivanje i mjerenje znanja. Evaluacija rada nastavnika (vrste evaluacije, modeli evaluacije, načini bilježenja i povratne informacije o evaluaciji).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, rasprava slušanje predavanja, sudjelovanje u raspravi, suradnja usporediti različite tipove učeničke motivacije aktivnost na nastavi, kolokvij
rasprava sudjelovanje u raspravi predložiti načine poticanja intrinzične motivacije kod učenika aktivnost na nastavi, kolokvij
predavanje, rasprava slušanje predavanja, sudjelovanje u raspravI, demonstracija, suradnja usporediti različite načine provjeravanja, vrednovanja i ocjenjivanja učeničkog znanja aktivnost na nastavi, kolokvij
predavanje, rasprava slušanje predavanja, sudjelovanje u raspravi opisati dimenzije i vrste nastavne klime u razredu aktivnost na nastavi, kolokvij
predavanje, rasprava slušanje predavanja, sudjelovanje u raspravi opisati uzroke vrste nediscipline u razredu aktivnost na nastavi, kolokvij
predavanje, rasprava slušanje predavanja, sudjelovanje u raspravi, suradnja usporediti metode uspostavljanja i provođenja discipline u razredu aktivnost na nastavi, kolokvij
raprava, demonstracija sudjelovanje u raspravi, istraživanje literature, izlaganje prezentirati odabrani znanstveni članak iz zadanog područja aktivnost na nastavi, izlaganje

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,3 10%
Kontinuirana provjera znanja 1,5 60%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Usmeno izlaganje 0,7 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir: ocjena iz izlaganja na satu koje donosi 30% ocjene, aktivnost na satu 10% ocjene, te provjere znanja u obliku kolokvija (60% ocjene). Tokom semestra studenti pišu dva kolokvija od kojih svaki donosi 30% ocjene.

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene:

Student je ostvario ocjenu 5 iz izlaganja, 3 iz prvog kolokvija, 4 iz drugog kolokvija, te 5 iz aktivnosti na satu. Konačna ocjena se izračunava prema formuli

(izlaganje x 0,3)+(kolokvij 1 x 0,3)+ (kolokvij 2 x 0,3)+ (aktivnost x 0,1)

U našem bi primjeru taj izračun izgledao ovako:

(5X0,3)+(3x0,3) +(4x0,3) (5X0,1)=1,5+0,9+1,2+0,5=4,1=4

Konačna ocjena u ovom slučaju bila bi vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio prisutan na najmanje 70% održanih nastavnih sati, te predstavio i kritički se osvrnuo na odabrani članak iz područja Psihologije obrazovanja 2.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V. i Miljković, D. (2003.). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlja 5., 6. i 7.)
  2. Woolfolk, A. (2005.). Educational psychology. Boston: Allyn and Bacon.

Dopunska literatura:

  1. Andrilović, V., Čudina, M. (1990.). Psihologija učenja i nastave. Zagreb: Školska knjiga.
  2. Zarevski, P. (ur.) (2000.). Učitelji za učitelje. Zagreb: IEP.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: