Intelektualno vlasništvo i autorsko pravo

 

Naziv kolegija:
Intelektualno vlasništvo i autorsko pravo
Šifra ISVU:
59611
Šifra MOZVAG:
IZZ602
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Velagić, Zoran
30
0
0
Gilman Ranogajec, Mirna
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s relevantnim domaćim i inozemnim propisima, poglavito onima koji obrađuju problematiku autorskoga prava, kako bi bili sposobni:

  • prepoznati, interpretirati i primijenjivati relevantne propise
  • ponašati se u skladu s važećim etičkim kodeksom/kodeksima kada posreduju informacije i građu
  • prepoznati nedostatak odgovarajućih propisa i poticati izradu odgovarajućih rješenja

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • prepoznati, interpretirati i primjenjivati relevantne pravne propise
  • implementirati važeći etički kodeksom/kodeksima kada posreduju informacije i građu
  • prepoznati nedostatak odgovarajućih propisa
  • prepoznati potrebu za izradom odgovarajućih rješenja
  • argumentirati pitanja slobodnog pristupa informacijama

Sadržaj predmeta:

Studenti se upoznaju s konceptima intelektualnog vlasništva, njegove zaštite i osnovama autorskoga prava. Problematiziraju se pitanja slobodnog pristupa informacijama i problematikom intelektualnog vlasništva i zaštite autorskih prava u papirnom i mrežnom okruženju. U sklopu predmeta pregledno se predstavljaju temeljne međunarodne konvencije, domaći i inozemni zakonski propisi i podzakonski akti koji obrađuju problematiku javnog priopćavanja, slobodnog protoka i pristupa informacijama te zaštitu intelektualnog vlasništva. Posebno se ukazuje na uvjete korištenja informacije i građe u raznim informacijskim ustanovama, te na etička pitanja vezana uz uporabu informacija i ponašanje informacijskih stručnjaka.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, grupna rasprava slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje prepoznati, interpretirati i primjenjivati relevantne pravne propise refleksivni osvrt na nastavne sadržaje aktivnost studenata na nastavi, kolokviji/pismeni ispit
predavanje, grupna rasprava slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje implementirati važeći etički kodeksom/kodeksima kada posreduju informacije i građu refleksivni osvrt na nastavne sadržaje aktivnost studenata na nastavi, kolokviji/pismeni ispit
predavanje, grupna rasprava, radionica slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature prepoznati nedostatak odgovarajućih propisa refleksivni osvrt na nastavne sadržaje aktivnost studenata na nastavi, kolokviji/pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava, radionica slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature prepoznati potrebu za izradom odgovarajućih rješenja refleksivni osvrt na nastavne sadržaje aktivnost studenata na nastavi, kolokviji/pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, samostalna uporaba i analiza literature argumentirati pitanja slobodnog pristupa informacijama refleksivni osvrt na nastavne sadržaje aktivnost studenata na nastavi, kolokviji/pismeni ispit, pisano izvješće o studiji slučaja

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Analiza studije slučaja, Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarska raspravišta

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Analiza studije slučaja 0,45 15%
Kolokvij 2,1 70%
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarska raspravišta 0,45 15%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Ocjena se oblikuje na osnovi sljedeće podjele ocjenskih bodova: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova), dobar (3) – od 125 do 159 bodova; dovoljan (2) – od 110 do 124 boda; nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.

 

Dva kolokvija nose 140 bodova (2 X 70 bodova), tj. završni pismeni ispit nosi 140 bodova. Za prolaz na kolokvijima, tj. pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti najmanje 50% od ukupnog broja bodova (36, tj. 71 bod).

Ukoliko student nije zadovoljan konačnom ocjenom, nudi mu se mogućnost usmenog završnog ispita kojim može ostvariti veću ocjenu.

 

Analiza studije slučaja nosi 30 bodova (ukoliko je predana na vrijeme). U analizi se boduju boduju sljedeći elementi: analitičko, povezano, kreativno, kritičko i primijenjeno mišljenje o odabranom primjeru/studiji slučaja - 6; uočavanje i opis problema - 6; spoznaja višeznačnosti praktičnog/ih problema – 5; osmišljavanje i razvoj alternativnih rješenja - 5; sposobnost i spremnost za odlučivanje - 5; jezik i stil – 3.

 

Seminarska raspravišta nose 30 bodova. Seminarska raspravišta obuhvaćaju sljedeće aktivnosti: odabir jedne od ponuđenih tema, sadržajnu i stručnu analizu teksta, seminarsko izlaganje u vremenu od 20 minuta. Boduju se sljedeći elementi: dobro sročena izjava o ciljevima i zadaćama – 4 boda, predstavljanje ideje (jasno i organizirano) – 5 bodova, pregled glavnih koncepata (osnovnih ideja i pojmova) i literature – 5 bodova, izbor informacija (odgovarajući stupanj s obzirom na publiku) – 4 boda, uporaba dodatnih materijala, izvora, sadržaja i primjera – 4 boda, izbor vježbi i/ili primjera iz prakse – 4 boda, poticanje rasprave (reakcije publike, uključenost publike, ponašanje i dr.) - 4 boda.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Za ostvarivanje prava na potpis svaki je student obvezan pohađati najmanje 70% nastave (posebno predavanja i posebno vježbe/seminarska raspravišta) te napisati i predati analizu studije slučaja i održati izlaganje na seminarskim raspravištima. Pohađanje nastave ne donosi dodatne bodove.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Henneberg, I. Autorsko pravo.  2. izd. Zagreb : Informator, 2001.
  2. Horvat, A. Pravni aspekti korištenja i umnažanja građe. // Zbornik radova Arhivi, knjižnice, muzeji. / ur. T. Katić i M. Willer. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000. Str.  32-36.
  3. McLeod, I.; P. Cooling.  Law for librarians. London : Library Association, 1990.
  4. Pažur, Ivana.  Autori znanstvenih radova i autorsko pravo. // VBH 2004, 47,1/2 (2004), 95-108.
  5. Pedley, P. Copyright for library and information service profesionals. London : Aslib, 1998.
  6. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. // Narodne novine 167(2003)

Dopunska literatura:

  1. Marett, P. Information law and practice Aldershot : Gower, 1991.
  2. Nornan, S. Practical copyright for information professionals: the CILIP handbook. Lodon : Facet, 2004.
  3. Practical guide to copyright for multimedia producers. Luxemburg : Office for Official Publications of the European Communities, 1995.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnici

Ostale informacije: