Informacijski izvori i službe II

 

Naziv kolegija:
Informacijski izvori i službe II
Šifra ISVU:
75402
Šifra MOZVAG:
IZZ601
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Stanarević Katavić, Snježana
0
30
15
Zadravec, Tamara
15
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s ulogom i načinima komuniciranja informacijskih ustanova s korisnicima i okruženjem (šira javnost). Studenti se upoznaju  s oblicima i metodama komuniciranja s korisnicima i javnošću. Studenti trebaju ovladati:

  • znanjima i vještinama planiranja, oblikovanja, predstavljanja i vođenja marketinških programa za ponudu informacijskih usluga
  • umijećem pripreme i vođenja tečajeva i dr. oblika obučavanja korisnika
  • znanjem i vještinama vrednovanja izvora informacija i informacijskih usluga

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • izrađivati samostalno marketinške programe za ponudu informacijskih usluga
  • sastaviti samostalno tečajeve i druge oblike obučavanja korisnika
  • vrednovati izvore informacija i informacijskih usluga, osobito mrežnih informacijskih usluga
  • izrađivati razna pomagala u radu informacijskih službi (biltene prinova, vodiče i slično)

Sadržaj predmeta:

U predmetu se naglašava važnost obrazovanja korisnika, a osobito se  ukazuje na pitanja vezana uz rezne oblike usmjeravanja i poučavanja. Proučavaju se pristupi organizaciji online seminara i dr. online usluga kojima se korisnicima predstavljaju metode i tehnike dolaženja do informacija. Studentima se tumače osnovni kriteriji tipologije korisnika i upućuje ih se na istraživanja o korisnicima i korištenju. Usporedno se analiziraju odabrani pristupi, metode i načini obrade podataka.

U drugome se dijelu raspravlja o organizaciji i djelatnostima informacijske službe – izravne i neizravne  djelatnosti, informacijski upiti, komuniciranje s korisnikom. Predstavljaju se načela i kriteriji vrednovanja mrežnih informacijskih usluga – oblici, suradnja i sl.  Upućuje se na odnose s javnošću te problematiziraju pitanja i problemi  označivanja u informacijskim ustanovama.

Na vježbama studenti priređuju razna pomagala u radu informacijskih službi (npr. biltene prinova, vodiče), provode informacijske intervjue, predlažu i obrađuju teme u sklopu dionice obrazovanja korisnika (npr., online seminar o vrstama informacijskih izvora, odabiru tražilica), te ocjenjuju informacijske usluge (npr., uspoređuju brzinu, kvalitetu, potpunost i sl. usluge nekoliko službi tipa «Pitajte knjižničara»).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanja slušanje predavanja, analiza literature, rasprava izrađivati samostalno marketinške programe za ponudu informacijskih usluga aktivno pohađanje predavanja, 2 kolokvija/pismeni završni ispit, usmeni završni ispit
predavanja slušanje predavanja, analiza literature, rasprava sastaviti samostalno tečajeve i druge oblike obučavanja korisnika aktivno pohađanje predavanja, 2 kolokvija/pismeni završni ispit, usmeni završni ispit
seminarska izlaganja, individualni projekti seminarska prezentacija, rasprava, analiza izvora literature, postavljanje i rješavanje problema vrednovati izvore informacija i informacijskih usluga, osobito mrežnih informacijskih usluga aktivno pohađanje seminara, seminarski rad (pisani rad i prezentacija)
vježbe na računalima, terensko istraživanje aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, rješavanje zadataka izrađivati razna pomagala u radu informacijskih službi (biltene prinova, vodiče i slično) aktivno pohađanje vježbi, zadaća iz vježbi i zadaci na vježbama

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Vježbe, Zadaće

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 1,8 60%
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarski rad 0,3 10%
Vježbe 0,6 20%
Zadaće 0,3 10%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. 

Po elementima vrednovanja student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: prvi kolokvij iz predavanja: 60 bodova, drugi kolokvij iz predavanja= 60 bodova, kolokvij iz vježbi= 40 bodova, seminarska prezentacija = 20 bodova, zadaća iz vježbi = 20 bodova. Pravo izlaska na drugi kolokvij imaju studenti koji su na prvom kolokviju ostvarili minimum od 33 boda (55%). Pravo izlaska na kolokvij iz vježbi imaju studenti koji su na kolokvijima iz predavanja ostvarili minimum od 33 boda (55%). Pismeni završni ispit koji donosi ukupno 160 bodova pišu studenti koji tijekom semestra nisu ostvarili miminum bodova na kolokvijima ili kolokvijima nisu pristupili. Na pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti minimum 84 boda (55%). Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 10 ili manje bodova (5% od ukupne ocjene).

Seminarska prezentacija nosi 20 bodova, a vrednuju se sljedeći elementi: sadržajna pokrivenost teme i struktura sadržaja izlaganja (pregledno i logično raspoređen sadržaj) = 5 bodova,

izbor literature i navođenje literature u bilješkama ispod svakog slajda= 5 bodova,

problemska pitanja/zadaci za raspravu, poticanje i vođenje rasprave = 5 bodova,

način izlaganja (vladanje temom, kritičnost i originalnost u pristupu temi, dinamičnost i atraktivnost izlaganja)= 5 bodova. U okviru vježbi radi se jedna zadaća koja nosi 20 bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja tri preduvjeta: (1) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati; (2) tijekom nastave pripremio je i održao seminarsko izlaganje; (3) predao je zadaću iz vježbi.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Brophy, P. et al. Implementing digital reference services. London : Facet, 2002.
  2. Implementing digital reference services : setting standards and making it real. London : Facet, 2003
  3. Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Rijeka : Naklada Benja, 1995. (Drugo, dopunjeno izdanje je u pripremi). Od 5. do 11. poglavlja.

Dopunska literatura:

  1. Information services for information consumers: guidelines for providers. // RQ 30(1990), 2, 262-265.
  2. Longworth, Elisabeth. The trole of public authorities in access to information: the broader and more efficient provision of public content. / Study prepared for the Third UNESCO International Congress on Ethical, Legal and Societal Challenges of Cyberspace. Infoethics 2000. Paris : UNESCO, 2000.
  3. Neelameghan, A. User orientation. // Journal od Library and Information Science 10(1985), 53-65.
  4. Weingand, D. E. Marketing-planing library and information services. 2. ed. Englewood : Libraries Unlimited, 1999.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik o stavovima studenata vezano uz sadržaj predavanja i vježaba, način izvedbe i sl.

Ostale informacije: