Post- i Transhumanizam

Cilj kolegija je razvoj kritičkog čitanja i mišljenja kroz analizu i interpretaciju književnih i teorijskih tekstova na temu post- i transhumanizma. Uz to, cilj kolegija je kroz diskusiju i analizu dovesti u vezu književni tekst i kontekst u kojem on nastaje, s obzirom na to da književni tekstovi rijetko nastaju kao izolirana umjetnička djela, već su rezultat složenog diskursa unutar kulturnog i povijesnog konteksta. U konačnici, cilj kolegija je omogućiti studentima da unaprijede i pokažu svoje razumijevanje književnih tekstova te svoje usmene i pismene analitičke vještine kao i vlastitu odgovornost i etičnost u suvremenom društvu obilježenom tehnologijom.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• kritički čitati i tumačiti književne tekstove različitih žanrova s temom post- i transhumanizma, kao i relevantne neknjiževne tekstove
• objasniti sociokulturne uzroke te bioetičke probleme vezane uz post- i transhumanizam    
• objasniti na koji način teme post- i transhumanizma komentiraju, kritiziraju te oblikuju suvremeno društvo i kulturu
• prepoznati i objasniti različite diskurzivne strategije oblikovanja identiteta
• razviti sposobnosti kritičkog i odgovornog mišljenja te prihvatiti i primjenjivati etičke standarde pri izradi znanstvenih radova (izbjegavati neovlašteno kopiranje i plagiranje)
• unaprijediti vještine usmenog i pismenog izlaganja koristeći znanstveni stil
• samostalno istraživati i napisati znanstveni rad.

Nakon uvodnih napomena o specifičnostima posthumanizma i transhumanizma kao dvaju odvojenih koncepata, teorijsko-filozofskih pravaca i književnokritičkih pristupa, kolegij na primjeru književnih djela problemski pristupa pitanjima kojima se bave njihovi teoretičari. Uvode se i pojašnjavaju pojmovi bioetike, antihumanizma te metahumanizma. Pokazat će se kako umjetnost i stvarnost kontinuirano utječu jedno na drugo, što opravdava proučavanje književnih tekstova ne samo kao umjetničkih djela, nego i studija slučaja. Razmatrat će se pitanja odmaka od humanizma i humanocentričnosti, ljudske prirode, odnosa tehnologije i tijela te problematizirati pitanja opstanka i transformacije čovjeka i drugih bića u svijetu tehnologije. Studenti će trebati kritički i argumentirano promišljati o temama koje se jedne strane odnose na duboko osjetljiva i intimna identitetska pitanja, a s druge imaju izrazit upliv na javnu, društvenu, kulturnu i političku sferu, kako danas tako i u budućnosti.

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, terenska nastava, multimedija i mreža, mentorski rad, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Konačnu ocjenu čini ocjena iz znanstveno-istraživačkog rada koja se oblikuje prema kriterijima dostupnima studentu. Ukoliko student nije zadovoljan ocjenom, ima pravo pristupiti usmenom ispitu.

Od studenata se očekuje:

-              da redovito pohađaju nastavu (prisutnost preko 70 % je uvjet za potpis)

-              da na nastavu dođu potpuno pripremljeni i aktivno sudjeluju u raspravi

-              da izrade samostalni znanstveno-istraživački rad

1. Singer, Peter. Praktična etika (1979.), KruZak, Zagreb, 2003.
2. Furjanić, Lovro. Transhumanizam i književnost. Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2023.
3. Furjanić, Lovro. "Transhumanizam – filozofska osnova." Filozofska istraživanja, vol. 40, br. 2, 2020, str. 233-249. https://doi.org/10.21464/fi40202.
4. Wolfe, Cary. What is Posthumanism? Minnesota UP, 2009.
5. Braidotti, Rosi. „A Theoretical Framework for the Critical Posthumanities.“ Theory, Culture & Society, vol. 36, no. 6, 2019, str.  31-61. https://doi.org/10.1177/0263276418771486.
6. Ferrando, Francesca. „Posthumanism, Transhumanism, Antihumanism, Metahumanism, and New Materialisms. Differences and Relations.“ Existenz, vol. 8, no. 2, 2013, str. 26-32.
7. Kazuo Ishiguro. Nikad me ne ostavljaj. Leo-Commerce, 2005.
8. Jeanette Winterson. Frankissstein (2019) – bilo koje izdanje
9. Ian McEwan. Machines Like Me (2019) – bilo koje izdanje
10. Richard Morgan. Digitalni ugljik. Vorto Palabra, 2018.
11. William Gibson. Neuromancer. (1984) – bilo koje izdanje

1. Aramini, Michele. Uvod u bioetiku, Kršćanska sadašnjost,Zagreb, 2009.
2. Haraway, Donna J. „A Cyborg Manifesto: Science, Technology, and Socialist Feminism in the Late Twentieth Century.“ Simians, Cyborgs and Women: The Reinvention of Nature, Routledge, New York, 1991, str.  149-181.
3. Mičunović, Milijana i Boris Bosančić. "Humanistika iz perspektive transhumanizma i posthumanizma." Anafora, vol. VII, br. 2, 2020, str. 379-402. https://hrcak.srce.hr/250583.
4. Paić, Žarko. Tehnosfera I-V. Sandorf, Zagreb, 2018.-2019.
5. Marjanić, Suzana; Đurđević, Goran. „De re robotica: O posthumanom folkloru,  kućnim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima“ In medias res, vol. 12, no. 23, 2023, str. 3909-3921.
6. Matek, Ljubica. „Pandemija i promjena u romanu "Ja sam legenda" Richarda Mathesona.“ Književna smotra: časopis za svjetsku književnost, vol. 53, no. 201 (3), 2021,  str. 81-91.
7. Matek, Ljubica i Pataki Šumiga, Jelena. „Kazuo Ishiguro’s Never Let Me Go as a Posthumanist Dystopia.“ Essays in Honour of Boris Berić’s Sixty-Fifth Birthday: “What’s Past Is Prologue” , ur. Buljan, Gabrijela  et al. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing, 2020, str. 3-20.
8. Habermas, Jürgen. Budućnost ljudske prirode. Breza, 2006.
9. Flanagan, Victoria.Technology and Identity in Young Adult Fiction. The Posthuman Subject. Palgrave Macmillan, 2014.
10. The Transhumanist Reader, Max More and Natasha Vita-More (ur.), Wiley-Blackwell, 2013.

Studentska anketa.