Ekokritika i kulturna animalistika

Cilj kolegija je razvoj kritičkog čitanja i mišljenja kroz analizu i interpretaciju književnih i teorijskih tekstova na temu ekologije, prirode, kulture te interakcije ljudskih i ne-ljudskih bića. Uz to, cilj kolegija je kroz diskusiju i analizu dovesti u vezu književni tekst i kontekst u kojem on nastaje, s obzirom na to da književni tekstovi rijetko nastaju kao izolirana umjetnička djela, već su rezultat složenog diskursa unutar kulturnog i povijesnog konteksta. U konačnici, cilj kolegija je omogućiti studentima da unaprijede i pokažu svoje razumijevanje književnih tekstova te svoje usmene i pismene analitičke vještine kao i vlastitu odgovornost i etičnost u suvremenom društvu obilježenom klimatskim promjenama, zagađenjem i novim shvaćanjima ne-ljudskog svijeta.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• kritički čitati i tumačiti književne tekstove različitih žanrova na temu ekologije i interakcije ljudskih i ne-ljudskih bića, kao i relevantne neknjiževne tekstove
• objasniti sociokulturnu podlogu te bioetičke probleme vezane uz eko-književnost i kulturnu te književnu animalistiku     
• objasniti na koji način obrađene teme i djela komentiraju, kritiziraju te oblikuju suvremeno društvo i kulturu
• prepoznati i objasniti različite diskurzivne strategije oblikovanja identiteta
• razviti sposobnosti kritičkog i odgovornog mišljenja te prihvatiti i primjenjivati etičke standarde pri izradi znanstvenih radova (izbjegavati neovlašteno kopiranje i plagiranje)
• unaprijediti vještine usmenog i pismenog izlaganja koristeći znanstveni stil
• samostalno istraživati i napisati znanstveni rad.

Nakon uvodnih i terminoloških napomena o ekokritici i kulturnom i književnom animalizmu, kolegij na primjeru književnih djela problemski pristupa pitanjima kojima se bave njihovi teoretičari. Uvode se i pojašnjavaju pojmovi bioetike, antropocena, kao i kulturnog i književnog botanizma (tzv. Critical Plant Studies). Pokazat će se kako umjetnost i stvarnost kontinuirano utječu jedno na drugo, što opravdava proučavanje književnih tekstova ne samo kao umjetničkih djela, nego i studija slučaja. Razmatrat će se pitanja odmaka od antropocentričnosti, odnosa među vrstama te problematizirati pitanja opstanka čovjeka i drugih bića u svijetu tehnologije, zagađenja i eksploatacije neljudskih bića. U književnom smislu, proučavat će se prikazi ne-ljudskih bića, predrasuda, eksploatacije i nasilja. Studenti će trebati kritički i argumentirano promišljati o temama koje se odnose na identitetska pitanja, pitanja (bio)etike, suživota i opstanka te imaju izrazit upliv na javnu, društvenu, kulturnu i političku sferu, kako danas tako i u budućnosti.

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, terenska nastava, multimedija i mreža, mentorski rad, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Konačnu ocjenu čini ocjena iz znanstveno-istraživačkog rada koja se oblikuje prema kriterijima dostupnima studentu. Ukoliko student nije zadovoljan ocjenom, ima pravo pristupiti usmenom ispitu.

Od studenata se očekuje:

-              da redovito pohađaju nastavu (prisutnost preko 70 % je uvjet za potpis)

-              da na nastavu dođu potpuno pripremljeni i aktivno sudjeluju u raspravi

-              da izrade samostalni znanstveno-istraživački rad

1. Haraway, Donna J. When Species Meet. Minnesota UP, 2007.
2. Wolfe, Cary, ur. Zoontologies. The Question of the Animal. Minnesota UP, 2003.
3. Visković, Nikola. Kulturna zoologija : Što je životinja čovjeku i što je čovjek životinji. Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.
4. Singer, Peter. Oslobođenje životinja. Ibis grafika, Zagreb, 1998.
5. Visković, Nikola. „Stablo i čovjek.“ Socijalna ekologija, vol. 6, br. 4, 1997, str. 401-422.
6. Dunayer, Joan. Specizam, Dvostruka duga / Institut za etnologiju i folkloristiku, Čakovec/Zagreb, 2009.
7. Andrijašević, Marija. Zemlja bez sutona. Fraktura, Zagreb, 2021.
8. Atwood, Margaret. Gazela i kosac. Lumen, 2015.
9. Ballard, J. G. Potopljeni svijet. Novi Liber 2010.
10. Oliver, Mary. Slobodan zbor pjesama.
11. Auster, Paul. Timbuktu (1999.) – bilo koje izdanje
12. Calvino, Italo. Kozmikomike. Sysprint, 2001.

1. Visković, Nikola. Životinja i čovjek. Književni krug Split, Split, 1996.
2. Visković, Nikola. Stablo i čovjek. Prilog kulturnoj botanici. Antibarbarus, Zagreb, 2001.
3. Marjanić Suzana i Rosana Ratkovčić, ur. Mačkozbornik: od Bastet do Catwoman. Jesenski i Turk, Zagreb, 2022.
4. Coetzee, J. M. The Lives of Animals. Princeton UP, 2001.
5. Matek, Ljubica. „Pjesme o mačkama za djecu i odrasle: T. S. Eliot i pitanje identiteta.“ Libri et liberi, vol. 10, no. 1, 2021, str. 7-24. doi: 10.21066/carcl.libri.10.1.1
6. Matek, Ljubica. „Hoping against Hope: Visions of the Future in Byron’s 'Darkness.'” Language, Literature and Education, vol. 2, no. 2, 2023, str. 17-31.
7. Supek, Rudi. Ova jedina zemlja. Globus, Zagreb, 3. izdanje: 1989.
8. Carson, Rachel. Tiho proljeće (The Silent Spring, 1962., bilo koje izdanje)

Studentska anketa.