Generacija „Z” i suvremene sigurnosne ugroze Europe i Hrvatske

Sigurnost je jedno od najsloženijih područja djelovanja suvremenih država u kojem se suočavamo s mnogobrojnim opasnostima koje na različite načine utječu na razvoj države, suvremeni život pojedinca, zajednice i okoline. Iako je prestankom hladnog rata pojam sigurnosti rekonceptualiziran i postavljen je temelj novom konceptu sigurnosti koji je širi izvan samih vojno-političkih odgovora. Tome pridonose opasnosti kao što su klimatske promjene, migracije, epidemije zaraznih bolesti, terorizam, organizirani kriminal, cyber kriminal i trgovina drogom, prirodne i tehnološke nesreće i katastrofe koje zahtjevaju one politike i sigurnosne mehanizme koji će odgovoriti na takve izazove. Ratom u Ukrajini, narušenom europskom i globalnom sigurnosnom arhitekturom, političkom nestabilnošću u zemljama Zapadnog Balkana, paradigma sigurnosti  je ponovno promijenjena i vraćena na stare hladnoratovske postavke u kojem dominira vojno-politički odgovor kao odgovor na zaštitu nacionalne sigurnosti i suverenosti. Stoga, a uzimajući u obzir navedene ugroze, cilj kolegija je osposobiti studente kao pripadnike generacije „Z” da kritički i racionalno sagledavaju i ovladavaju  kategorijama iz fenomenologije nacionalne i europske sigurnosti. Cilj je također da isti kritički i analitički primjećuju i imaju „širu sliku” suvremenih ugroza koje utječu na ugrožavanje nacionalne sigurnosti, gubitka osječaja sigurnosti kod građana kako u hrvatskom, tako i u europskom kontekstu.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

• detektirati suvremene ugroze koje utječu na sigurnost Republike Hrvatske i Europske unije
• identificirati različite institute i mehanizme protiv dijakronije pojavnosti sigurnosnih ugroza prema Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji
• utvrditi utjecaj usvajanja nacionalnih strategija sigurnosti, aktualnih i relevantnih sigurnosnih okvira kao odgovor na sigurnosne ugroze
• suočavanje s suvremenim ugrozama koje oblikuju hrvatsku i politiku EU, a koje mogu utjecati na razvoj svijesti o nužnosti očuvanja demokracije  u vremenima sigurnosnih ugroza
• prepoznati one regionalne i globalne politike koje utječu na razvoj sigurnosnih ugroza
• kombinirati teorijska i praktična znanja o temeljnim načelima, sadržaju i zaštiti nacionalne sigurnosti na razini RH i Europske unije
• kritički promišljati o javnim politikama, mehanizmima političkog, pravnog i općedruštvenog djelovanja koji mogu utjecati na zaštitu nacionalne sigurnosti, opće sigurnosti građana, slobode i demokracije

• Uvodna razmatranja o samom kolegiju
• Nacionalna sigurnost – osnovni pojmovi, upravljanje sustavom nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj
• Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske i Europska sigurnosna strategija
• Suvremeni izazovi međunarodnoj sigurnosti
• Suvremene izazovi sigurnosti Republike Hrvatske
• Regionalne i globalne politike kao čimbenici destabilizacije sigurnosne arhitekture u hrvatskom i europskom kontekstu
• Institucije međunarodne sigurnosti
• Hrvatska i Europa u međunarodnoj sigurnosnoj arhitekturi
• Hrvatska – aktualne političko i geopolitičke teme
• Zaključna razmatranja

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu

Aktivnost u nastavi, Esej, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Ukupan zbroj bodova na svim aktivnostima kreće se od 0 do 100. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije (50% bodova koje donosi pojedini element ocjene) s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS ljestvicom ocjenjivanja:

Pohađanje i sudjelovanje na nastavi 20% (20 bodova)

Esej 60% (60 bodova)

Seminarski rad (izrada i prezentacija) 20% (20 bodova)

Bodovna ljestvica:

0,00 – 49,99 bodova: nedovoljan (1);

50,00 – 62,99 bodova: dovoljan (2);

63,00 – 74,99 bodova: dobar (3);

75,00 – 86,99 bodova: vrlo dobar (4);

87,00 – 100,00 bodova: odličan (5)

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS ljestvicom ocjenjivanja:

Pohađanje i sudjelovanje na nastavi 20% (20 bodova)

Esej 60% (60 bodova)

Seminarski rad (izrada i prezentacija) 20% (20 bodova)

Bodovna ljestvica:

0,00 – 49,99 bodova: nedovoljan (1);

50,00 – 62,99 bodova: dovoljan (2);

63,00 – 74,99 bodova: dobar (3);

75,00 – 86,99 bodova: vrlo dobar (4);

87,00 – 100,00 bodova: odličan (5)

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), sudjelovati u radu na satu. Redovito pohađanje nastave vrednuje se na temelju evidencija o sudjelovanju studenata na nastavi. Studenti su dužni i izraditi izložiti seminarski rad kojim će demonstrirati razumijevanje usvojenog sadržaja. Ispit.

Collins, A. (ur.) (2010). Suvremene sigurnosne studije, Zagreb: Centar za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Politička kultura

Dragović, Filip (2018). Sigurnost europskih granica i migracije, Naklada Jesenski i Turk

Dragović, Filip; Mamić, Krešimir i ostali (2019. Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u 21. stoljeću, Jesenski i Turk

Mikac, Robert ur. (2023). Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u 21. stoljeću, knjiga 2., Jesenski i Turk

Milardović, Anđelko (2024). Globalizacija i Europa na raskrižju – Europa od volje za moći do volje za ništa, I.E.G.S., Zagreb-Split, (odabrana poglavlja)

Paić, Žarko (2022). The Return of Totalitarianism – Ideology, Terror, and Total Control, Cham: Palgrave Macmillan, 2022.

Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, „N.N“, 73./2017.

Tatalović, Siniša; Malnar, Dario (2015). Sigurnosni aspekti izbjegličke krize; Zagreb: Političke analize, Vol.6, No. 23.

Vujačić, Sanja; Polović, Jadranka (2024). Geopolitika XXI stoljeća, Tim press, Zagreb.

Vukadinović, Radovan (2001). Međunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka, Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb

Zorko, Marta (2018). Geopolitika i teritorijalnost, Naklada Jesenski i Turk

Prezentacija predavanja

1. Dopunska literatura

Mihalinčić, Martina (2020). Suvremena sigurnost, novi rizici i razvoj preventivnih modela kriznog upravljanja u Republici Hrvatskoj, doktorska disertacija, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Dagen, Tomislav (2024). Jačanje vojnih kapaciteta i pristupanje vojnim savezima kao uvjet zaštite teritorijalnog integriteta i suverenosti. Anali Hrvatskog politološkog društva, 21 (1), 137-157. https://doi.org/10.20901/an.21.09

Jedinstvena sveučilišna studentska anketa.