Radikalne (političke) ideologije 21. stoljeća

Ulaskom u 21. stoljeće, svijet se iz bipolarizma, unipolarizma preoblikovao u multiopolarizam u kojem politike i politički akteri zajedno s ideologijama kreiraju javne politike i događanja koja neposredno utječu na život ljudi. Političke, gospodarske i društvene nestabilnosti diljem svijeta (ne)posredno u interakciji s suvremenim radikalnim političkim ideologijama utječu na oblikovanja društva, država, nacionalnu sigurnost, opći osjećaj sigurnosti kod građana i same odnose među ljudima, politikama i državama. Stoga, cilj je ovog kolegija upoznati studente s onim radikalnim, prvenstveno političkim ideologijama koje imaju važnu ulogu u našoj suvremenosti, s posebnim naglaskom na hrvatski, regionalni i europski značaj. Razumijevanje čimbenika koji utječu na pojavnost i razvoj radikalnih ideologija, posebno radikalnih političkih ideologija pomoći će studentima u razumijevanju političkih zbivanja i fenomena, kao i odnosa moći u društvu, a sve s ciljem shvaćanja važnosti očuvanja demokratskih načela kao onih bitnih načela za razvoj pojedinca, društva i države.

završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

• prepoznati društveni i politički kontekst, političke fenomene - istražiti čimbenike, politike, ulogu globalizacije, društvenih mreža, političkih kriza i svakodnevnih događanja koja utječu na pojavnost i razvoj radikalnih  ideologija – radikalnih političkih ideologija u 21. stoljeću
• identificirati različite institute i mehanizme protiv dijakronije pojavnosti radikalnih (političkih) ideologija u 21. stoljeću
• suočavanje s prošlošću, činjenicama djelovanja radikalnih (političkih) ideologija hrvatskog i europskog političkog prostora 20. stoljeća, a koji mogu i danas utjecati na razvoj svijesti o nužnosti očuvanja demokracije i demokratskih načela vladanja
• primjenjivati znanja o suvremenim (političkim) ideologijama praćenjem suvremenih medija
• kreirati prijedloge i hipoteze o uvjetima za stvaranje općeg društvenog i političkog ozračja u kojem će se moći oduprijeti radikalnim (političkim) ideologijama da preoblikuju demokratske tradicije i vrijednosti
• kritički promišljati o javnim politikama, mehanizmima političkog, pravnog i općedruštvenog djelovanja koji mogu utjecati na osjećaj gubitka slobode, demokracije uslijed pojavnosti i razvoja radikalnih (političkih) ideja

• Uvodna razmatranja o (političkim) ideologijama– definicije radikalizma i ekstremizma, obilježja, postupanja
• Hladnoratovske i posthladnoratovske političke ideologije – politike, akteri, posljedice, suočavanje s prošlošću
• Sigurnosne i ekonomske ugroze, geopolitičke i sigurnosne okolnosti 21. stoljeća i radikalne (političke) ideologije– pojavnost, uzroci, akteri globalnih i regionalnih politika, politike koje utječu na jačanje radikalnih političkih ideologija
• Hrvatska i Europa i izazovi pojavnosti radikalnih (političkih) ideologija
• Uloga medija kao mehanizma širenja radikalnih (političkih) ideologija
• Zaključna razmatranja

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu

Aktivnost u nastavi, Esej, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Ukupan zbroj bodova na svim aktivnostima kreće se od 0 do 100. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije (50% bodova koje donosi pojedini element ocjene) s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS ljestvicom ocjenjivanja:

Pohađanje i sudjelovanje na nastavi 20% (20 bodova)

Esej 60% (60 bodova)

Seminarski rad (izrada i prezentacija) 20% (20 bodova)

Bodovna ljestvica:

0,00 – 49,99 bodova: nedovoljan (1);

50,00 – 62,99 bodova: dovoljan (2);

63,00 – 74,99 bodova: dobar (3);

75,00 – 86,99 bodova: vrlo dobar (4);

87,00 – 100,00 bodova: odličan (5)

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), sudjelovati u radu na satu. Redovito pohađanje nastave vrednuje se na temelju evidencija o sudjelovanju studenata na nastavi. Studenti su dužni i izraditi izložiti seminarski rad kojim će demonstrirati razumijevanje usvojenog sadržaja. Ispit.

Blažević, Robert (2020). Legitimnost, vlast i ideologija, Tim press, (odabrana poglavlja)

Courtois, Stephane (2011). Komunizam i totalitarizam, Alfa, Zagreb, (odabrana poglavlja)

Freeden, M. (2006), Političke ideologije, Algoritam, Zagreb.

Milardović, Anđelko (2024). Globalizacija i Europa na raskrižju – Europa od volje za moći do volje za ništa, I.E.G.S., Zagreb-Split, (odabrana poglavlja)

Paić, Žarko (2022). The Return of Totalitarianism – Ideology, Terror, and Total Control, Cham: Palgrave Macmillan

Ravlić Slaven (2022). Političke ideologije. Zagreb: Plejada

Velički, D. (2010). Desni ekstremizam, radikalizam i zapadnoeuropska Nova desnica, Politička misao, god. 47, br. 2, 67-84

Vujačić, Sanja; Polović, Jadranka (2024). Geopolitika XXI stoljeća, Tim press, Zagreb

Vujić, Jure (2016). Radikalna misao : fenomenologija političkog radikalizma, Alfa, Zagreb

Prezentacija predavanja

Bruneteau, Bernard; Totalitarizmi, Politička kultura, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja)

Enyedi, Z. (2024). Illiberal conservatism, civilisationalist ethnocentrism, and paternalist populism in Orbán’s Hungary. Contemporary Politics, 30(4), 494-511. https://doi.org/10.1080/13569775.2023.2296742

Heywood, A (2018). Politika, četvrto izdanje, Mate, d.o.o. Zagreb

Kneuer, M. (2023). I Trends on Democratic Erosion: The Role Of Agency And Sequencing. International Political Science Abstracts, 73(6), 837-847. https://doi.org/10.1177/00208345231218076

Milardović, Anđelko; Populizam i globalizacija, Centar za politološka istraživanja, Zagreb, 2004. (odabrana poglavlja)

Piketty, Thomas (2020). Kapital i ideologija, Profil, Zagreb (odabrana poglavlja)

Jedinstvena sveučilišna studentska anketa.