Informacijski izvori i službe I

 

Naziv kolegija:
Informacijski izvori i službe I
Šifra ISVU:
59605
Šifra MOZVAG:
IZZ501
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Stanarević Katavić, Snježana
0
30
15
Zadravec, Tamara
15
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s informacijskom ulogom informacijskih ustanova te s odnosom prema korisnicima i javnosti općenito, i prema drugim informacijskim službama. Studenti se upoznaju  s oblicima i metodama rada informacijske službe, kako bi razumjeli ciljeve i organizaciju te službe danas, ali i njezin povijesni razvoj. Studenti trebaju ovladati: 

  • jednostavnijim tehnikama rješavanja informacijskih upita
  • umijećem komuniciranja s korisnicima i javnošću

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • definirati ulogu informacijske službe u knjižnici
  • postavljati i odgovarati na informacijske upite
  • ocijeniti relevantnost određenog referentnog ili drugog izvora za konkretan informacijski upit korisnika
  • komunicirati s korisnicima i s javnošću

Sadržaj predmeta:

Informacijska djelatnost u informacijskim ustanovama općenito i informacijska djelatnost u mrežnom okruženju; razvoj informacijskih službi u informacijskim ustanovama i mrežnom okruženju; najvažnija teorijska pitanja i problemi. Odnos prema korisnicima; uloga informacijskog stručnjaka (knjižničara, arhvista, muzeologa, analitičara informacija, informacijskog posrednika).

Izvori informacija  u informacijskim ustanovama i upućivanje  u njihovo korištenje. Izgradnja i organizacija referentne zbirke; bibliografije, enciklopedije, leksikoni, i dr. referentna građa; osnovna obilježja i kriteriji za vrednovanje. Ručna i računalna pretraživanja bibliografskih i ostalih izvora informacija; usluge tekućih upozorenja, retrospektivna pretraživanja; online službe, korištenje OPAC-a i WebPAC-a, baze podataka na CD-ROM-u i Internetu. Informacijski izvori i usluge za korisnike s posebnim potrebama.

Na vježbama se provode informacijska pretraživanja uporabom tiskanih kazala, s pomoću mrežnih pretraživača i u dostupnim bazama podataka, te bilježe postupci, problemi i iznose uočene prednosti i nedostatci.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanja slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava definirati ulogu informacijske službe u knjižnici aktivno pohađanje predavanja, 2 kolokvija/pismeni završni ispit, usmeni završni ispit
predavanja slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava postavljati i odgovarati na informacijske upite aktivno pohađanje predavanja, 2 kolokvija/pismeni završni ispit, usmeni završni ispit
seminari, grupni rad seminarsko raspravište, prezentacija, samostalna uporaba literature ocijeniti relevantnost određenog referentnog ili drugog izvora za konkretan informacijski upit korisnika aktivno pohađanje seminara, seminarski rad (pisani rad i prezentacija)
WebCT, vježbe u računalnoj učionici sustavno opažanje, rješavanje problema, aktivno sudjelovanje komunicirati s korisnicima i s javnošću zadaća iz vježbi i zadaci na vježbama

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Zadaće

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 2,1 60%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,9 25%
Zadaće 0,5 15%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. 

Po elementima vrednovanja student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: prvi kolokvij: 60 bodova, drugi kolokvij = 60 bodova, seminarski rad = 40 bodova, prezentacija = 10 bodova, zadaća iz vježbi = 30 bodova. 

Dva kolokvija obuhvaćaju gradivo predavanja i vježbi. Pravo izlaska na drugi kolokvij imaju studenti koji su na prvom kolokviju ostvarili minimum od 33 boda (55%). Pismeni završni ispit koji donosi ukupno 120 bodova pišu studenti koji tijekom semestra nisu ostvarili miminum bodova na kolokvijima ili kolokvijima nisu pristupili. Na pismenom završnom ispitu potrebno je ostvariti minimum 66 bodova (55%). Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 10 bodova (5% od ukupne ocjene).

Seminarski rad nosi 40 bodova. U seminarskom se radu vrednuju sljedeći elementi: stručna kakvoća radnje = 10 bodova, problemska usmjerenost = 10 bodova, uporaba literature i kritičnost = 10 bodova, formalno oblikovanje radnje, izrada sažetka i ključnih riječi = 5 bodova, stilska dotjeranost radnje = 5 bodova.

Prezentacija nosi 10 bodova, a vrednuju se sljedeći elementi: sadržajna pokrivenost teme i kritičnost =  4 boda, uporaba literature i adekvatnih primjera = 3 boda, poticanje rasprave (reakcije publike, uključenost publike i dr.) = 1 bod, struktura prezentacije (uvod, razrada, zaključak) = 1 bod, jezično-stilske karakteristike (sintaksa, gramatika i pravopis) = 1 bod.

U okviru vježbi rade se dvije zadaće od kojih svaka nosi 15 bodova, što ukupno čini  30 bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis u slučaju ispunjavanja tri preduvjeta: (1) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati; (2) tijekom nastave pripremio je i održao seminarsko izlaganje; (3) predao je sve zadaće iz vježbi .

 

 

Obavezna literatura:

  1. Katz, William A. Introduction to reference work. 8. izd.- Singapore: McGraw-Hill, Inc., 2002. Sv. 1. Basic information sources; Sv. 2. Reference services and reference processes.   (Library Science Series) – 6th ed. iz 1992.
  2. Public relations. // ALA World Encyclopedia of Library and Information Services. 2nd ed. Chicago: American Library Associa­tion, 1989.
  3. Pantry, S. ; P. Griffits. Creating a successful e-information service. Lodon : Facet, 2002.
  4. Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Rijeka : Naklada Benja, 1995. (Drugo, dopunjeno izdanje je u pripremi) Od 1. do 5. poglavlja.

Dopunska literatura:

  1. The ALA Glosary of library and information science. / ed. by H. Young. Chicago : American LibraryAssociation, 1983.
  2. International encyclopedia of information and library science. / ed. John Feather; Paul Sturges. London. New York : Routledge, 1997. Preface.
  3. ISO 5127/1: Documentation and information: Vocabulary.- Part 1: Basic concepts. 1st ed. 1983-12-15.
  4. Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Virtualna učionica. http://www.nsk.hr/usluge/edukacija_korisnika/virtualna-ucionica/index.html
  5. Poulter, A. ; D. McMenemy. Delivering Digital services: a handbook for public libraries and learning centres. London : Facet, 2004.
  6. Reference and information services: an introduction. / ed. Richard E. Bopp; Linda C. Smith. Englewood, Colo. : Libraries Unlimited, 1991. (Library Science Text Series)
  7. Roberts, A.F., Blandy, S.G. Library Instruction for Librarians.  2nd rev. ed. Littleton, Colo. : Libraries Unlimited, 1989.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnici posebno za predavanja, posebno za vježbe.

Ostale informacije: