| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet | 1.g. |
ljetni |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Brunčić, Dubravka | 4 |
0 |
2 |
Cilj je kolegija raščlamba diskurzivnih strategija oblikovanja i reprezentacije rodnih identiteta u književnim tekstovima, razmatranje utjecaja roda na oblikovanje sjećanja i pamćenja te istraživanje uloge književnosti u oblikovanju individualnoga i kolektivnog pamćenja.
Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:
Studenti će se upoznati s teorijama roda i književnim studijima pamćenja. Stečena književnoteorijska znanja primijenit će se u analizi književnih tekstova. Istražit će se reprezentacije ženskoga i muškog sjećanja te pamćenja ženskih i muških osobnosti u književnosti. Razmotrit će se također utjecaj različitih memorijskih pripovijesti (individualnih, obiteljskih, nacionalnih itd.) na oblikovanje ženskih i muških identiteta.
predavanja
| Nastavna aktivnost | Aktivnost studenta | Ishod učenja | Metoda procjene |
| predavanje grupna rasprava |
slušanje predavanja, čitanje, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, rasprava | analizirati različite diskurzivne strategije oblikovanja i reprezentacije rodnih identiteta u književnim tekstovima | usmeni ispit |
| seminarsko izlaganje samostalni zadatci mentorski rad |
čitanje, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, izrada i prezentacija seminarskoga rada | interpretirati reprezentiranje strategija sjećanja i pamćenja u književnim tekstovima | seminarski rad samostalno istraživanje |
| seminarsko izlaganje grupna rasprava zadatak čitanja i analize primjera samostalni zadatci mentorski rad |
postavljanje i rješavanje problema, rasprava, izrada seminarskoga rada, sustavno opažanje, samostalna uporaba literature | uspoređivati oblikovanje memorijskih pripovijesti u različitim književnim tekstovima | seminarski rad samostalno istraživanje |
| seminarsko izlaganje diskusija |
izrada i prezentacija seminarskoga rada, rasprava, sustavno opažanje i zaključivanje | izgraditi pozitivan stav prema idejama rodne ravnopravnosti | seminarski rad usmeni ispit |
Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,3 | 10% |
| Pohađanje nastave | 0 | 0% |
| Seminarski rad | 1,2 | 40% |
| Usmeni ispit | 1,5 | 50% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz usmenoga ispita i seminarskoga rada (50% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita, 40% iz seminarskoga rada) te aktivnost na nastavi (10% konačne ocjene).
Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.
Erll, Astrid i Ansgar Nünning, ur. (2008). Cultural Memory Studies. Berlin – New York: Walter de Gruyter.
Erll, Astrid (2011). Memory in Culture. Basingstoke – New York: Palgrave Macmillan.
Lindsey, Linda L. (2016). Gender Roles: A Sociological Perspective. New York – London: Routledge
Adamović, Mirjana (2011). Žene i društvena moć. Zagreb: Plejada – Institut za društvena istraživanja.
Alexander, Jeffrey C. et. al., ur. (2004). Cultural Trauma and Collective Identity. Berkeley: University of California Press.
Altınay, Ayşe Gül i Andrea Pető, ur. (2016). Gendered Wars, Gendered Memories. London –New York: Routledge.
Altınay, Ayşe Gül, María José Contreras, Marianne Hirsch et. al. (ur.). Women Mobilizing
Memory. New York: Columbia University Press.
Assmann, Aleida (2002). Rad na nacionalnom pamćenju. Beograd: Čigoja štampa.
Assmann, Aleida (2011). Duga senka prošlosti. Beograd: Čigoja štampa.
Assmann, Aleida (2018). Oblici zaborava. Beograd: Čigoja štampa.
Assmann, Jan (2005). Kulturno pamćenje. Zenica: Vrijeme.
Badurina, Natka (2023). Strah od pamćenja: književnost i sjeverni Jadran na ruševinama dvadesetog stoljeća. Zagreb: Disput.
Basseler, Michael i Dorothee Birke (2022). "Mimesis of Remembering". Journal of Literary Theory, 16, 2, str. 213–238. Internet (https://doi.org/10.1515/jlt-2022-2023).
Bećirbašić, Belma (2011). Tijelo, ženskost i moć. Zagreb – Sarajevo: Synopsis.
Beynon, John (2002). "What is Masculinity?", u: Masculinities And Culture, Buckingham, Open University Press,, str. 1–25.
Butler, Judith (1993). Bodies that matter, on the discursive limits of "sex". New York – London: Routledge.
Butler, Judith (2000). Nevolje s rodom. Zagreb: Ženska infoteka.
Butler, Judith (2004). Undoing Gender. New York – London: Routledge.
Brkljačić, Maja i Sandra Prlenda, prir. (2006) Kultura pamćenja i historija. Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga.
Connell, Raewyn W. (2005). Masculinities. Berkeley: University of California Press.
Connerton, Paul (2004). Kako se društva sjećaju. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
Čale-Feldman, Lada i Ana Tomljenović (2012). Uvod u feminističku književnu kritiku. Zagreb: Leykam international.
Durić, Dejan (2018). Između književnosti i pamćenja: prisjećanje zaboravljenoga. Rijeka: Filozofski fakultet.
Elliott, Karla (2016). "Caring Masculinities: Theorizing an Emerging Concept". Men and Masculinities, vol. 19(3), str. 240–259.
Felman, Shoshana i Dori Laub (1992). Testimony. New York – London: Routledge.
Fivush, Robyn i Catherine A. Haden, ur. (2013). Autobiographical Memory and the Construction of a Narrative Self. New York – London: Psychology Press.
Gottzén, Lucas Ulf Mellström i Tamara Shefer, ur. (2020). Routledge International Handbook
of Masculinity Studies. New York – London: Routledge.
Hirsch, Marianne (2012). The Generation of Postmemory. New York: Columbia University Press.
Illouz, Eva (2012). Zašto ljubav boli: emocionalni atlas 21. stoljeća. Zagreb: Planetopija.
LaCapra, Dominick (1998). History and Memory after Auschwitz. Ithaca – London: Cornell University Press.
Lachmann, Renate (2002). Phantasia, Memoria, Rhetorica. Zagreb: Matica hrvatska.
Lanser, Susan Sniader (1986). "Toward a Feminist Narratology". Narrative Poetics, vol. 20, br. 3, str. 341–363.
Lanser, Susan Sniader (1992). Fictions of Authority: women writers and narrative voice. Ithaca – London: Cornell University Press
Lindsey, Linda L. (2016). Gender Roles: A Sociological Perspective. New York – London: Routledge.
Margalit, Avishai (2004). The Ethics of Memory. Cambridge – London: Harvard University Press.
Moi, Toril (2007).. Seksualna/tekstualna politika. Zagreb: AGM.
Pateman, Carole (1998). Ženski nered. Zagreb: Ženska infoteka.
Pateman, Carole (2000). Spolni ugovor. Zagreb: Ženska infoteka.
Radstone, Susannah i Bill Schwarz, ur. (2010). Memory: histories, theories, debates. New York: Fordham University Press.
Rothberg, Michael (2009). Multidirectional Memory. Stanford: Stanford University Press.
Scott, Joan Wallach (2003). Rod i politika povijesti. Zagreb: Ženska infoteka.
Velčić, Mirna (1991). Otisak priče. Zagreb: August Cesarec.
Vidmar Horvat, Ksenija (2017). Imaginarna majka. Zagreb: Sandorf.
Wagoner, Brady (2018). Handbook of Culture and Memory. Oxford: Oxford University Press.
Walby, Sylvia (2005). Rodne preobrazbe. Zagreb: Ženska infoteka.
Weinrich, Harald (2007). Leta. Zagreb: Algoritam.
Whitehead, Anne (2009). Memory. London – New York: Routledge.
Yuval-Davis, Nira (2004). Rod i nacija. Zagreb: Ženska infoteka.
Yuval-Davis, Nira (2011). The Politics of Belonging. Los Angeles – London: Sage.
Anketa, razgovor.