Organizacija znanstvenih događanja

 

Naziv kolegija:
Organizacija znanstvenih događanja
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Jezikoslovlje
2.g.
ljetni
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mikić Čolić, Ana
3
0
4

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je ovoga predmeta upoznati studente s vrstama znanstvenih događanja (simpoziji, konferencije, skupovi, tribine, okrugli stolovi, popularnoznanstvena događanja) te fazama njihove pripreme i organizacije.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • odabrati prikladnu vrstu znanstvenog događanja s obzirom na znanstvene potrebe
  • predvidjeti faze pripreme i organizacije znanstvenog događanja
  • valorizirati znanstveno događanje
  • kreirati vlastiti plan organizacije znanstvenog događanja

Sadržaj predmeta:

Vrste znanstvenih događanja, osnove organizacije znanstvenih i popularnoznanstvenih događanja. Planiranje i procjena znanstvenih događanja. Izrada plana organizacije znanstvenog događanja.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, mentorski rad, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4. Metoda procjene
predavanje, videoprikazi, seminari, studije slučaja, zadaci slušanje izlaganja, rad na zadacima odabrati prikladnu vrstu znanstvenog događanja s obzirom na znanstvene potrebe samostalni zadaci
predavanje, videoprikazi, seminari, studije slučaja, zadaci slušanje izlaganja, rad na zadacima predvidjeti faze pripreme i organizacije znanstvenog događanja samostalni zadaci
predavanje, videoprikazi, seminari, studije slučaja, zadaci slušanje izlaganja, rad na zadacima valorizirati znanstveno događanje samostalni zadaci
predavanje, mentorski rad/konzultativna nastava slušanje izlaganja, izrada vlastitog plana znanstvenog događanja kreirati vlastiti plan organizacije znanstvenog događanja plan organizacije znanstvenog događanja

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,175 0%
Seminarski rad 1,825 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studenti ostvaruju ocjenske bodove redovitim pohađanjem nastave (uz dosljedno rješavanje samostalnih zadataka) te izradom vlastitog plana organizacije znanstvenog događanja. Umjesto završnog ispita student predaje 1) rješenja samostalnih zadataka (30 ocjenskih bodova ili 30% ocjene) te 2) vlastiti plan organizacije znanstvenog događanja (70 ocjenskih bodova ili 70% ocjene). Prethodno navedeno sumarno čini konačnu ocjenu (100 ocjenskih bodova ili 100% ocjene). Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 61 ocjenski bod ili 61% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 61%–70% = dovoljan (2), 71%–80% = dobar (3), 81%–90% = vrlo dobar (4), 91%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Studenti ostvaruju ocjenske bodove redovitim pohađanjem nastave (uz dosljedno rješavanje samostalnih zadataka) te izradom vlastitog plana organizacije znanstvenog događanja. Umjesto završnog ispita student predaje 1) rješenja samostalnih zadataka (30 ocjenskih bodova ili 30% ocjene) te 2) vlastiti plan organizacije znanstvenog događanja (70 ocjenskih bodova ili 70% ocjene). Prethodno navedeno sumarno čini konačnu ocjenu (100 ocjenskih bodova ili 100% ocjene). Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 61 ocjenski bod ili 61% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 61%–70% = dovoljan (2), 71%–80% = dobar (3), 81%–90% = vrlo dobar (4), 91%–100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Uz redovno pohađanje nastave (min. 70 %) studenti su dužni izraditi i predati vlastiti plan organizacije znanstvenog događanja.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Gideon Rivlin, Guide to Organizing an International Scientific Conference, Karger, 1995.

Dopunska literatura:

  1. Ante Simonić, Znanost: najveća avantura i izazov ljudskog roda, Rijeka, 1999

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Povratne informacije studenata tijekom nastave, konzultacije, evaluacija nastave.

Ostale informacije: