Jezik i obrazovanje

Temeljni je cilj predmeta razviti razumijevanje studenata za ulogu i značaj jezika u obrazovanju. Studenti će se upoznati s aspektima jezika u obrazovanju koji se odnose na jezičnu politiku (jezik školovanja, učenje stranih jezika), učenje materinskoga jezika (službeni jezik, manjinski i migrantski jezici), kao i odnos jezika i stjecanja  te vrednovanja znanja. Posebna će pozornost biti dana navedenim pitanjima u kontekstu odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• navesti područja istraživanja obrazovne lingvistike te metode kojima se koriste

• objasniti odnos jezika i stjecanja te vrednovanja znanja
• utvrditi jezične elemente koji utječu na razvoj pismenosti u užem smislu
• protumačiti odnos jezika i razvoja pismenosti u širem smislu
• usporediti različite modele obrazovanja s obzirom na jezik obrazovanja
• raščlaniti odnos standardnoga jezika i nestandardnih idioma u nastavi materinskog jezika
• objasniti različite modele učenja i pristupa poučavanju stranoga jezika

1. Uvod: terminologija, kratka povijest istraživanja odnosa jezika i obrazovanja, obrazovna lingvistika kao grana primijenjene lingvistike ili zasebno interdisciplinarno područje
2. Jezik i znanje: kognitivni procesi vezani uz ovladavanje jezikom; stjecanje znanja i jezik; vrednovanje znanja i jezik
3. Jezik i pismenosti: pismenost u širem i užem smislu; jezik kao temelj pismenosti; jezik i čitalačka pismenost; razvoj jezične/čitalačke pismenosti; opismenjavanje na materinskom i drugom jeziku; jezik i druge disciplinarne pismenosti
4. Jezična politika u obrazovanju: jezici obrazovanja i jezici u obrazovanju, hrvatski kao jezik školovanja, obrazovanje na manjinskim jezicima
5. Učenje materinskoga jezika u obrazovnom sustavu: ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom, nestandardni idiomi u obrazovnom sustavu; jezični identitet učenika; jezični identitet učitelja
6. Strani jezik u obrazovanju: povijesni pregled učenja stranih jezika u Hrvatskoj, modeli učenja stranih jezika; pristupi poučavanju stranih jezika; višejezičnost i obrazovni sustav; stavovi o jeziku.

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad

pismeno

Vrednuje se studentovo aktivno sudjelovanje u nastavi, priprema i izlaganje seminarskoga rada te napisan i predan seminarski rad.

Obaveze studenta: aktivno sudjelovanje u nastavi, priprema i izlaganje seminarskoga rada. Seminarski rad obuhvaća pregled relevantne i recentne literature o odabranoj temi ili prikaz samostalno provedenoga  istraživanja iz područja predmeta.

1. Spolsky, Bernard, Francis M. Hult, eds. 2007. The Handbook of Educational Linguistics. Blackwell Publishing.
2. Bigelow, Martha, Johana Ennser Kannanen (ur.). 2015. The Routledge Handbook of Educational Linguistics. New York –London: Routledge Taylor and Francis Group.
3. Hornberger, Nancy H. (ur.) 2008. Encyclopedia of Language and Education. Springer.
4. Turza-Bogdan, Tamara i Lidija Cvikić (2022). Dijete, jezik, pismenosti: jezični temelji pismenosti i njihov razvoj u odgojno-obrazovnom kontekstu. Zagreb: Učiteljski fakultet. (u tisku).
5. Common European Framework of Reference for Languages: Companion volume (2020). European Commission.
6. Schleppegrell, Mary. 2004. Language of schooling: a functional linguistic perspective. Routledge.

1. Berkhout, Sarie J. i Willy Wielemans1999. Toward Understanding Education Policy: An Integrative Approach. Educational Policy. 13(3): 402-420.
2. Cvikić, Lidija. 2016. „Hrvatski kao ini jezik u obrazovnom sustavu“. U: Hrvatski kao ini jezik – odabrane teme, Lidija Cvikić. 103-153. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.
3. Cvikić, Lidija, Katarina Aladrović Slovaček i Boško Bekavac. 2014. „Uporaba računalnolingvističkih alata u istraživanjima obrazovne lingvistike na primjeru romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića“. U: Šegrt Hlapića od čudnovatog do čudesnog, Berislav Majhut, Smiljana Narančić Kovač i Sanja Lovrić (ur.), 269-282. Zagreb-Slavonski Brod: Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti i ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod.
4. Cvikić, Lidija, Jasna Novak Milić i Katarina Aladrović Slovaček. 2015. „The role of formal language instruction in maintenance of heritage language: The case of the Croatian language“. U: Advances in Understanding Multilingualism: a Global Perspective. Ur. Sambor Grucza, Magdalena Olpinska-Szkielko i Piotr Romanowski, 43-59. Frankfurt am Main: Peter Lang GmbH.
5. Edwards, John (2009). Language Diversity in the Classroom. Bristol: Multilingual Matters.
6. Gorter, Durk & Jasone Cenoz. 2017.  Language education policy and multilingual assessment, Language and Education, 31:3, 231-248
7. Halliday, Michael A. K. 2007. Language and Education. Collected Works of M. A. K.Halliday, vol.9 (Webster, J.J., ed.) London: Continuum.
8. Hornberger, Nancy H. i Sandra Lee McKay (eds.). 2010. Sociolinguistics and Language Education. Bristol: Multilingual Matters.
9. Ivanič, Roz. 2004. Discourses of Writing and Learning to Write, Language and Education, 18:3, 220-245
10. Ricento, Thomas (ur). 2009. An Introduction to Language Policy: Theory and Method. Blackwell Publishing.
11. Wright, Tony (2005). Classroom Management in Language Education. Houndmills: Palgrave Macmillan.
12. Izvješća o provedbi PISA istraživanja (https://www.oecd.org/pisa/)

Za trajanja predmeta provode se individualni razgovori voditelja studija s doktorandima, zajednički sastanci studenata s nastavnicima te samovrednovanje studenata. Po završetku predmeta, doktorandi će procijeniti kvalitetu i uspješnost izvedbe programa ispunjavanjem evaluacijskoga anketnoga upitnika.