Kognitivna gramatika i padežni sustav

Cilj je predmeta sustavno upoznati studente s različitim tradicijskofilološkim i suvremenolingvističkim polazištima na kojima je utemeljeno današnje proučavanje morfoloških padeža u sustavima flektivnih jezika, uputiti ih u različite teorijsko-metodološke aspekte suvremenih formalno i funkcionalno utemeljenih analiza navedene gramatičke kategorije te im približiti kognitivni uvid u padežni sustav hrvatskog standardnog jezika.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• klasificirati različite tradicijske i suvremene pristupe u proučavanju padeža s obzirom na kronologiju njihova pojavljivanja
• usporediti raznovrsne tradicijske i suvremene teorijske pristupe padežnoj problematici
• upotrijebiti primjeren teorijsko-metodološki aparat za analizu padežne problematike u hrvatskome jeziku i standardnim jezicima nastalim na štokavskoj osnovici
• prezentirati vlastite zaključke vezane uz padežnu problematiku na temelju teorijskog znanja i samostalno provedene analize
• valorizirati suprotstavljene argumente vezane uz padežnu problematiku s obzirom na njihovu teorijsku i metodološku utemeljenost i potkrijepljenost
• valorizirati relevantnost znanstvenih podataka

Predmet uvodi studente u složenu problematiku opisa morfoloških padeža u flektivnim jezicima kroz: 1) sustavan pregled različitih načina proučavanja navedene gramatičke kategorije od poznatih početaka lingvističke misli do danas; 2) analize i usporedbe različitih, često i vrlo oprečnih, definicija te kategorije u suvremenim teorijsko-metodološkim pristupima formalnog i funkcionalnog predznaka te 3) konkretnu primjenu suvremenih kognitivno utemeljenih postavki u gramatičkome opisu i analizi padežnoga sustava hrvatskoga jezika.

Tematsku okosnicu predmeta stoga čine sljedeće cjeline:

1. proučavanje kategorije padeža kroz povijest (indijska gramatička tradicija, gramatičari antičke Grčke i Rima, arapska tradicija, srednjovjekovni gramatičari i njihova povezanost sa suvremenim teorijskim konceptima)
2. proučavanje kategorije padeža u 20. stoljeću (europski strukturalizam, američki strukturalizam, transformacijsko-generativna gramatika, teorija dubinskih padeža, lokalistički koncepti u formalnim i funkcionalnim pristupima gramatičkom opisu, kognitivna gramatika)
3. analiza i opis prostorno utemeljenih značenja kosih padeža u hrvatskome jeziku u svjetlu kognitivnogramatičkih postavki (genitiv i shematični koncept ishodišta, dativ i shematični koncept usmjerenosti, akuzativ i shematični koncept cilja, lokativ i shematični koncept smještenosti, instrumental i shematični koncept paralelizma); odnos kognitivno utemeljenoga opisa kategorije padeža prema nekim relevantnim psihološkim i neurološkim spoznajama (geštaltizam u psihologiji, teorija mentalnih mapa u neurologiji).

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena seminarskoga rada i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 50 % konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 50 % ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz obaju elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60 % ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Obveze studenata

Pohađanje nastave, seminarski rad, pismeni ispit.

1. Blake, Barry J., Case, Cambridge University Press, Cambridge, 1994.
2. Butt, Miriam, Theories of Case, Cambridge University Press, Cambridge, 2006.
3. Belaj, Branimir, Goran Tanacković Faletar, Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika, knjiga prva: Imenska sintagma i sintaksa padeža, Disput, Zagreb, 2014.

1. Fillmore, Charles, The Case for Case, u: E. Bach, R. Harms (ur.), Universals in Linguistic Theory, Holt, Rinehart and Winston, New York, 1968, str. 1–88.
2. Janda, Laura A., A Geography of Case Semantics: The Czech Dative and the Russian Instrumental, Mouton de Gruyter, Berlin – New York, 1993.
3. Dąbrowska, Eva, Cognitive semantics and the Polish Dative, Mouton de Gruyter, Berlin – New York, 1997.
4. Palić, Ismail, Dativ u bosanskome jeziku, Naučna biblioteka "Slovo", Sarajevo, 2010.
5. Belaj, Branimir, Goran Tanacković Faletar: „Space, Conceptualization and Case Meaning: A Cognitive Account of the dative in Croatian“, Cognitive Linguistics between Universality and Variation, M. Brdar, I. Raffaelli, M. Žic Fuchs (eds.), Cambrige Scholars Publishing, Newcastle upon Tyne, 2012.

Završna studentska anketa