Gramatika i jezični razvoj

 

Naziv kolegija:
Gramatika i jezični razvoj
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Jezikoslovlje
1.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pon, Leonard
4
2
4

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta u prvom redu upoznavanje s mjestom gramatike u komunikacijskoj kompetenciji te njezinom ulogom u međuljudskoj jezičnoj komunikaciji, a zatim i upoznavanje s morfološkim i sintaktičkim razvojem u procesu ovladavanja njemačkim jezikom radi stjecanja znanja i vještina za osmišljavanje i provedbu vlastitog istraživanja bez obzira na radni jezik studenta.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • usporediti sličnosti i razlike statusa gramatike u različitim modelima komunikacijske kompetencije
  • oblikovati zaključke o načinu ovladavanja odabranog aspekta gramatike utemeljene na dostupnoj literaturi
  • kritički prosuditi prednosti i nedostatke metodologije s obzirom na postavljeni cilj istraživanja
  • osmisliti istraživačka pitanja i hipoteze u vezi s ovladavanjem odabranog aspekta gramatike
  • odabrati odgovarajući instrument za prikupljanje podataka u vezi s ovladavanjem odabranog aspekta gramatike
  • odabrati odgovarajući korpus usmene ili pismene jezične proizvodnje za potrebe vlastitog istraživanja
  • primjenjivati etička načela u radu sa sudionicima istraživanja
  • prikazati vlastito istraživanje u pisanom obliku

Sadržaj predmeta:

Gramatika i komunikacija: mjesto gramatike u modelima jezične komunikacijske kompetencije te odnos gramatike i razvoja sposobnosti usmenog i pismenog izražavanja. Gramatika u kontekstu teorija usvajanja drugog i stranog jezika. Gramatika i jezični razvoj pojedinca te čimbenici koji utječu na taj razvoj. Redoslijed ovladavanja gramatičkim strukturama. Kritički pregled odabranih studija o morfološkom i sintaktičkom razvoju u procesu ovladavanja njemačkim jezikom – pitanje roda, padeža i deklinacije, inverzija, zavisna rečenica itd. – s osobitim osvrtom na metodologiju istraživanja.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, vježbe, mentorski rad, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje, vježbe aktivno slušanje, rasprava usporediti sličnosti i razlike statusa gramatike u različitim modelima komunikacijske kompetencije seminarski rad
predavanje, vježbe aktivno slušanje, sudjelovanje u raspravi i rješavanje zadataka oblikovati zaključke o načinu ovladavanja odabranog aspekta gramatike utemeljene na dostupnoj literaturi seminarski rad
radionica, organizacija samostalnog rada studenata sudjelovanje u raspravi i rješavanje zadataka, analiza metodologije istraživanja suprotstavljanjem postavljenog cilja, istraživačkih pitanja, hipoteza, sudionika i instrumenata kritički prosuditi prednosti i nedostatke metodologije s obzirom na postavljeni cilj istraživanja seminarski rad
predavanje, organizacija samostalnog rada studenata aktivno slušanje, sudjelovanje u raspravi i rješavanje zadataka, samostalni rad studenata osmisliti istraživačka pitanja i hipoteze u vezi s ovladavanjem odabranog aspekta gramatike seminarski rad
predavanje, organizacija samostalnog rada studenata aktivno slušanje, sudjelovanje u raspravi i rješavanje zadataka, samostalni rad studenata odabrati odgovarajući instrument za prikupljanje podataka u vezi s ovladavanjem odabranog aspekta gramatike seminarski rad
predavanje, vježbe, organizacija samostalnog rada studenata aktivno slušanje, sudjelovanje u raspravi i rješavanje zadataka, samostalni rad studenata odabrati odgovarajući korpus usmene ili pismene jezične proizvodnje za potrebe vlastitog istraživanja seminarski rad
organizacija samostalnog rada studenata, mentorski rad samostalni rad studenata, konzultacije primjenjivati etička načela u radu sa sudionicima istraživanja seminarski rad
organizacija samostalnog rada studenata, mentorski rad samostalni rad studenata, konzultacije prikazati vlastito istraživanje u pisanom obliku seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Istraživanje 0,75 0%
Pohađanje nastave 0,25 0%
Seminarski rad 1,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Ocjenjuje se pisani seminarski rad.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ocjenjuje se pisani seminarski rad.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata

Pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, te izrada seminarskog rada.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Bagarić Medve, Vesna (2012). Komunikacijska kompetencija. Uvod u teorijske, empirijske i primijenjene aspekte komunikacijske kompetencije u stranome jeziku. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. (poglavlje „Struktura komunikacijske kompetencije“, str. 53-137).
  2. Council of Europe (2020). Common European Framework of Reference for Languages: learning, teaching, assessment. Companion volume. Strasbourg: Council of Europe Publishing.
  3. Diehl, Erika; Christen, Helen; Leuenberger, Sandra; Pelvat, Isabelle; Studer, Thérèse (ur.) (2000). Grammatikunterricht. Alles für der Katz? Untersuchungen zum Zweitspracherwerb Deutsch. Tübingen: Niemeyer. (odabrana poglavlja)
  4. Grießhaber, Wilhelm (2013). Spracherwerbsprozesse in Erst- und Zweitsprache. Eine Einführung. 2. izdanje. Duisburg: Universitätsverlag Rhein-Ruhr. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

  1. Aguado, Karin (2012). „Progression, Erwerbssequenzen und Chunks. Zur Lehr- und Lernbarkeit von Grammatik im Fremdsprachenunterricht“. AkDaF Rundbrief 64, 7-22.
  2. Ballestracci, Sabrina (2010). „Der Erwerb von Verbzweitsätzen mit Subjekt im Mittelfeld bei italophonen DaF-Studierenden. Erwerbsphasen, Lernschwierigkeiten und didaktische Implikationen“. Linguistik Online 41.1, 25-39.
  3. Baten, Kristof (2010). „Die Erwerbssequenzhypothese: Theorie und Praxis des Kasuserwerbs“. Deutsche Sprache 1/2010, 43-69.
  4. Bordag, Denisa; Magdalena Sieradz (2012). „Erwerb von Perfekt und Passiv bei DaF-Lernern: Eine Korpusstudie“. gfl-journal, No. 1/2012.
  5. Dastenaei, Rana Raeisi; Tehrani, Azar Forghani; Siegmund, Maxi (2021). „'Er hat sich in dem Mädchen verliebt!': Kasusfehler iranischer DaF-Studierender“.gfl-journal 3/2021, 81-100.
  6. Grilli, Marina (2021). „The Influence of English in the German Learning Process: Transfer, Interference and Conflict“. gfl-journal 3/2021, 58-80.
  7. Housen, Alex; Pierrard, Michel (ur.) (2005). Investigations in Instructed Second Language Acquisition. Berlin, New York: Mouton de Gruyter. (odabrana poglavlja)
  8. Keglević, Ana; Pon, Leonard (2019). „Zum Genuserwerb kroatischer DaF-Lernender“. Cimer, Sanja; Jug, Stephanie; Keglević, Ana; Novak, Sonja (ur.). Slawisch-deutsche Begegnungen in Literatur, Sprache und Kultur 2017. Hamburg: Verlag Dr. Kovač, 103-116.
  9. Krumm, H.-J. er al. (2010): Deutsch als Fremd- und Zweitsprache. [1. Halbband]. Berlin/New York: de Gruyter. (odabrana poglavlja)
  10. Mai, Elisa; Bordag, Denisa (2016). „Die syntaktische Kompetenz von DaF-Lernern im Kindes- und Erwachsenenalter auf A1-Niveau: Eine empirische Untersuchung mit spanisch-sprachigen Muttersprachlern“. gfl-journal 2/2016, 1-24.
  11. Mitchell, Rosamond; Myles, Florence; Marsden, Emma (2019). Second Language Learning Theories. (4. izdanje). New York, London: Routledge. (odabrana poglavlja)
  12. Montanari, Elke (2014). „Grammatical gender in the discourse of multilingual children’s acquisition of German“. Linguistik Online 64.2, 57-68.
  13. Pon, Leonard; Aleksa Varga, Melita (2017). „Nebensätze in freien schriftlichen Produktionen kroatischer DaF-Lernender“. Linguistik Online 83.4, 81-100.
  14. Pon, Leonard; Keglević, Ana (2015): „Zur Grammatikkompetenz kroatischer DaF-Lernender nach Abschluss der Mittelschule“. Zagreber Germanistische Beiträge 24/1: 277–294.
  15. Portmann-Tselikas, P. R.; Schmölzer-Eibinger, S. (2001): Grammatik und Sprachaufmerksamkeit. Innsbruck etc.: StudienVerlag.
  16. Vogt, Barbara (2016). „Prosodiegeleitete Grammatik: Zum Erwerb der Pluralflexion im Deutschen“. gfl-journal 2/2016, 67-80.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Anketa. Po potrebi intervju.

Ostale informacije: