Ovladavanje hrvatskim kao inim jezikom

 

Naziv kolegija:
Ovladavanje hrvatskim kao inim jezikom
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Jezikoslovlje
1.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Cvikić, Lidija
4
0
6

 

Ciljevi i zadaci:

Temeljni su ciljevi  predmeta:

  • Upoznati studente s različitim statusom hrvatskoga jezika s obzirom na psiholingvističko i sociolingvističko gledište
  • Upoznati temeljne procese ovladavanja hrvatskim kao inim jezikom te čimbenike koji na to djeluju
  • Razumjeti složenost usvajanja, obrade i uporabe hrvatskoga kao inoga jezika

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti sociolingvistički i psiholingvistički status hrvatskoga jezika
  • opisati obilježja međujezika učenika neizvornog govornika hrvatskoga
  • protumačiti čimbenike i utjecaje na ovladavanje leksikom u hrvatskome kao inom jeziku
  • izdvojiti nejezične čimbenike koji utječu na ovladavanje hrvatskim jezikom kao inim
  • opisati razvoj različitih vrsta kompetencija u hrvatskome jeziku
  • razlikovati vrste višejezičnosti kada je hrvatski jedan od jezika

Sadržaj predmeta:

  1. Temeljni pojmovi: materinski, prvi, drugi, nasljedni, ini jezik; većinski jezik, manjinski jezik, službeni jezik – psiholingvistička i sociolingvistička određenja.
  2. Opći procesi ovladavanja inim jezikom, faze ovladavanja inim jezikom.
  3. Ovladavanje fonološkom, morfološkom i sintaktičkom razinom u hrvatskome kao inom jeziku. Međujezik.
  4. Ovladavanje leksičkom razinom u hrvatskome kao inom jeziku
  5. Posebnosti ovladavanja hrvatskim kao nasljednim jezikom.
  6. Jezična komunikacijska kompetencija, njezine sastavnice i razvoj u hrvatskome kao inome jeziku.
  7. Nejezični čimbenici ovladavanja hrvatskim kao inim jezikom.
  8. Sociokulturni čimbenici ovladavanja hrvatskim kao J2. Međukulturna komunikacijska kompetencija.
  9. Višejezičnost s hrvatskim kao jednim od jezika. Vrste višejezičnosti.
  10. Hrvatski kao jezik školovanjai neizvorni govornici hrvatskoga.

 

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, mentorski rad, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4. Metoda procjene
predavanje o statusu hrvatskoga jezika s obzirom na društvo i pojedinca, seminar, samostalni zadatak, mentorski rad izrada osobnoga jezičnoga profila uz uporabu prikladnoga nazivlja objasniti sociolingvistički i psiholingvistički status hrvatskoga jezika usmena usporedba različitih izrađenih profila, seminarski rad, aktivnost na nastavi
priprema tekstova za analizu, seminar, samostalni zadatak, mentorski rad analiza gramatičkih sastavnica teksta korisnika hrvatskoga kao J2 opisati obilježja međujezika učenika neizvornog govornika hrvatskoga
 		 izlaganje rezultata rada u skupini, seminarski rad, aktivnost na nastavi
priprema tekstova za analizu, seminar, samostalni zadatak, mentorski rad analiza leksičke razine teksta korisnika hrvatskoga kao J2 protumačiti čimbenike i utjecaje na ovladavanje leksikom u hrvatskome kao inom jeziku
 		 izlaganje rezultata rada u skupini, seminarski rad, aktivnost na nastavi
predavanje o nejezičnim čimbenicima koji utječu na ovladavanje hrvatskim jezikom kao inim, seminar, samostalni zadatak, mentorski rad
 		 osmisliti pitanja za upitnik kojim bi se ispitivali nezični čimbenici ovladavanja hrvatskim jezikom kao inim. izdvojiti nejezične čimbenike koji utječu na ovladavanje hrvatskim jezikom kao inim
 		 suradnička evalucija izrađenih upitnika, aktivnost na nastavi
predavanje o kompetencijskim modelima uspoređivanje sastavnica različitih kompetencijskih modela i njihova konkretizacija za hrvatski jezik opisati razvoj različitih vrsta kompetencija u hrvatskome jeziku
 		 prezentacija grafičkoga prikaza sličnosti i razlika kompetencijskim modela primijenih na hrvatski jezik
priprema lingvističkih profila višejezičnih govornika s hrvatskim kao Lx, prezentacija o različitim vrstama višejezičnosti analiza jezičnih profila višejezičnih govornika s hrvatskim kao Lx razlikovati vrste višejezičnosti kada je hrvatski jedan od jezika izlaganje provedene analize

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Pohađanje nastave 0,25 0%
Seminarski rad 2,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Vrednuje se studentovo aktivno sudjelovanje u nastavi, priprema i izlaganje seminarskoga rada te napisan i predan seminarski rad.

Primjer izračunavanja ocjene:

Vrednuje se studentovo aktivno sudjelovanje u nastavi, priprema i izlaganje seminarskoga rada te napisan i predan seminarski rad.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obaveze studenta: aktivno sudjelovanje u nastavi, priprema i izlaganje seminarskoga rada. Seminarski rad obuhvaća pregled relevantne i recentne literature o odabranoj temi ili prikaz samostalno provedenoga  istraživanja iz područja predmeta.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Cvikić, L. (2016). Hrvatski kao ini jezik – odabrane teme. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.
  2. Cvikić, L. (ur) (2007). Drugi jezik hrvatski. Zagreb: Profil.
  3. Jelaska, Z. i sur. (2005). Hrvatski kao drugi i strani jezik. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  4. Medved Krajnović, M. (2010). Od jednojezičnosti do višejezičnosti. Zagreb: Leykam International.
  5. Bežen, A. i M. Bošnjak (ur). Hrvatska nastava u inozemstvu. Zagreb: MZOS i Učiteljski fakultet.
  6. Pavičić Takač, Višnja i Bagarić Medve, Vesna (2013). Jezična i strategijska kompetencija u stranom jeziku. Osijek: Filozofski fakultet.

Dopunska literatura:

  1. Cvikić, L., Jelaska, Z. i Kanajet Šimić, L. (2010). Nasljedni govornici i njihova motivacija za učenje jezika. Croatian Studies Review, 6, 113-127.
  2. Cvikić, L. i Trtanj. I. (2022). Expressing Causality in Croatian L1 and L2 writing. Rasprave: časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 48 (1), 223-244.
  3. Cvikić, L.; Ordulj, A. (2021). Writer Visibility in L1 vs. L2 Argumentative Writing: Use of the first person personal pronouns in Croatian. Suvremena lingvistika, 47 (91), 1-25.
  4. Jelaska, Z. i Cvikić, L. (2009). Teaching of Croatian as a second language to young learners: Minority language speakers and their Croatian competence. U M. Nikolov (ur.). Early Learning of Modern Foreign Languages: Processes and Outcomes (str. 46-62). Briston-Buffalo-Toronto: Multilingual Matters.
  5. Pavličević-Franić, D. i Aladrović Slovaček, K. (2013). Learning and teaching of Croatian as a heritage language (L2) in children of Croatian emigrants abroad. U U. Yavuz (Ur.), International Symposium on Language and Communication: Exporing Novelties: Book of Proceedings (str. 137-150). Izmir: Izmir University.
  6. Pavličević-Franić, D., Gazdić-Alerić, T., Aladrović Slovaček, K. (2012). Jezične kompetencije učenika u hrvatskoj nastavi u inozemstvu. Napredak, 153, 163-185.
  7. Odabrani radovi iz časopisa Lahor, Jezikoslovlje, Suvremena lingvistika

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Za trajanja predmeta provode se individualni razgovori voditelja studija s doktorandima, zajednički sastanci studenata s nastavnicima te samovrednovanje studenata. Po završetku predmeta, doktorandi će procijeniti kvalitetu i uspješnost izvedbe programa ispunjavanjem evaluacijskoga anketnoga upitnika.     

Ostale informacije: