Uvod u lingvistiku - povijest i teorija

 

Naziv kolegija:
Uvod u lingvistiku - povijest i teorija
Šifra ISVU:
276193
Šifra MOZVAG:
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Jezikoslovlje
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Belaj, Branimir
20
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je prvoga dijela nastave upoznati doktorande s temeljnim teorijskim uzročno-posljedičnim razvojnim smjernicama u lingvistici od antike do danas s posebnim naglaskom na lingvistici 20. st., odnosno od njezina utemeljenja kao zasebne znanstvene discipline pojavom strukturalističkoga pristupa, a cilj je drugoga dijela upoznati ih s teorijsko-metodološko-terminološkim aparatom pojedinih temeljnih lingvističkih disciplina (fonologija, morfologija, sintaksa, tvorba riječi i leksikologija). S obzirom na taj okvir temeljni su ciljevi sljedeći:

1) osposobiti doktorande za razumijevanje logike razvoja lingvističke misli i upoznati ih s razlozima pojave novih smjerova u lingvistici

2) osposobiti doktorande za razlikovanje formalnih i funkcionalnih pristupa u lingvistici 20. i 21. stoljeća.

3) upoznati doktorande s počecima razvoja pojedinih temeljnih lingvističkih disciplina – fonologije, morfologije i derivacije, sintakse i leksikologije

4) upoznati doktorande s različitim teorijskim pristupima unutar pojedinih temeljnih lingvističkih disciplina, kao i s metajezikom svake od njih

 

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • imenovati najvažnije razvojne smjernice u lingvistici, posebno one u 20. i 21. stoljeću
  • usporediti različite teorijsko-metodološke pristupe u lingvistici 19., 20. i 21. stoljeća
  • opisati uzročno-posljedične veze među njima, odnosno prepoznati motivaciju njihova pojavljivanja
  • navesti najvažnije funkcionalne i formalne pristupe jeziku i opisati razlike među njima
  • opisati razvojne smjernice temeljnih lingvističkih disciplina
  • razlikovati terminološki odnosno metajezični aparat različitih teorijskih pristupa fonologiji, morfologiji, derivaciji, sintaksi i leksikologiji

Sadržaj predmeta:

1) Razvoj lingvističke misli i smjerovi u lingvistici: antička promišljanja jezika, promišljanja jezika u 17. i 18. stoljeću, poredbeno-povijesna lingvistika prve polovice 19. st., mladogramatičari, europski strukturalizam, američka tradicijska lingvistika i američki strukturalizam, generativna gramatika i gramatika zavisnosti, tradicijski funkcionalizam, kognitivna lingvistika (kognitivna semantika, konstrukcijske gramatike, korpusna lingvistika), pragmalingvistika

2) Razvoj pojedinih temeljnih lingvističkih disciplina i njihovi različiti teorijsko-metodološki okviri (strukturalistička fonologija, generativna fonologija, optimalnosna teorija, fleksijska i derivacijska morfologija, generativna sintaksa i semantika, gramatika zavisnosti, funkcionalni i kognitivni pristupi sintaksi, strukturalistički pristupi leksičkoj semantici, kognitivni pristupi leksičkoj semantici)

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanja slušanje predavanja, aktivnost na nastavi,  odgovaranje na problemska pitanja imenovati najvažnije razvojne smjernice u lingvistici, posebno one u 20. i 21. stoljeću
 
procjena aktivnosti na nastavi i razumijevanja gradiva, pismeni i usmeni ispit
predavanja slušanje predavanja, aktivnost na nastavi,  odgovaranje na problemska pitanja usporediti različite teorijsko-metodološke pristupe u lingvistici 19., 20. i 21. stoljeća
 
procjena aktivnosti na nastavi i razumijevanja gradiva, pismeni i usmeni ispit
predavanja slušanje predavanja, aktivnost na nastavi,  odgovaranje na problemska pitanja opisati uzročno-posljedične veze među njima, odnosno prepoznati motivaciju njihova pojavljivanja procjena aktivnosti na nastavi i razumijevanja gradiva, pismeni i usmeni ispit
predavanja slušanje predavanja, aktivnost na nastavi,  odgovaranje na problemska pitanja navesti najvažnije funkcionalne i formalne pristupe jeziku i opisati razlike među njima
 
procjena aktivnosti na nastavi i razumijevanja gradiva, pismeni i usmeni ispit
predavanja slušanje predavanja, aktivnost na nastavi,  odgovaranje na problemska pitanja opisati razvojne smjernice temeljnih lingvističkih disciplina
 
procjena aktivnosti na nastavi i razumijevanja gradiva, pismeni i usmeni ispit
predavanja slušanje predavanja, aktivnost na nastavi,  odgovaranje na problemska pitanja razlikovati terminološki odnosno metajezični aparat različitih teorijskih pristupa fonologiji, morfologiji, derivaciji, sintaksi i leksikologiji procjena aktivnosti na nastavi i razumijevanja gradiva, pismeni i usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Pisani ispit 2 0%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Usmeni ispit 2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Aktivnost na nastavi, pismeni i usmeni ispit.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, pismeni i usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Croft, W., Cruse, A. 2004. Cognitive linguistics. Cambridge: Cambridge University Press.
  2. Culler, J. 1986. Ferdinand de Saussure. New York: Cornell University Press.
  3. Glovacki-Bernardi, Z. i dr. 2001. Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga.
  4. Lyons, J. 1977. Semantics. Vol. 1. Cambridge: Cambridge University Press.
  5. Matthews, P., H. 1981. Syntax. Cambridge: Cambridge University Press.
  6. Matthews, P., H. 1991. Morphology. (second edition). Cambridge: Cambridge University Press.
  7. Mihaljević, M. 1998. Generativna sintaksa i semantika. Zagreb: HFD.
  8. Muljačić, Ž. 1972. Opća fonologija i fonologija suvremenoga talijanskog jezika. Zagreb: Školska knjiga.

 

Dopunska literatura:

  1. Jakobson, R. 2008. O jeziku. (priredile Linda R. Waugh i Monique Monville-Burston, s engleskoga preveo Damjan Lalović.), Zagreb: Disput.
  2. Levinson, S. C. Pragmatics. Cambridge: Cambridge University Press.
  3. Lyons, J. 1977. Semantics. Vol. 2. Cambridge: Cambridge University Press.
  4. Marković, I. 2012. Uvod u jezičnu morfologiju. Zagreb: Disput.
  5. Marković, I. 2013. Hrvatska morfonologija. Zagreb: Disput.
  6. Mihaljević, M. 1991. Generativna i leksička fonologija. Zagreb: Školska knjiga.
  7. Newmeyer, F., J. 1998. Language Form and Language Function. Cambridge: The MIT Press.
  8. Saussure, F. de. 2000. Tečaj opće lingvistike, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
  9. Taylor, J. 2002. Cognitive Grammar. New York: Oxford University Press.
  10. Martinet, A. 1982. Osnove opće lingvistike. Zagreb: Biblioteka GHZ.
  11. Hjelmslev, L. 1980. Prolegomena teoriji jezika. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
  12. Bloomfield, L. 1933. Language. New York: Holt, Rinehart & Winston.

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: