Teorije nacije i kultura

 

Naziv kolegija:
Teorije nacije i kultura
Šifra ISVU:
200724
Šifra MOZVAG:
SOCI15
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Žužul, Ivana
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Osnovni je cilj predmeta upoznati polaznike s raznorodnim recentnim uvidima u modernističke i postmodernističke teorije nacije i osvijestiti ulogu književnosti i drugih kulturnih praksi u tvorbi nacionalnog, rodnog i drugih identiteta. Također svrha je predmeta rasvijetliti na koji način kulturne prakse oblikuju nacionalni identitet odnosno niz njegovih vanjskih pojavnosti: ime, tradiciju, Drugo, kulturu, jezik, povijest.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • Objasniti mjesto antiesencijalističkih modernističkih i postmodernističkih teorija nacije u okviru raznorodnih pristupa naciji u kritičkom dijalogu s njima
  • Nabrojati značajke modernističkih i postmodernističkih teorija nacije;
  • Objasniti ulogu kulture, tj. književnosti u teorijama nacije;
  • Primijeniti modernističke teorije nacije pri analizi kulturnih praksi, osobito književnosti;
  • Prepoznati važnost književnosti i drugih kulturnih praksi u oblikovanju nacionalnog identiteta;
  • Samostalno primijeniti usvojene teorijske modele na odabranom primjeru.

Sadržaj predmeta:

Sadržaj predmeta posvećen je u širem smislu određenju funkcija kulture i književnosti u modernističkim i postmodernističkim teorijama nacije kao svojevrsnim medijima tvorbe nacionalnog ali i drugih identiteta. U užem smislu bavi se književnošću i kulturom kao diskursima koji u širokih slojeva stanovništva potiču stjecanje društveno važnih vrijednosti i normi te proizvode kontekst djelatan za uspostavljanje nacionalnog identiteta i nacionalizma. Metodološki okvir čitanja korpusa književnih, publicističkih, programatskih i drugih tekstova temelji se na modernističkim i postmodernističkim teorijama nacije. Spomenute teorije nacije (Anderson, Gellner, Hobsbawm, Smith, Bhabha, Balibar i dr.) naciju opisuju kao hibridnu i imaginarnu kategoriju oslobođenu metafizičke dimenzije. Sadržaj kolegija ne nudi tek panoramski prikaz spomenutih recentnih teorijskih uvida nego ih kritički preispituje objašnjavajući ih ih upravo na korpusu tekstova Hrvatskog narodnog preporoda. Na tom tragu iako antiesencijalističke teorije naciju čitaju kao diskurzivno simboličku konstrukciju, ona se na zadanom korpusu ne prikazuje kao puko „zamišljanje“ nego kao djelatna i počesto „problematična“ sila života u zajednici koja bi se trebala nužno i stalno iznova propitivati.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
Uspoređivanje teorija, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature Pohađanje nastave
Aktivno sudjelovanje u raspravi
Objasniti mjesto antiesencijalističkih modernističkih i postmodernističkih teorija nacije u okviru raznorodnih pristupa naciji u kritičkom dijalogu s njima
 
Nabrojati značajke modernističkih i postmodernističkih teorija nacije;
 
Objasniti ulogu kulture, tj. književnosti u teorijama nacije;
 
Primijeniti modernističke teorije nacije pri analizi kulturnih praksi, osobito književnosti;
 
Prepoznati važnost književnosti i drugih kulturnih praksi u oblikovanju nacionalnog identiteta;
 
Pismeni i usmeni ispit. Dva kolokvija zamjenjuju pismeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje pojmova i teorija, izdvajanje prednosti i nedostataka Aktivno sudjelovanje u raspravi
Uspoređivanje primjera i zaključivanje
Objasniti mjesto antiesencijalističkih modernističkih i postmodernističkih teorija nacije u okviru raznorodnih pristupa naciji u kritičkom dijalogu s njima
 
Nabrojati značajke modernističkih i postmodernističkih teorija nacije
 
Objasniti ulogu kulture, tj. književnosti u teorijama nacije
 
Primijeniti modernističke teorije nacije pri analizi kulturnih praksi, osobito književnosti
 
Prepoznati važnost književnosti i drugih kulturnih praksi u oblikovanju nacionalnog identiteta
Pismeni i usmeni ispit. Dva kolokvija zamjenjuju pismeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Predavanja, grupna rasprava, analiziranje primjera, interpretacija rezultata i učinaka analize Aktivno sudjelovanje u raspravi
Samostalna analiza literature i izvora
Objasniti mjesto antiesencijalističkih modernističkih i postmodernističkih teorija nacije u okviru raznorodnih pristupa naciji u kritičkom dijalogu s njima
 
Nabrojati značajke modernističkih i postmodernističkih teorija nacije
 
Objasniti ulogu kulture, tj. književnosti u teorijama nacije
 
Primijeniti modernističke teorije nacije pri analizi kulturnih praksi, osobito književnosti
 
Prepoznati važnost književnosti i drugih kulturnih praksi u oblikovanju nacionalnog identiteta
Pismeni i usmeni ispit. Dva kolokvija zamjenjuju pismeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Provjera pojmova i teorija u seminarskoj nastavi Samostalan rad na literaturi
planiranje i provedba istraživanja
izlaganje
Objasniti mjesto antiesencijalističkih modernističkih i postmodernističkih teorija nacije u okviru raznorodnih pristupa naciji u kritičkom dijalogu s njima
 
Primijeniti modernističke teorije nacije pri analizi kulturnih praksi, osobito književnosti
 
Samostalno primijeniti usvojene teorijske modele na odabranom primjeru.
Seminarski rad. U njemu se od studenta očekuje samostalna provedba istraživanja koje uključuje analizu podataka i poštovanja etičkih smjernica u znanosti

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Istraživanje 0,5 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 0%
Pohađanje nastave 1,25 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Ukupan zbroj bodova na svim aktivnostima kreće se od 0 do 100. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije (50% bodova koje donosi pojedini element ocjene) s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS ljestvicom ocjenjivanja:

Seminarski rad 30% (30 bodova)

Pismeni ispit (ili kolokviji) 30% (30 bodova)

Usmeni ispit 40% (40 bodova)

Bodovna ljestvica:

0,00 – 50,00 bodova: nedovoljan (1);

50,01 – 58,00 bodova: dovoljan (2);

58,01 – 75,00 bodova: dobar (3);

75,01 – 92,00 bodova: vrlo dobar (4);

92,01 – 100,00 bodova: izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), aktivno sudjelovati u nastavi te provesti vlastito istraživanje i iznijeti njegove rezultate i zaključke u obliku seminarskog rada.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Smith, Anthony D., Nacionalizam i modernizam, Kritički pregled suvremenih teorija nacija i nacionalizma, prevela Mirjana Paić Jurinić, Biblioteka Politička misao, svezak 43, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003.
  2. Žužul, Ivana, Tijelo bez kosti, Kako se zamišljao identitet u tekstovima hrvatskih preporoditelja, Zagreb, 2015.

Dopunska literatura:

  1. Anderson, Benedict, Nacija: zamišljena zajednica, Razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma, Biblioteka alternative, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
  2. Assmann, Aleida, Rad na nacionalnom pamćenju, Kratka istorija nemačke ideje obrazovanja, Biblioteka XX vek, 124, Čigoja štampa, Beograd, 2002.
  3. Balibar, Etienne, We, the people of Europe?, Reflections on transnational citizenship, Translation/Transnation, Princeton University Press, Princeton and Oxford, 2004.
  4. Bhabha, Homi K. (uredio zbornik), Nation and Naration, Routledge, London – New York, 1990.
  5. Brubaker, Rogers, Nationalism reframed, Nationhood and the national question in the New Europe, Cambridge University Press, Cambridge, 1996., 202 str.
  6. Gross, Mirjana, O integraciji hrvatske nacije, u: Društveni razvoj u Hrvatskoj (od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća), uredila Mirjana Gross, Izvanredna izdanja Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1981., str. 175-190.
  7. Hobsbawm, Eric, Uvod: Kako se tradicije izmišljaju, u: Izmišljanje tradicije, zbornik uredili Eric Hobsbawm i Terence Ranger, prevele Slobodanka Glišić i Mladena Prelić, Biblioteka XX vek, (knjiga) 126, Beograd, 2002., str. 5-25.
  8. Hroch, Miroslav, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi, Komparativna analiza društvenog sastava patriotskih grupa malih europskih nacija, Srednja Europa, Zagreb, 2006., 275 str.
  9. Smith, Anthony D., Nacionalni identitet, Biblioteka XX vek, 99, Beograd, 1998.
  10. Zlatko Kramarić i Angelina Banović-Markovska: Politika, kultura, identitet, Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku – Školska knjiga, Osijek – Zagreb, 2013.

(*** u dogovoru sa studentima izabrat će se pojedina poglavlja)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Ostale informacije: