Dnevnici dječje književnosti

Cilj je kolegija poetičko kontekstualiziranje dnevničke proze u autobiografskom diskursu te upoznavanje, analiziranje i interpretiranje dnevničke proze hrvatske i svjetske dječje književnosti.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• opisati teorijske odrednice dnevničke proze,
• definirati vremensko pojavljivanje,
• povezati dnevnički s autobiografskim diskursom,
• opisati estetiku dnevničke proze,
• napisati znanstveni rad/referat u skladu s načelima akademskog pisma.

Kolegij proučava dnevničku prozu, autobiografsku i fikcionalnu, dječje književnosti. Teorijski je naglasak na aspektima dnevničke proze iz perspektive teorija Paula De Man, Manfreda Jürgensona i Philippea Lejeunea. Analizira se i interpretira hrvatska i svjetska dnevnička proza, a uporišni će modeli biti autobiografski dnevnici Zore Ruklić, Ane Frank i Zlate Filipović. Autori su književnih predložaka (uz Ruklić, Frank, Filipović) S. Townsend, E. Kollak, D. Payne, M. Clark, L. Rennison, M. Cabot te J. Horvat, V. Majer, I. Ladika, P. Raos, M. Gavran, S. Polak, S. Tomaš, I. Josić, T. Zagoda.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Redovito i aktivno praćenje nastave, izrada seminarskoga rada i usmeni ispit.

1. Dean Duda, Dnevnik, čitanje, Barthes, Gordogan, 31–32–33, Zagreb, 1991, str. 171–176.
2. Gérard Genette, Fikcija i dikcija, Ceres, Zagreb, 2002.
3. Manfred Jürgenson, Dnevnik: uvod, Gordogan, 31–32–33, Zagreb, 1991, str. 231–247.
4. Andrijana Kos Lajtman, Autobiografski diskurs djetinjstva, Naklada Ljevak Zagreb, 2011.
5. Philippe Lejeune, Autobiografski sporazum, u: Autor, pripovjedač, lik, Biblioteka Theoria Nova, Osijek, 1999, str. 201–236.
6. Philippe Lejeune, Autobiografija i povijest književnosti, u: Autor, pripovjedač, lik, Biblioteka Theoria Nova, Osijek, 1999, str. 237–271.
7. Lewis David, Istina u fikciji, Quorum, 6–7, Zagreb, 1987, str. 138–151.
8. Magdalena Medarić, Autobiografija/autobiografizam, Republika, 7–8, 1993, str. 46–62.
9. Paul Ricoeur, Osobni i narativni identitet, u: Autor, pripovjedač, lik, Biblioteka Theoria Nova, Osijek, 1999, str. 19–49.
10. Helena Sablić Tomić, Hrvatska autobiografska proza, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
11. Andrea Zlatar, Autobiografija u Hrvatskoj, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

1. Autotematizacija u književnost, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1996.
2. Roland Barthes, Smrt autora, u: Suvremene književne teorije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1989.
3. Jean Baudrillard, Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
4. Miroslav Beker, Suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
5. Milan Crnković, Dječja književnost, Školska knjiga, Zagreb, X. izdanje, 1990.
6. Milan Crnković, Dubravka Težak, Povijest hrvatske dječje književnosti, od početaka do 1955. godine, Znanje, Zagreb, 2002.
7. Stjepan Hranjec, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006.
8. Stjepan Hranjec, Ogledi o hrvatskoj dječjoj književnosti, Alfa, Zagreb, 2009.
9. Philippe Lejeune, Autobiografski sporazum, Gordogan, 31–32–33, Zagreb, 1991, str. 248–273.
10. Helena Sablić Tomić, Intimno i javno, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
11. Mirna Velčić, Otisak priče: intertekstualno proučavanje autobiografije, August Cesarec, Zagreb, 1991.
12. Dubravka Zima, Adolescentski roman u hrvatskoj književnosti do početka 2000. godine, Kolo, XVIII, 3–4, 2008, str. 213–248.
13. Andrea Zlatar, Istinito, lažno, izmišljeno, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1989.

Studentska anketa