Dnevnici dječje književnosti

 

Naziv kolegija:
Dnevnici dječje književnosti
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI410
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
2.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Dragun, Dragica
8
0
4

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija poetičko kontekstualiziranje dnevničke proze u autobiografskom diskursu te upoznavanje, analiziranje i interpretiranje dnevničke proze hrvatske i svjetske dječje književnosti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • opisati teorijske odrednice dnevničke proze,
  • definirati vremensko pojavljivanje,
  • povezati dnevnički s autobiografskim diskursom,
  • opisati estetiku dnevničke proze,
  • napisati znanstveni rad/referat u skladu s načelima akademskog pisma.

Sadržaj predmeta:

Kolegij proučava dnevničku prozu, autobiografsku i fikcionalnu, dječje književnosti. Teorijski je naglasak na aspektima dnevničke proze iz perspektive teorija Paula De Man, Manfreda Jürgensona i Philippea Lejeunea. Analizira se i interpretira hrvatska i svjetska dnevnička proza, a uporišni će modeli biti autobiografski dnevnici Zore Ruklić, Ane Frank i Zlate Filipović. Autori su književnih predložaka (uz Ruklić, Frank, Filipović) S. Townsend, E. Kollak, D. Payne, M. Clark, L. Rennison, M. Cabot te J. Horvat, V. Majer, I. Ladika, P. Raos, M. Gavran, S. Polak, S. Tomaš, I. Josić, T. Zagoda.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje opisati teorijske odrednice dnevničke proze usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje definirati vremensko pojavljivanje usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje povezati dnevnički s autobiografskim diskursom usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje opisati estetiku dnevničke proze usmeni ispit
seminar
samostalni zadaci
mentorski rad		 prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (usmeno izlaganje) napisati znanstveni rad/referat u skladu s načelima akademskog pisma pisani rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Usmeni ispit 2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito i aktivno praćenje nastave, izrada seminarskoga rada i usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Dean Duda, Dnevnik, čitanje, Barthes, Gordogan, 31–32–33, Zagreb, 1991, str. 171–176.
  2. Gérard Genette, Fikcija i dikcija, Ceres, Zagreb, 2002.
  3. Manfred Jürgenson, Dnevnik: uvod, Gordogan, 31–32–33, Zagreb, 1991, str. 231–247.
  4. Andrijana Kos Lajtman, Autobiografski diskurs djetinjstva, Naklada Ljevak Zagreb, 2011.
  5. Philippe Lejeune, Autobiografski sporazum, u: Autor, pripovjedač, lik, Biblioteka Theoria Nova, Osijek, 1999, str. 201–236.
  6. Philippe Lejeune, Autobiografija i povijest književnosti, u: Autor, pripovjedač, lik, Biblioteka Theoria Nova, Osijek, 1999, str. 237–271.
  7. Lewis David, Istina u fikciji, Quorum, 6–7, Zagreb, 1987, str. 138–151.
  8. Magdalena Medarić, Autobiografija/autobiografizam, Republika, 7–8, 1993, str. 46–62.
  9. Paul Ricoeur, Osobni i narativni identitet, u: Autor, pripovjedač, lik, Biblioteka Theoria Nova, Osijek, 1999, str. 19–49.
  10. Helena Sablić Tomić, Hrvatska autobiografska proza, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
  11. Andrea Zlatar, Autobiografija u Hrvatskoj, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

Dopunska literatura:

  1. Autotematizacija u književnost, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1996.
  2. Roland Barthes, Smrt autora, u: Suvremene književne teorije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1989.
  3. Jean Baudrillard, Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
  4. Miroslav Beker, Suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
  5. Milan Crnković, Dječja književnost, Školska knjiga, Zagreb, X. izdanje, 1990.
  6. Milan Crnković, Dubravka Težak, Povijest hrvatske dječje književnosti, od početaka do 1955. godine, Znanje, Zagreb, 2002.
  7. Stjepan Hranjec, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006.
  8. Stjepan Hranjec, Ogledi o hrvatskoj dječjoj književnosti, Alfa, Zagreb, 2009.
  9. Philippe Lejeune, Autobiografski sporazum, Gordogan, 31–32–33, Zagreb, 1991, str. 248–273.
  10. Helena Sablić Tomić, Intimno i javno, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
  11. Mirna Velčić, Otisak priče: intertekstualno proučavanje autobiografije, August Cesarec, Zagreb, 1991.
  12. Dubravka Zima, Adolescentski roman u hrvatskoj književnosti do početka 2000. godine, Kolo, XVIII, 3–4, 2008, str. 213–248.
  13. Andrea Zlatar, Istinito, lažno, izmišljeno, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1989.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: