Komparativna književnost

 

Naziv kolegija:
Komparativna književnost
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI402
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
2.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Uvanović, Željko
120
0
60

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija dati pregled dosadašnjih književnoznanstvenih razmatranja problematike komparativne književnosti u djelima istaknutih književnih teoretičara, uključujući razmatranja svjetske književnosti, opće znanosti o književnosti, globalnog umrežavanja, recepcije u stranom miljeu, imagologije, problematike književnog prevođenja, intermedijalnih adaptacija te »uzajamnog osvjetljavanja umjetnosti«. Također, komparativna se književnosti sagledava u kontekstu recentnih znanstvenih radova o toj problematici. Kolegij ima za cilj razviti senzibilnost studenata za komparativnu dimenziju književnoznanstvenog rada te osposobiti za znanstvenu artikulaciju o komparativnim fenomenima književnosti. Studenti će napisati i seminarski rad koji se bavi teorijskim problemima komparativne književnosti ili obrađuje konkretne primjere u književnosti (i drugim umjetnostima, npr. filmske adaptacije književnih djela) ili uspoređuje djela i fenomene u hrvatskoj i nekoj drugoj nacionalnoj književnosti, u okvirima istoga književnog roda.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • definirati obilježja i strukturne elemente svih pojmova komparativne književnosti,
  • demonstrirati sposobnosti analize i usporedbe dvaju književnih djela iz različitih nacionalnih književnosti, odnosno književnoga teksta i njegove adaptacije u nekoj drugoj kulturi (npr. filmu), odnosno književnoga djela i njegova prijevoda na drugi jezik, odnosno jednoga književnog djela i njegove recepcije u drugoj kulturi, nadalje odnos vlastitoga i stranog (alteritet, imagologija) u jednom književnom djelu,
  • primijeniti ideje i pojmove komparativne književnosti pri analizi književnih tekstova,
  • demonstrirati vještine pisanoga i usmenog izražavanja u okvirima komparativne književnosti.

Sadržaj predmeta:

Gradivo kolegija obuhvaća sljedeće: nastanak komparatistike u drugoj polovici 19. stoljeća, američka i francuska škola komparatistike, glavni predstavnici komparatistike, tipološka i genetička usporedba, opća povijest književnosti, povijest ideja, tematologija, utjecaj i intertekstualnost, recepcija u drugoj kulturi, prevođenje, intermedijalnost, prošireni pojam teksta, književnost i druge umjetnosti, komparativna imagologija, alteritet, nacionalna književnost, kozmopolitizam, Zeitgeist, književnost i njezin odnos prema znanostima.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje bilježaka, replike i dopunska pitanja, samostalno čitanje znanstvene literature definirati obilježja i strukturne elemente svih pojmova komparativne književnosti usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje bilježaka, replike i dopunska pitanja, samostalno čitanje znanstvene literature demonstrirati sposobnosti analize i usporedbe dvaju književnih djela iz različitih nacionalnih književnosti, odnosno književnoga teksta i njegove adaptacije u nekoj drugoj kulturi (npr. filmu), odnosno književnoga djela i njegova prijevoda na drugi jezik, odnosno jednoga književnog djela i njegove recepcije u drugoj kulturi, nadalje odnos vlastitoga i stranog (alteritet, imagologija) u jednom književnom djelu usmeni ispit
mentorski rad rešerširanje literature o zadanoj temi, čitanje, razmišljanje, konzultacije s mentorom, pisanje, priopćenje rezultata istraživanja primijeniti ideje i pojmove komparativne književnosti pri analizi književnih tekstova (i njihovih adaptacija) pisani seminarski rad
predavanje slušanje, pisanje bilježaka, replike i dopunska pitanja, samostalno čitanje znanstvene literature demonstrirati vještine pisanoga i usmenog izražavanja u okvirima komparativne književnosti usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit, Referat

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Seminarski rad 1 0%
Usmeni ispit 2 0%
Referat 0,6 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, referat, seminarski rad i usmeni ispit.

Seminarski rad opsega 20 stranica prezentira se na seminarskom dijelu nastave skraćeno kao referat.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Ali Behdad i Dominic Thomas (ur.), A Companion to Comparative Literature, Wiley-Blackwell, Chichester, 2011.
  2. Miroslav Beker, Uvod u komparativnu književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  3. Sandra Bermann, Working in the »And« Zone: Comparative Literature and Translation, Comparative Literature, 61, 4, 2009, str. 432–446.
  4. Charles Bernheimer (ur.), Comparative Literature in the Age of Multiculturalism, The Johns Hopkins University Press, Baltimore and London, 1995.
  5. Angelika Corbineau-Hoffmann, Einführung in die Komparatistik, Erich Schmidt Verlag, Berlin, 2004.
  6. Davor Dukić et al (ur.), Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju, Srednja Europa, Zagreb, 2009.
  7. Ivo Hergešić, Komparativna književnost, Ex libris, Zagreb, 2005.
  8. Cl. Pichois i A. M. Rousseau, Komparativna književnost, prevela Jerka Belan, Matica hrvatska, Zagreb, 1973.

Dopunska literatura:

  1. Expressionism as an International Literary Phenomenon: Twenty-one essays and a bibliography, ur. Ulrich Weisstein, John Benjamins Publishing Company, Amsterdam i Philadephia, 1973/2011.
  2. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornici radova I–XI (1999–2009), Književni krug, Split.
  3. Nationale Literaturen heute – ein Fantom? Die Imagination und Tradition des Schweizerischen als Problem, ur. Corina Caduff i Reto Sorg, Wilhelm Fink Verlag, München, 2004.
  4. Re-Thinking Europe: Literature and (Trans)National Identity, ur. Nele Bemong, Mirjam Truwant, Pieter Vermeulen, Rodopi, Amsterdam & New York, 2008.
  5. What Does the Comparative Do? (blok s 12 članaka u) PMLA, 128, 3, 2013, str. 608–697.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: