Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet | 2.g. |
ljetni |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Jug, Stephanie | 8 |
0 |
4 |
Cilj je kolegija dati pregled dosadašnjih književnoznanstvenih razmatranja problematike komparativne književnosti u djelima istaknutih književnih teoretičara, uključujući razmatranja svjetske književnosti, opće znanosti o književnosti, globalnog umrežavanja, recepcije u stranom miljeu, imagologije, problematike književnog prevođenja, intermedijalnih adaptacija te »uzajamnog osvjetljavanja umjetnosti«. Također, komparativna se književnosti sagledava u kontekstu recentnih znanstvenih radova o toj problematici. Kolegij ima za cilj razviti senzibilnost studenata za komparativnu dimenziju književnoznanstvenog rada te osposobiti za znanstvenu artikulaciju o komparativnim fenomenima književnosti. Studenti će napisati i seminarski rad koji se bavi teorijskim problemima komparativne književnosti ili obrađuje konkretne primjere u književnosti (i drugim umjetnostima, npr. filmske adaptacije književnih djela) ili uspoređuje djela i fenomene u hrvatskoj i nekoj drugoj nacionalnoj književnosti, u okvirima istoga književnog roda.
Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:
Gradivo kolegija obuhvaća sljedeće: nastanak komparatistike u drugoj polovici 19. stoljeća, američka i francuska škola komparatistike, glavni predstavnici komparatistike, tipološka i genetička usporedba, opća povijest književnosti, povijest ideja, tematologija, utjecaj i intertekstualnost, recepcija u drugoj kulturi, prevođenje, intermedijalnost, prošireni pojam teksta, književnost i druge umjetnosti, komparativna imagologija, alteritet, nacionalna književnost, kozmopolitizam, Zeitgeist, književnost i njezin odnos prema znanostima.
predavanja, seminari i radionice
Nastavna aktivnost | Aktivnost studenta | Ishod učenja | Metoda procjene |
predavanje | slušanje, pisanje bilježaka, replike i dopunska pitanja, samostalno čitanje znanstvene literature | definirati obilježja i strukturne elemente svih pojmova komparativne književnosti | usmeni ispit |
predavanje | slušanje, pisanje bilježaka, replike i dopunska pitanja, samostalno čitanje znanstvene literature | demonstrirati sposobnosti analize i usporedbe dvaju književnih djela iz različitih nacionalnih književnosti, odnosno književnoga teksta i njegove adaptacije u nekoj drugoj kulturi (npr. filmu), odnosno književnoga djela i njegova prijevoda na drugi jezik, odnosno jednoga književnog djela i njegove recepcije u drugoj kulturi, nadalje odnos vlastitoga i stranog (alteritet, imagologija) u jednom književnom djelu | usmeni ispit |
mentorski rad | rešerširanje literature o zadanoj temi, čitanje, razmišljanje, konzultacije s mentorom, pisanje, priopćenje rezultata istraživanja | primijeniti ideje i pojmove komparativne književnosti pri analizi književnih tekstova (i njihovih adaptacija) | pisani seminarski rad |
predavanje | slušanje, pisanje bilježaka, replike i dopunska pitanja, samostalno čitanje znanstvene literature | demonstrirati vještine pisanoga i usmenog izražavanja u okvirima komparativne književnosti | usmeni ispit |
Aktivnost u nastavi, Referat, Seminarski rad, Usmeni ispit
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,4 | 0% |
Referat | 0,6 | 0% |
Seminarski rad | 1 | 0% |
Usmeni ispit | 2 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.
Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, referat, seminarski rad i usmeni ispit.
Seminarski rad opsega 20 stranica prezentira se na seminarskom dijelu nastave skraćeno kao referat.
Studentska anketa