Pregled hrvatske drame 19. stoljeća

 

Naziv kolegija:
Pregled hrvatske drame 19. stoljeća
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI308
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Trojan, Ivan
8
0
4

 

Ciljevi i zadaci:

Studentima ponuditi uvid u genezu hrvatske drame 19. stoljeća, baveći se njezinom genetskom, žanrovskom i scenskom slikom uz prosudbu stilskih svojstava te književne vrste.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • opisati razvitak hrvatske dramske književnosti u periodu između Ilirskog pokreta i začetka Moderne (1835–1895),
  • analizirati poveznicu između političkih prilika, jezičnih problema i kazališnog života u Hrvatskoj druge polovice 19. stoljeća,
  • opisati žanrovsku raznolikost hrvatske dramatike 19. stoljeća,
  • opisati vrstovni sustav hrvatske drame 19. stoljeća temeljen na pet osnovnih dramskih vrsta: povijesna tragedija, komedija, pučki igrokaz, lakrdija i društvena drama,
  • opisati dramaturgijski sustav hrvatske drame 19. stoljeća,
  • analizirati dramski rad izabranih hrvatskih dramatičara.

Sadržaj predmeta:

  • Političko-kulturni kontekst hrvatske drame 19. stoljeća
  • Vrsni sustav hrvatske drame 19. stoljeća
  • Povijesna tragedija
  • Dimitrija Demeter, Mirko Bogović, Higin Dragošić i Ante Tresić Pavičić
  • Zrinsko-frankopanske teme u hrvatskoj drami
  • Pučki igrokaz
  • Josip Freudenreich i Ilija Okrugić
  • Komedija
  • Antun Nemčić, Josip Kozarac i Josip Eugen Tomić
  • Lakrdija
  • Nikola Milan Simeonović
  • Društvena drama
  • Stjepan Miletić i Julije Rorauer
  • Razlog, doseg i vrijednost hrvatske drame 19. stoljeća

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
grupna rasprava
slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) opisati razvitak hrvatske dramske književnosti u periodu između Ilirskog pokreta i začetka Moderne (1835–1895) aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
seminarsko izlaganje
slušanje, pisanje, analiza literature, istraživanje analizirati poveznicu između političkih prilika, jezičnih problema i kazališnog života u Hrvatskoj druge polovice 19. stoljeća aktivnost na nastavi
seminarski rad
pisani ispit
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) opisati žanrovsku raznolikost hrvatske dramatike 19. stoljeća aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) opisati vrstovni sustav hrvatske drame 19. stoljeća temeljen na pet osnovnih dramskih vrsta: povijesna tragedija, komedija, pučki igrokaz, lakrdija i društvena drama aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) opisati dramaturgijski sustav hrvatske drame 19. stoljeća aktivnost na nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanje,
grupna rasprava
mentorski rad
seminarsko izlaganje
slušanje, pisanje, analiza literature, istraživanje analizirati dramski rad izabranih hrvatskih dramatičara aktivnost na nastavi
seminarski rad
usmeni ispit
esej

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pismeni ispit, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Esej 0,6 0%
Pismeni ispit 1,5 0%
Usmeni ispit 1,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena aktivnosti u nastavi, ocjena eseja te ocjena iz završnoga pisanoga i usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz eseja, 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti studenta u nastavi, a ocjene iz završnoga pisanoga i usmenog ispita čine po 35% konačne ocjene.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redoviti dolazak i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Nikola Batušić, Hrvatska drama 19. stoljeća, Logos, Split, 1986.
  2. Nikola Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Matica hrvatska, Zagreb, 1976.
  3. Pavao Pavličić, Stih u drami & drama u stihu, Liber, Zagreb, 1985.
  4. Komparativna povijest hrvatske književnosti: zbornik radova I. (XIX. stoljeće) sa znanstvenog skupa održanog 28. i 29. rujna 1998. godine u Splitu, ur. Dean Duda [et al.], Književni krug / Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 1999.
  5. Dani Hvarskog kazališta XXV: Hrvatska književnost od preporoda do Šenoina doba, ur. Nikola Batušić [et al.], Književni krug, Split, 1999.
  6. Krležini dani u Osijeku 2010.: Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari: prvi dio: u spomen Nikoli Batušiću, pr. Branko Hećimović, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta; Hrvatsko narodno kazalište; Filozofski fakultet, Zagreb – Osijek, 2011.

Dopunska literatura:

  1. Marijan Bobinac, Njemačka drama u hrvatskom kazalištu 19. stoljeća, Leykam international, Zagreb, 2010.
  2. Komparativna povijest hrvatske književnosti: zbornik radova XIV. (Romantizam – ilirizam – preporod) sa znanstvenog skupa održanog od 29. do 30. rujna 2011. godine u Splitu, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug / Odsjek za komparativnu književnost FFZG, Split – Zagreb, 2012.
  3. Krležini dani u Osijeku 2009.: Hrvatska drama i kazalište i društvo, pr. Branko Hećimović, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta; Hrvatsko narodno kazalište; Filozofski fakultet, Zagreb – Osijek, 2010.
  4. Krležini dani u Osijeku 2011.: Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari: drugi dio, pr. Branko Hećimović, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta; Hrvatsko narodno kazalište; Filozofski fakultet, Zagreb – Osijek, 2012.
  5. Zlatko Posavac, Novija hrvatska estetika, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1991.
  6. Aleksandar Flaker, Književne poredbe, Naprijed, Zagreb, 1968.
  7. Dani Hvarskog kazališta XXIV: Hrvatska književnost u doba preporoda (ilirizam, romantizam), ur. Nikola Batušić [et al.], Književni krug, Split, 1998.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: