Digitalna humanistika

Upoznati studente s razvojem digitalne humanistike, grane u okviru društvenohumanističkih znanosti koja se bavi mogućnostima korištenja i proučavanja humanističkih tekstova u digitalnom okruženju. Isto tako, upoznati studente s postupkom označavanja teksta pomoću TEI-a, danas najzastupljenijeg standarda u području digitalne humanistike kojeg održava zajednica istraživača okupljena u TEI konzorcij. U okviru kolegija razmatraju se teorijske postavke označavanja teksta – vrste označavanja teksta i označiteljske teorije (OHCO teorije) – objašnjavaju ključni pojmovi markup i encoding te opisuju modeli teksta sa stajališta postupka označavanja teksta. Osim postupka označavanja teksta na predavanjima će se predstaviti i drugi alati i tehnike za obradu humanističkih tekstova u digitalnom okruženju poput alata za označavanje digitalnih faksimila i tehnike rudarenja teksta (text mining). Na seminarima studenti provode analizu označavanja različitih vrsta tekstova (poetski tekst, književni tekst, rječnici, rukopisi, transkribirani govori i dr.) na različitim razinama označavanja shodno potrebama različitih znanstvenih zajednica (lingvista, filologa, povjesničara knjige, povjesničara književnosti itd.) prema TEI smjernicama – svojevrsnom vodiču kroz postupak označavanja teksta TEI konzorcija.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• upoznati povijest digitalne humanistike,
• svladati teorijske postavke označavanja teksta i označiteljske teorije,
• upoznati se s TEI standardom za označavanje teksta,
• ovladati analizom postupka označavanja teksta prema TEI smjernicama.

1. Osnovna terminologija i pojmovi označavanja teksta
2. Povijest digitalne humanistike. Od početaka (kraja 1940-ih) do sredine 1980-ih (ili do pojave TEI-a). Od sredine 1980-ih (nakon pojave TEI-a) do danas.
3. Označiteljska teorija (OHCO)
4. Vrste i modeli označavanja teksta
5. Opći pregled TEI standarda. Povijest TEI-a i TEI Konzorcij. TEI Smjernice. TEI infrastruktura. Prilagodba TEI-a vlastitim potrebama.
6. Pregled TEI smjernica. »Blagi« uvod u XML. TEI elementi i atributi. Jednostavna struktura TEI dokumenta. Odjeljci/divizije tijela dokumenta. Jednostavni i složeni TEI dokumenti. Front matter i Back Matter. Grupe tekstova.
7. Prilagodba TEI-a vlastitim potrebama. Razine označavanja teksta prema knjižničnim smjernicama.
8. Označavanje proznih tekstova pomoću TEI-a. Osnovni strukturalni elementi. Interpunkcija. Naglašen tekst i tekst na stranom jeziku. Direktni govor i citiranje. Pojmovi i definicije. Brojevi. Datumi i vrijeme. Popisi. Linkovi. Kratice i ekspanzije. Grafičke komponente i sl.
9. Lingvistička analiza proznog teksta sa stajališta postupka označavanja teksta.
10. Označavanje poetskih tekstova pomoću TEI-a. Povezivanje na rječnik. Usporedna čitanja.
11. Lingvistička analiza poetskog teksta sa stajališta postupka označavanja teksta.
12. Označavanje naslovne stranice. Bilješke u tekstu/na naslovnoj stranici.
13. Označavanje glagoljičkih tekstova. Označavanje ligatura, kratica i sl.
14. Označavanje starih knjiga (tiskana skenirana građa). Digitalni faksimil. Povezivanje segmenata digitalnog faksimila s odgovarajućim u tekstu. Povezivanje svih gramatičkih oblika naziva u tekstu. Oštećenja u tekstu.
15. Označavanje manuskripata (pisana građa). Phrase-level elementi (porijeklo, pečati, dimenzije i sl.). Intelektualni sadržaj. Fizički opis.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Praktični rad, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada, ocjena iz praktičnog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz praktičnog rada, a 30% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada, izrada praktičnog rada.

1. Bosančić, B. Uloga opisnih označiteljskih jezika u razvoju digitalne humanistike, Libellarium, 2, 2010, str. 65–82.
2. Coombs, J. H.; Renear, A. H.; DeRose, S. J. Markup systems and the future of scholarly text processing, Communications of the ACM, 11, 1987, str. 933–947. URL: http://xml.coverpages.org/coombs.html
3. Flanders, J.; Mylonas, E. Digital humanities, Encyclopedia of Library and Information Sciences. ed. M. J. Bates i M. N. Maack, 3rd edition, Taylor & Francis, 2009.
4. Fraser, M. History of humanities computing. 1996. URL: http://info.ox.ac.uk/ctitext/history/index.html
5. A companion to digital humanities, Susan Schreibman, Raymond George Siemens and John M. Unsworth. Wiley-Blackwell, 2004. URL: http://www.digitalhumanities.org/companion/
6. Renear, A. H.; Mylonas, E.; Durand, D. Refining Our Notion of What Text Really Is: The Problem of Overlapping Hierarchies, Research in Humanities Computing. Oxford University Press, 1996.
   URL: http://www.stg.brown.edu/resources/stg/monographs/ohco.html
7. TEI P5: Guidelines for Electronic Text Encoding and Interchange / TEI Consortium eds. URL: http://www.tei-c.org/Guidelines/P5/

1. DeRose, S. J.; Durand, David; Mylonas, Elli. What is Text, Really? Journal of Computing in Higher Education, 2, 1990, str. 3–26.
2. Hockey, S. Evaluating electronic texts in the humanities, Library trends, 4, 1994, str. 676.
3. Huitfeldt, C. Scholarly text processing and future markup systems, 2004. URL: http://computerphilologie.uni-muenchen.de/jg03/huitfeldt.html
4. Renear, A. Out of Praxis: Three (Meta)Theories of Textuality, Electronic Text: Investigations in Theory and Method / Kathryn Sutherland, Oxford, Clarendon Press, 1997, str. 107–126.
5. Unsworth, J. What is humanities computing and what is not?, 2002. URL: http://computerphilologie.uni-muenchen.de/jg02/unsworth.html
6. Witten, I. H. Text mining. URL: http://www.cs.waikato.ac.nz/~ihw/papers/04-IHW-Textmining.pdf

Studentska anketa