Hrvatska renesansna filozofsko-književna baština

Cilj je kolegija polaznicima omogućiti uvid i znanje o filozofskoj i književnoj sastavnici spisā onih hrvatskih mislilaca koji su djelovali tijekom 15. i 16. stoljeća. Naime, premda za to postoje vrlo utemeljeni razlozi, brojni hrvatski renesansni mislioci najčešće su istraženi iz perspektive pojedinih disciplina, primjerice, s teološkoga i književnog stajališta, a tek rijetko sustavno, zbog čega još uvijek ne raspolažemo čak ni podatcima o njihovoj bibliografiji, a nekmoli o originalnosti i recepciji njihovih spisa. Pritom je riječ o misliocima čija su nam imena i te kako dobro poznata, štoviše, na njih se redovito pozivamo kada želimo istaknuti začetnike hrvatskog identiteta: Ivan Stojković, Benedikt Kotruljević, Nikola Modruški, Juraj Dragišić, Marko Marulić, Matija Vlačić Ilirik, Pavao Skalić, Frane Petrić, Nikola Vitov Gučetić. Posljedica aktualnog stanja istraženosti je da se, primjerice, Ivana Stojkovića i nadalje smatra ponajprije teologom, Benedikta Kotruljevića ekonomistom, a Marka Marulića »ocem hrvatske književnosti«. Međutim, spisi većine hrvatskih renesansnih mislilaca, od kojih izdvajam Nikolu Modruškog, Marka Marulića i Nikolu Vitova Gučetića, obiluju ponajprije filozofskom i književnom sastavnicom. Dakle, cilj predloženoga kolegija je da ukaže na interdisciplinarnost u spisima hrvatskih renesansnih mislioca, pri čemu će posebna pozornost biti usmjerena na zastupljenost filozofske i književne sastavnice, što se nedvojbeno može smatrati dokazom o tome da hrvatski renesansni mislioci u potpunosti slijede tendencije koje obilježavaju razdoblje u kojem žive i djeluju.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• objasniti filozofske i književne sastavnice u spisima hrvatskih renesansnih mislilaca,
• definirati žanrovske osobitosti djela hrvatskih renesansnih mislilaca (govor, rasprava, obrana, duhovno pismo, suma),
• analizirati izabrana poglavlja iz Marulićeve Institucije (»De veritate colenda mendacioque fugiendo« – »O gajenju istine i izbjegavanju laži«) te Petrićev spisa La città felice (Sretan grad),
• procijeniti doprinos hrvatskih renesansnih mislioca hrvatskoj, ali i europskoj filozofsko-književnoj misli.

Sadržaj kolegija temeljit će se na predavanjima i seminarima. U sklopu predavanja polaznici će moći doznati o obilježjima renesansnog razdoblja i mišljenja, kao i o osobitostima spisā hrvatskih renesansnih mislilaca. Posebna pozornost pritom će biti usmjerena na filozofsku i književnu sastavnicu u tim spisima, posebice onima kojima su autori Ivan Stojković, Benedikt Kotruljević, Nikola Modruški, Juraj Dragišić, Marko Marulić, Matija Vlačić Ilirik, Pavao Skalić, Frane Petrić, Nikola Vitov Gučetić i Faust Vrančić. U sklopu predavanja polaznici će biti izviješteni i o žanrovskim obilježjima obrađenih spisa: govor (Stojković), rasprava (Kotruljević), dijalog (Modruški, Skalić, Gučetić), obrana (Dragišić), duhovno pismo (Marulić), suma (Petrić). Predloženi kolegij predviđa i održavanje seminara: dva sata bila bi posvećena analizi Marulićeva nauka o laži, koji je izložen u četvrtom poglavlju četvrte knjige Marulićeva bestselera De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca), dakle u poglavlju »De veritate colenda mendacioque fugiendo« (»O gajenju istine i izbjegavanju laži«), a tri sata analizi Petrićevih promišljanja u spisu La città felice (Sretan grad).

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Obveze studenata na kolegiju su sljedeće: redovito pohađanje nastave, izrada seminarskoga rada i polaganje završnoga usmenog ispita.

1. Ivica Martinović, Ivan Stojković (1), Zbor, 7(34), prilog u: Mi list mladih: glasilo katoličke mladeži, 9–10, 1994, str. 9.
2. Ivica Martinović, Ivan Stojković (2), Zbor, 8(35), prilog u: Mi list mladih: glasilo katoličke mladeži, 11, 1994, str. 9.
3. Matija Vlačić Ilirik, O načinu razumijevanja Svetoga pisma, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.
4. Davor Balić, Filozofi i filozofski izvori u Kotruljevićevu spisu o umijeću trgovanja, Cris: časopis Povijesnog društva Križevci, 1, 2012, str. 205–271.
5. Erna Banić-Pajnić, Modruški o ljudskoj sreći kao sreći smrtnika, u: Erna Banić-Pajnić, Mihaela Girardi Karšulin, Marko Josipović, Magnum miraculum – homo (Veliko čudo – čovjek): humanističko-renesansna problematika u djelima hrvatskih renesansnih filozofa, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1995, str. 63–78.
6. Ivica Martinović, Humanist, filozof i teolog Juraj Dragišić, Dubrovnik, 4, 1995, str. 213–232.
7. [Marko Marulić], O gajenju istine i izbjegavanju laži, knjiga IV, poglavlje IV / [Marcus Marulus], De veritate colenda mendacioque fugiendo, liber IV, caput IV, u: Marko Marulić, Institucija II, Književni krug, Split, 1987, str. 191–208 / str. 518–534.
8. Davor Balić, Etička dimenzija »Institucije«, u: Etička misao Marka Marulića, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2011, str. 56–88.
9. Franjo Petrić (Franciscus Patritius), Sretan grad, Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu / Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1975.
10. Mislav Kukoč, Petrićeva socijalnofilozofijska misao između realizma i utopizma, Filozofska istraživanja, 1–2, 1995, str. 169–180.
11. Ljerka Schiffler, Encyclopaediae, seu orbis disciplinarum Pavla Skalića u kontekstu filozofijskog mišljenja renesanse, u: Vetera et nova: hrvatska filozofija u europskom obzoru, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2004, str. 230–255.
12. Ivica Martinović, Kasnorenesansni filozof Nikola Vitov Gučetić, Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka, 1, 1997, str. 203–225.
13. Krešimir Čvrljak, Kršćanska etika Fausta Vrančića kao filozofija života: u retrospekciji i kontinuitetu prosudbenih odjeka ranije i kasnije etičko-filozofske tradicije, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1996.

1. Erna Banić-Pajnić, Mihaela Girardi Karšulin, Marko Josipović, Magnum miraculum – homo (Veliko čudo – čovjek): humanističko-renesansna problematika u djelima hrvatskih renesansnih filozofa, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1995.
2. Franjo Zenko (prir.), Starija hrvatska filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
3. Nikola Gučetić, Upravljanje obitelji, Sveučilište u Zagrebu / Hrvatski studiji – Studia Croatica, Zagreb, 1998.
4. Miroslav Krleža, O našem dramskom repertoaru: povodom 400. godišnjice Držićeve »Tirene«, u: Svjetiljke u tmini: književni eseji, Oslobođenje, Sarajevo, 1988, str. 107–124.
5. Pavao Skalić / Paulus Scalichius, Epistemon, Institut za filozofiju, Zagreb, 2004.
6. Ljerka Schiffler, Frane Petrić o pjesničkom umijeću: izabrani tekstovi, Institut za filozofiju, Zagreb, 2007.
7. Ivica Martinović, Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. stoljeća, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2011.

studentska anketa