Prostor u književnosti

U skladu s epistemološkim postavkama prostornog obrata (spatial turn), studenti će se uputiti u suvremene koncepte prostora u književnoj znanosti, koji će biti polazište interpretacije reprezentativnih tekstova hrvatskih autora nastalih u ranom novom vijeku. Pristupajući književnom prostoru kao reprezentacijskom fenomenu, u analizi će se nastojati detektirati procedure diskurzivne proizvodnje prostora na trima međuovisnim razinama: tekstnoj, intertekstualnoj i kontekstualnoj. Također, književnim će se prostorima pristupiti iz perspektive oblikovanja kolektivnih identiteta / alteriteta. Sukladno tomu, cilj je analize osvijetliti književne prostore kao nositelje mnogostrukih i višeslojnih značenja – literarnih, povijesnih, (geo)političkih, društvenih, religijskih i kulturnih – generiranih različitim tipovima diskursa, karakterističnima za hrvatsku sredinu, ali i (zapadnu) Europu u ranom novom vijeku.

Nakon uspješno svladanog kolegija student će moći:

• objasniti temeljne pojmove u suvremenoj teoriji prostora u društvenim i humanističkim znanostima (prostorni obrat, prostor, mjesto, prostor kao kulturni proizvod, vrijeme-prostor, Trećeprostor, heterotopija i dr.),
• diskutirati o povezanosti kategorija prostora i identiteta,
• primijeniti relevantne teorijske spoznaje o književnom prostoru (književni prostor kao reprezentacijski fenomen; konkretna i simbolička dimenzija književnog prostora, struktura književnog prostora, prostor i identitet) u analizi književnih tekstova,
• identificirati osobitosti književnog prostora u tekstovima hrvatskih autora u ranom novom vijeku i interpretirati ih s obzirom na širi kontekst.

Syllabus:

Polazišta i definicije – pojmovi mjesta i prostora u suvremenim društvenim znanostima i humanistici (prostorni obrat) – književni prostor u znanosti u književnosti – književni prostor kao reprezentacijski fenomen – prostorni elementi – »konkretni« i simbolički prostor u književnosti.

Smjernice za analizu književnog prostora u tekstovima hrvatskih autora ranoga novog vijeka – primjer prostorne analize: struktura prostora u romanu Planine Petra Zoranića.

Prostori identiteta / alteriteta – identitet i prostor – vrijeme i prostor: dijakronijska i sinkronijska dimenzija književnog prostora – krajolik sjećanja, lieux de mémoire, etnobraz – primjer prostorne analize: prostor identiteta u Osmanu Ivana Gundulića i Pavlimiru Junija Palmotića.

Prostori alteriteta – primjer prostorne analize: prostori Drugoga u Osmanu Ivana Gundulića i Dubrovniku ponovljenom Jakete Palmotića Dionorića.

Geokritika – mjesto kao prostorni referent – reprezentacija Dubrovnika u domaćih i stranih autora u ranom novom vijeku.

Topologije svetih prostora u književnosti (Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga: Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Junije Palmotić, Sveta Katarina od Sijene) / Modeli rodnih prostora u hrvatskoj književnosti ranoga novog vijeka (ljubavna poezija; Nikola Nalješković, Komedija VI; Junije Palmotić, Captislava; Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga)

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz pisanog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Redovito pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, završni pisani ispit.

Teorijska literatura

1. Robert C. Davis, The Geography of Gender in the Renaissance, u: Judith C. Brown and Robert C. Davis (ur.), Gender and Society in Renaissance Italy, Harlow, 1998, str. 19–38.
2. Michel Foucault, O drugim prostorima, preveo s engleskog S. Grgas, Glasje, 3, 6, Zadar, 1996, str. 8–14.
3. Henri Lefebvre, The Production of Space, prev. D. Nicholson-Smith, Blackwell Publishing, 2005.
4. Joep Leerssen, Identity / Alterity / Hybridity, u: M. Beller i J. Leerssen (ur.), Imagology: The cultural construction and literary representation of national characters: A critical survey, Amsterdam – New York, Rodopi, 2007, str. 335–342.
5. Jurij Lotman, Struktura umjetničkog teksta, prev. S. Veršić, Alfa, Zagreb, 2001. (poglavlje »Kompozicija verbalnog umjetničkog djela«, str. 280–379)
6. Leonard Lutwack, The Role of Place in Literature, Syracuse, Syracuse University Press, 1984.
7. Edward Said, Invention, Memory, and Place, Critical Inquiry, 26, 2, 2000, str. 175–192.
8. Edward Soja, Thirdspace: Journeys to Lost Angeles and Other Real-and-Imagined Places, Oxford, Blackwell Publisher, 1996.
9. Bertrand Westphal, Geocriticism: Real and Fictional Spaces, New York, Palgrave Macmillan, 2011.
10. Gabriel Zoran, Towards a Theory of Space in Narrative, Poetics Today, 5, 2, 1984, str. 309–335.

Izvori

1. Petar Zoranić, Planine
2. ljubavna lirika Ranjinina zbornika
3. Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga, Osman
4. Junije Palmotić, Pavlimir; Captislava; Sveta Katarina od Sijene
5. Jaketa Palmotić Dionorić, Dubrovnik ponovljen
6. Antun Kanižlić, Sveta Rožalija
7. Nikola Nalješković, Komedija VI.

1. Gaston Bachelard, Poetika prostora, Ceres, Zagreb, 2000.
2. Katrin Dennerlein, Naratologie der Raumes, Berlin, New York, De Gruyter, 2009.
3. Wolfgang Hallet i Birgit Neumann (ur.), Raum und Bewegung in der Literatur: Die Literaturwissenschaften und der Spatial Turn, Bielfeld, transcript Verlag, 2009.
4. Joseph Hillis Miller, Topographies, Stanford, Stanford University Press, 1995.
5. Andrej Mirčev, Iskušavanja prostora, Osijek; Zagreb: Leykam international, 2009.
6. Edward Soja,Vom Zeitgeist zum Raumgeist. New Twists on the Spatial Turn, u: Spatial Turn: Das Raumparadigma in den Kultur- und Sozialwissenschaften, ur. J. Döring i T. Thielmann, Bielefeld, transcript Verlag, 2008, str. 241–262.
7. Alexandra Strohmaier, Zur Konstitution des Raumes durch diskurzive und performative Praxis, u: Gedächtnis – Identität – Differenz: Zur kulturellen Konstruktion des südosteuropäischen Raumes und ihrem deutschsprachigen Kontext, ur. M. Bobinac i W. Müller-Funk, Tübungen, Basel, A. Francke Verlag, 2008, str. 25–39.
8. Robert T. Tally (ur.), Geocritical Explorations: Space, Place, and Mapping in Literary and Cultural Studies. New York, Palgrave MacMillan, 2011.
9. Sigrid Weigel, Zum »topographical turn«: Kartographie, Topographie und Raumkonzepte in den Kulturwissenschaften, KulurPoetik 2, 2, 2001, str. 151–165.
10. Natascha Würzbach, Erzählter Raum: Fiktionalen Baustein, kultureller Sinträger, Ausdruck der Geschlechterordnung, u: Erzählen und Erzähltheorie im 20. Jahrhundert, ur. J. Helbig, Heidelberg, Winter, 2001, str. 105–129.

Studentska anketa