Satira, parodija, travestija

 

Naziv kolegija:
Satira, parodija, travestija
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
DKI206
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:

Studij
Godina
Semestar
Status
POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ Književnost i kulturni identitet
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Plejić Poje, Lahorka
120
0
60

 

Ciljevi i zadaci:

Očekuje se da će se studenti upoznati s različitim oblicima satire, parodije i travestije koji se pojavljuju u nevelikom, ali zanimljivom i reprezentativnom korpusu tekstova hrvatske književnosti u Dubrovniku od 16. do 18. stoljeća, i to kako u kanonskih, tako i u onih »manjih« autora. Uočit će njihove subverzivne ili restauratorske tendencije, kao i funkcije koje su ti tekstovi imali u kontekstu ranonovovjekovne književnosti, a katkada i šire, u zajednici.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • identificirati elemente satire, parodije i travestije u djelima ranonovovjekovne dubrovačke književnosti,
  • interpretirati njihove različite zadaće,
  • razlikovati različite vrsta ironije, kao i različite odnose u koje tekstovi međusobno stupaju,
  • koristiti nove spoznaje iz područja starije hrvatske književnosti.

Sadržaj predmeta:

  1. Politička i društvena satira u Dubrovniku
  2. Pjesme Mavra Vetranovića: politička satira protiv Mlečana, Peraštana i Kotorana
  3. Paskoje Primović: pjesma protiv Korčulana; satira i kolektivni identiteti
  4. Mavro Vetranović i Marin Kaboga: utopijski aspekti satire
  5. Prepletanje satire i parodije: Derviš, Gomnaida, Suze Marunkove
  6. Parodija kao sredstvo satire
  7. Prepletanje satire, parodije i travestije: spjevovi Antuna Gleđevića
  8. Grižula Marina Držića: status i funkcija parodijskoga diskursa

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, čitanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) identificirati elemente satire, parodije i travestije u djelima ranonovovjekovne dubrovačke književnosti usmeni ispit
referat
seminar
mentorski rad
prikupljanje podataka o zadanoj temi, razmišljanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) interpretirati njihove različite zadaće usmeni ispit
predavanje
mentorski rad
čitanje, prikupljanje podataka o zadanoj temi, razmišljanje, uspoređivanje razlikovati različite vrste ironije, kao i različite odnose u koje tekstovi međusobno stupaju usmeni ispit
referat
predavanje slušanje, čitanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) koristiti nove spoznaje iz područja starije hrvatske književnosti usmeni ispit
referat

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Usmeni ispit, Referat

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1 0%
Usmeni ispit 2 0%
Referat 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata (10 kartica) i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz referata, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Dolasci na nastavu, konzultacije, kraći seminarski rad (referat), cca 10 kartica.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Mihail Bahtin, Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjeg veka, Nolit, Beograd,1978.
  2. Fredric V. Bogel, The Difference Satire Makes, u: Theorizing Satire: Essays in Literary Criticism, New York, 1995.
  3. Brian A. Connery i Kirk Combe, Theorizing Satire: A Retrospective and Introduction, u: Theorizing Satire: Essays in Literary Criticism, New York, 1995.
  4. Robert C. Elliott, The Power of Satire: Magic, Ritual, Art, Princeton, 1966.
  5. Snježana Husić, Antipetrarkizam Marina Držića suprotiv ljudima nahvao, Mogućnosti, 7–9, Split, 1996.
  6. Đuro Körbler, Palmotićeva Gomnaida, Građa za povijest književnosti hrvatske, 10, Zagreb, 1927.
  7. Bernard Mc Grane, The Other in the Renaissance, u: Beyond Anthropology (Society an the Other), New York, Oxford, 1989.
  8. Slobodan P. Novak, Uvod u Govnaidu, u: Kad su đavli voljeli hrvatski, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1988.
  9. Miroslav Pantić, Dubrovački pesnik Antun Gleđević, u: Iz književne prošlosti, Srpska književna zadruga, Beograd, 1978.
  10. Pavao Pavličić, Parodijski aspekti baroknih komičnih poema, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Čakavski sabor, Split, 1979.
  11. Lahorka Plejić Poje, Zaman će svaki trud: ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku, Disput, Zagreb, 2012.
  12. M. A. Rose, Parody: Ancient, Modern, Post-Modern, Cambridge, 1993.

 

Lektira:

  1. Anonim, Dubrovnik danju i noću, u: Cvito Fisković, Satira »Dubrovnik danju i noću« iz 18. stoljeća, Forum, 7–8, Zagreb, 1978.
  2. Marin Držić, Grižula, u: Marin Držić: Djela, priredio Frano Čale, CKD, Zagreb, 1978.
  3. Antun Gleđević, Djela Antuna Gleđevića, Stari pisci hrvatski 15, JAZU, Zagreb, 1886.
  4. Lahorka Plejić Poje, Pjesni slane Antuna Gleđevića, Disput, Zagreb, 2013.
  5. Ignjat Đurđević, Suze Marunkove, u: Djela Injacija Džordži (Ignjata Đorđića). Pjesni razlike i Uzdasi Mandaljene pokornice, Stari pisci hrvatski 24, JAZU, Zagreb, 1918.
  6. Stijepo Đurđević, Derviš, u: Zbornik stihova XVII. stoljeća, Pet stoljeća hrvatske književnosti 10, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1967.
  7. Marin Kaboga, Pjesan o dinaru, u: Zbornik stihova XV. i XVI. stoljeća, Pet stoljeća hrvatske književnosti 5, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1968.
  8. Junije Palmotić, Palmotićeva Gomnaida, Građa za povijest književnosti hrvatske, 10, Zagreb, 1927.
  9. Paskoje Primović, pjesme, u: Fran Kurelac, Runje i pahuljice, Zagreb, 1866–1868.
  10. Mavro Vetranović, Pjesme Mavra Vetranića Čavčića, Stari pisci hrvatski 3, JAZU, Zagreb, 1871.

Dopunska literatura:

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: